Lagumdžija: Rasprava o Sutorini povod za novi pokušaj komadanja BiH?

Pokretanje rasprave o tome
je li područje Sutorine, koja se danas nalazi u Crnoj Gori, zapravo
teritorij koji treba pripasti Bosni i Hercegovini otvorilo je prostor
osporavanju cjelokupnih granica Bosne i Hercegovine i može biti uvod u
novo nastojanje da se ta država raskomada, upozorio je
bosanskohercegovački ministar vanjskih poslova u odlasku Zlatko
Lagumdžija.

Nakon što su istaknuti političari iz Republike Srpske, poput
Milorada Dodika, te vladika hercegovački Grigorije otvoreno poduprli
zahtjev da se otvori pitanje granice s Crnom Gorom Lagumdžija je, u
analizi što ju je objavio na svom blogu, upozorio kako je to zoran dokaz
da se pokretanje tog pitanja pokušava iskoristiti za ostvarenje ratnih
planova s konačnim ciljem uništenja BiH.

“Vjerujem u dobre namjere onih koji traže da Sutorina po pravdi,
povijesti i geografiji bude dio BiH. Na žalost, ovdje nije riječ o
dobrim namjerama i lijepim željama, već o međunarodnom pravu. Sada na
scenu izlaze oni koji svjesno daju podršku Sutorini kao
bosanskohercegovačkom moru, ali sa sasvim drugim motivima, jasnim i
stvarnim namjerama da se ‘raspakiraju’ međunarodno priznate granice BiH i
stvori pravni okvir za njeno komadanje”, napisao je Lagumdžija.

Kampanju “za povratak Sutorine” u sastav BiH pokrenula je
neformalna skupina iz Sarajeva, u čije ime najčešće istupa profesor
Fakulteta političkih znanosti (FPN) Suad Kurtčehajić.

Njegova je teza kako BiH ima povijesno pravo na prostor od oko
75 četvornih kilometara na pravcu od Trebinja prema Herceg-Novome, jer
je to nekada bio izlaz na more kojega je nakon Berlinskog kongresa 1878.
dobilo Otomansko carstvo “uklinivši” se između teritorija tadašnje
Dubrovačke Republike i onoga kojega je kontrolirala Venecija.

Kurtčehajić zastupa tezu kako je Crna Gora nakon Drugog svjetskog
rata zapravo protupravno administrativno prisvojila teritorij Sutorine
te bi ga stoga sada morala vratiti BiH. Ako to ne učini dragovoljno,
sugerira Kurtčehajić, BiH bi morala tužiti Crnu Goru pa bi konačnu
odluku donio Međunarodni sud pravde.

Nakon agresivne medijske kampanje koju je provela ova neformalna
skupina privremeno je zaustavljen postupak usvajanja i ratificiranja
već pripremljenog ugovora o granici između BiH i Crne Gore, a crnogorski
predsjednik Filip Vujanović zbog toga je odgodio slanje novog
veleposlanika u Sarajevo. Reagirajući na pokretanje pitanja statusa
Sutorine, Vujanović je upozorio i kako BiH ovime u cijelosti dovodi u
pitanje vlastite granice koje je Crna Gora ranije priznala.

Lagumdžija je sada ocijenio kako BiH zapravo otvara Pandorinu kutiju graničnih pitanja.

Temelj priznanja sadašnjih granica bivših jugoslavenskih
republike jest mišljenje Badinterova povjerenstva iz 1991. po kojemu se
granice između bivših federalnih jedinica SFRJ smatraju državnim
granicama zemalja-sljednica i ne mogu se mijenjati silom, nego samo
sporazumom prema načelu uti possidetis.

Poticanje rasprava o Sutorini Lagumdžija vidi kao jeftini
populizam i lažno domoljublje temeljeno na površnosti i neznanju, što je
samo dodatno ohrabrilo one koji niječu mišljenje Badinterova
povjerenstva videći ovo kao “neočekivanu priliku da nadmudre ‘glupe
Bosance’ “.

“Ako mene pitate, radovao bih se da dođemo u poziciju da se
teritorij Republike Srpske proširi i dodirne more”, izjavio je prošlog
tjedna Dodik aktualizirajući tako pretenzije koje je zapravo po prvi
puta spomenuo bivši vođa bosanskih Srba Radovan Karadžić 1993. godine
kada se raspravljalo o Vance-Owenovom mirovnom planu za BiH. Karadžić je
tada inzistirao da bosanski Srbi u okviru konačnog rješenja moraju
dobiti izlaz na more te je tražio da to bude upravo kod Sutorine.

Karadžićevi su zahtjevi tada odbačeni, a iznenada su oživjeli
dvadeset godina kasnije i to kroz poticaj neformalne skupine predvođene
Kurtčehajićem. Inicijativa za “povrat Sutorine” stigla je i do
Zastupničkog doma parlamenta BiH koji je zaključio kako o svemu treba
provesti javnu raspravu, iako i predsjedatelj tog tijela Šefik
Džaferović dvoji ima li uopće smisla otvarati to pitanje.

Džaferović je upozorio kako se ovime, primjerice, istodobno
otvara pitanje granice s Hrvatskom kod Neumskog zaljeva, jer bi se po
istom načelu doveli u pitanje argumenti BiH koja izlaz na otvoreno more
traži temeljem činjenice da je u vrijeme zajedničke države vršila
administrativnu vlast nad otočićima Veliki i Mali Škoj.

Ministar Lagumdžija je već tijekom rasprave u državnom
parlamentu upozorio kako ovime BiH riskira da umjesto sadašnjeg
graničnog “goluba u ruci” dobije “orla nad glavom”.

“Za mene dvojbe nema, ‘golub Badinterova povjerenstva’ je za nas
mnogo važniji od ‘orla Berlinskog kongresa'”, napisao je Lagumdžija
konstatirajući kako je Badinterovo povjerenstvo BiH snagom međunarodnog
prava i presude dalo današnje granice i otvorilo put ka nezavisnosti.

“Na tome trebamo graditi budućnost, a ne otvarati put za povratak u (ne)izvjesnu prošlost”, zaključio je Lagumdžija.