Popularni hrvatski glumac Robert Kurbaša objavio je digitalni album "Biti mi daj". Na albumu, koji je nastao povodom 150 godina splitske knjižare Morpurgo, nalazi se 9 pjesama, a riječ je albumu poezije uz originalnu popratnu glazbu Milana Štajnera, a sve stihove interpretira dramski umjetnik Robert Kurbaša.

Uglavnom je riječ o pjesmama književnika i pjesnika Enes Kiševića i Jakše Fiamenga, ali s po jednom pjesmom su zastupljeni i autori fra Bonaventura Duda, fra Ante Vučković i Tonči Petrasov Marović. Kompletnu glazbu albuma potpisuje splitski glazbenik Milan Štajner (Miki Nopling).

- Volio bih da ljudi čuju album, da se poezija vrati u nekakav mainsteram i da ljudi uživaju u dubini pjesničkog izražaja. Da nije sve površno, nekakvi stihovi koji se rimuju, a zapravo je motiv pisanja "što gore, to bolje". Pjesma se mora shvatiti, ući u dubinu pjesme. Glazba ovdje nije puka podloga, nego se uklapa u misaone cijeline stiha, rečenice ili riječi - izjavio je Robert Kurbaša.

Album predstavlja spotom "Sunce, vjetar i ti" u kojem glume Robert Kurbaša i Mateja Penava te dva plesača Aleksandar Mišić i Ognjen Vučinić koji su od ovog spota razvili i plesnu predstavu "Ti". Spot je napravljen u suradnji s Kristinom Bangourom, a redatelj je Darko Drinovac.

Pogledajte spot "Sunce, vjetar i ti":

Nešto se dobro kuha u Splitu. Počeo je prvi Mjesec gastronomije – Štorije o'spize! U njima sudjeluje čitav niz vrhunskih restorana koji nude dalmatinske delicije po promotivnim cijenama, organizirat će se prvi Gourmet maraton, a održat će se i brojne zanimljive manifestacije na otvorenome te edukacije. U grad pod Marjanom stiže i svjetska chefica broj 1. 

Štorije o'spize priče su splitske Turističke zajednice i Grada Splita kojima na jedinstven način razvijaju i promoviraju najveći dalmatinski grad kao vrhunsku eno-gastro destinaciju, produljujući na taj način turističku sezonu, a osim brojnih gostiju u njoj će itekako uživati i Splićani. 

Istaknuti domaći chefovi idućih mjesec dana vode ih na nezaboravno gastro putovanje. Iz tjedna u tjedan vrhunski restorani nudit će nove jelovnike, ali na tanjuru će uvijek biti birane mediteranske namirnice sljubljene po tradicionalnim, ponekad i pomalo zaboravljenim dalmatinskim receptima.

Adriatic Sushi&Oyster Bar, Artičok, Baza food bar, Bokeria, Central-Hotel Santa Lucia, Chops Grill-Steak&Seafood, Corto Maltese, Dujkin dvor, Dvor, Maestro Grill Club, Mazzgoon, Méditerranée-Hotel Ambasador, Noir, Noštromo, Olive Tree, Pandora Greenbox, Pinku Fish&Wine, Štorija, Šug, Trattoria Tinel, Zinfandel, Zoi, Zona, Zora bila, Zrno Soli – impresivan je popis restorana koji će svaki na svoj način pričati štorije o' spize i tijekom listopada nuditi dalmatinske gastro delicije po promotivnim cijenama. 

U grad pod Marjan, u sklopu prestižnog, jubilarnog 10. festivala Taste the Mediterranean, stiže i inozemna kulinarska elita. Idućih pet dana 40 stranih i domaćih chefova, nagrađenih Michelinovim zvjezdicama, Gault&Millau kapicama i drugim važnim kulinarskim priznanjima pripremat će vrhunska jela u 20 splitskih restorana, ali i održati niz radionica i masterclassova za posjetitelje. 

Na svoje će doći i ljubitelji dobre kapljice. Neka u svojim kalendarima svakako zaokruže 14., 15., 21. i 22. listopada, datume održavanja Vinskog festivala u Peškariji. Mitsko mjesto za Splićane tih će dana biti kulisa predstavljanja vinara autohtonih i zaboravljenih sorti dalmatinskoga kraja, a događaj je podržao i pjevač Petar Grašo, koji se može pohvaliti pjenušcem s njegovim potpisom. Zbog gustog koncertnog rasporeda on nažalost neće moći prisustvovati, ali sve koji se tih dana nađu na splitskoj Peškariji oduševit će i ponuda domaćih OPG-ova. Vina i delikatese poput pršuta, sira i soparnika moći će se degustirati i kupiti po posebnim festivalskim cijenama.

