Bookvica u spomen na Predraga Lucića

U prvoj ovogodišnjoj Bookvici, koja će se održati u
četvrtak, 10. siječnja 2019., u 20:30 sati u splitskom klubu
Quasimodo (Gundulićeva 26a/II), na prvu godišnjicu smrti
PREDRAGA LUCIĆA, bit će predstavljena knjiga njegovih sabranih
drama i songova „Cervantesov trg“, koja je objavljena
krajem 2018. godine u nakladi Jesenski i Turk.

O knjizi i manje poznatoj dramsko-kazališnoj dimenziji Lucićeva
stvaralaštva govorit će njegovi najbliži suradnici, pisci i
novinari Boris Dežulović i Viktor Ivančić te njegov
dugogodišnji urednik Kruno Lokotar. Oni će nam otkriti tajnu
što je Predraga, nekoć perspektivnog studenta režije, odvuklo od
kazališta i usmjerilo prema novinskoj redakciji i koje su to teme
koje su najviše intrigirale Lucića kao dramskog pisca.

Knjiga sadržava Lucićeve drame „Aziz ili Svadba koja je spasila
Zapad“, „Alan Ford & Grupa TNT u epizodi Povratak otpisanih“,
„Istarske barufe“, „Cervantesov trg ili Trg robova“, „Kako
se kalio Čehov“, „Lisistrata (prolog)“ kao i songove iz
predstava „Tri mušketira“ i ‘“Majka Courage i njezina djeca“.
Tu su i popratni tekstovi Borisa Dežulovića, Viktora Ivančića,
Dine Mustafića, Kokana Mladenovića, Vite Taufera, Lade Martinac
Kralj, Nenada Veličkovića, Sinana Gudževića i Krune Lokotara.
Obovaćena je i ilustracijama Alema Ćurina, koji je ujedno autor
naslovnice.

Na Bookvici će ukratko biti predstavljen i najnoviji broj
časopisa za umjetnost i kulturu „15 dana“ tematski posvećen
Predragu Luciću; mladi splitski glumci oživjet će Lucićeve riječi
čitajući nekoliko prizora iz jedne njegove još neizvođene drame;
a posjetitelj(ic)e kao i uvijek očekuje knjiga na dar.

„Predrag
Lucić je za prekratke pedeset i četiri godine života iza sebe
ostavio opus golem po opsegu i dosegu, po žanrovima i rodovima, koji
će još dugo biti otkrivan i studiran i izvor čuđenja u svijetu.
Taj se opus može podijeliti na urednički, uređivao je novine,
časopise i knjige; novinarski, ispisao je tisuće i hiljade tekstova
svih žanrova; pjesnički, koji obuhvaća parodijsku i klasičnu
poeziju, i konačno na kazališni. Kazališni segment obuhvaća
njegove rane kazališne režije – studirao je kazališnu i radio
režiju na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu – izvedbeni, s
Borisom Dežulovićem 170 puta je izveo Melodije Bljeska i Oluje,
putujući pjesnički cabaret čija je okosnica bila njegova
parodijska poezija, te dramski.

Predrag
Lucić bio je brechtijanac po kazališnom uvjerenju i izrazu,
satiričar vječitog kova, a to ne ide ako nisi humanist bez fige u
džepu i prosvjetitelj oslobođen antropocentrizma, čovjek hrabar i
dovršen. Konačno, bio je genij, dosegao je serijski vrhunske
rezultate, ako se uopće genij može s bilo kim i bilo čim
usporediti, jer genij je autentičan. Eh, da, bio