Vinski festivala neće ni završiti, a u Split će, na poziv Festivala Taste the Mediterranean i inicijative Mediterranean Women Chefs, sletjeti najbolja chefica svijeta prema izboru The World's 50 Best - Leonor Espinosa. Njezini savjeti i iskustvo bit će itekako vrijedni domaćoj gastro sceni koju će upoznati i sa svojom filozofijom ciklo-bioma, odnosno korištenja gastronomije za društveni i gospodarski razvoj.

U subotu, 29. listopada očekuje nas gastro dvoboj titana- sarajevske i dalmatinske kuhinje. Opet na Prokurativama održat će se Kulinarski gastro show na kojem će najpoznatiji sarajevski chefovi pripremati tamošnje tradicionalne specijalitete, dok će se s druge strane nuditi oni dalmatinski. 

U samoj završnici manifestacije Štorije o'spize održat će se Split Grand Gourmet – međunarodni festival u organizaciji Šefova kuhinja mediteranskih i europskih regija koji, osim edukacije, donosi i niz natjecanja, konobara, barmena, barista, restorana i konoba, te timsko natjecanje konobar – kuhar. 

Ako je nedjelja, i ako je 14 sati, sasvim je logično da i Mediteranski festival knjige ima program "Kod nas u 2", u kojem je splitska blogerica i književnica Slobodanka Boba Đuderija — uvijek rado viđena gošća na MFK — ugosti kolegicu po peru i humoru Dadu Batinić. Gošća je također počela kao blogerica, viralnu slavu stekla je svojim Facebook statusima o turistima koje sreće u Makarskoj, a potom od priča s bloga Bapske priče složila zbirku sa zgodama o vlastitoj babi iz biokovskog sela Makra. Nakon što je neko vrijeme pisala takve priče i za Index, danas je dopisnica Slobodne Dalmacije iz Makarske, najpoznatija po intervjuima s ljudima koji ispunjavaju njezine kriterije zanimljivosti.

U 45 minuta razgovora na glavnoj pozornici Velike dvorane SC Gripe, Boba i Dada pretresle su gošćine inspiracije, njezine poglede na ljude i teme o kojima piše, a očekivano je sve "frcalo" od osobine po kojoj ih najviše ljudi poznaje i prepoznaje, humorom.

Za početak, Đuderija je Dadu Batinić pitala zašto je na neki način nestala iz javnosti, posebno nakon stečene "viralnosti".

 - Da živiš u Makarskoj vidila bi me dva puta dnevno na rivi, uvijek u istim kafićima, ili na dječjim igralištima s djecom koju čuvam, odgovorila je Dada, koja je neko vrijeme živjela u Londonu, iz kojeg se vratila pod Biokovo.

Inače je, kaže, bila prilično zbunjena kad je doznala da je "viralna", za taj pojam je prvi put čula 2015. kad joj je poznanik rekao "Pa ti si sad viralna", a ona odgovorila s "Ma ne, nije mi ništa".

Pred publikom je Dada pročitala upravo svoj najpoznatiji tekst, svojevrsni Facebook esej o turistima koji je nakon objave privukao tisuće čitatelja na njezin profil na "Fejsu", kojeg je kasnije "zaključala".

Za predodžbe o turistima koje je tamo navela ovisno o tome odakle dolaze kaže da ih je skupila srećući turiste po Makarskoj, jer se tada nije bavila turizmom.

 - Bilo je i onih koji su se uvrijedili, ili me optuživali da generaliziram, ali onda sam zaključila da je bolje i jeftinije ne čitati komentare nego nervozu zbog njih liječiti orahovicom i travaricom, kaže Dada, dodajući da su se tada u njezinom inboxu skupljale svakojake poruke, sve do ženidbenih ponuda.

 - Bila sam luda pa sam ih odbila.

Bobu Đuderiju zanimalo je i što njezina gošća misli o tezama da su se turisti promijenili, s obzirom na prigovore koji se čuju u Splitu o gostima koji mokre po gradskoj jezgri, što onda izaziva i istinsko neprijateljstvo prema turizmu i turistima.

 - Primijetila sam da se ljudi jesu pokvarili, ali prvenstveno mi domaći, jer nam uvijek nešto smeta. Jedna žena koju poznajem kaže turistima da će ako koriste klimu morati doplatiti deset eura, a ako je ne koriste platit će pet eura. Turisti su kakvi su uvijek bili. Ako pišaju po gradu, pa pišaju i Hrvati kad se napiju, kaže Dada Batinić. Dodala je i da po Makarskoj incidenata kakvih ima po Splitu.

 - Gradom šetaju komunalni redari i naplaćuju kazne. Svako nepoštivanje pravila se sankcionira. Povraća se po klubovima, ali ne po javnim površinama. Ja bih doduše povratila čim uđem u klub i čujem tu muziku.

Dada Batinić u Makarskoj radi čuvajući djecu, i kaže da obožava to, jer to nije samo čuvanje.

 - Odvedem ih u vatrogasni dom, u policiju, knjižare, knjižnice, to me nekako ispunjava.

Za splitski dnevni list Dada najviše piše intervjue, kaže da je fascinira svatko tko nešto radi najbolje što može, bio smetlar ili fizičar.

 - Ove godine je nagradu grada dobio pometač ulica Valentino Gojak, ne promakne mu ni jedan listić. Često kažu da ne bi intervju jer 'nisam dovoljno dobar/dobra', pa ih trebam nagovarati. To su uglavnom ljudi s makarskog primorja, pa ih u Makarskoj svi prepoznaju nakon intervjua, javljaju im se na Rivi, djeca im se motaju oko nogu.

Za svoj rad ima podršku obitelji, najviše od sestre, a kad je majci rekla da se bavi refleksologijom komentirala je kao da joj je vrag ušao u kuću.

 - Za pisanje kaže 'šta će ljudi o meni mislit?' Ćaća je čuo da se za knjigu treba tipkat, pa me pitao ako dobro tipkam šta se ne zaposlim na kasi u Studencu, kaže, dodajući da je samo na promociji "Bapskih priča" strahovala zbog jedne od priča koje se diraju vjere, a uz oca i babu ateiste ima i ujaka koji je provincijal.

Na susretu je pročitala i svoju najdražu priču iz zbirke "Bapske priče" pod naslovom "Splitska banka", također objavljenu i na Facebooku.

 - Većina ovih priča su istinite, a babin jezik je svakako autentičan. Ako je sve stvarno, ona je nestvaran lik. Kad sam se vratila iz Londona, ušla sam kod nje u sobu, a na policama nema ni jedne slike osim Gorana Ivaniševića kad je osvojio Wimbledon.

Kaže da ne čeka inspiraciju, nego piše kad nađe neku osobu koja može ponuditi priču.

 - Svatko stariji od 50 ima neku priču vrijednu da se podijeli s drugima. Ponekad su ljudi nerazgovorljivi, pa je to teško, ali uvijek tražim takve. I nalazim ih. Volim Makarsku i nastojim naći te ljude tamo, posebno po selima, recimo s gospođom od 95 koja je odlučila umrit, pa se sa mnom raspoložila i živnula, izgrlila me. Kasnije mi njezini rekli da ona želi da opet dođem, ali oni ne bi.

 - Što da moraš intervjuirati nekog hadezeovca a on te poželi zagrlit?, pitala je Boba.

" To mi je malo onostrano, kaže Dada.

Sezona grijanja uskoro počinje i pravo je vrijeme da svoje radijatore pripremite za predstojeći rad. Radijatori mogu biti žarišta prljavštine i prašine, koje se skupljaju između rešetki i prostora između zidova.

Prvenstveno je važno očistiti unutrašnjost radijatora, što je u nadležnosti gradskih elektrana. Neobične čestice, osim što mogu iritirati alergičare, mogu i smanjiti djelotvornost radijatora. Prema riječima stručnjaka, češće čišćenje radijatora može dovesti do velikih ušteda na vašem računu za grijanje, prenosi B92.

Stručnjak za vodoinstalaterske radove John Loules objašnjava da prašina između rebara konvektorskog radijatora može spriječiti izlazak topline, što znači da će radijatori morati više i vremenski duže raditi kako bi zagrijali prostorije vašeg doma.

Za čišćenje radijatora se nikako ne preporučuje korištenje krpa, jer one samo rasprše čestice prašine, već umjesto toga stručnjaci preporučuju korištenje usisivača.

Za ploče radijator koje su pretijesne da bi kroz njih prošao nastavak za čišćenje, upotrebite fen za kosu, ali s hladnim zrakom. Vanjsku stranu radijatora bi trebalo oprati vlažnom krpom, pa zatim suhom.

- Ponekad toplina može prouzrokovati da se prljavština i prašina zalijepe za zid iznad radijatora. Zato je važno očistiti i zid iza radijatora. - dodao je Loules.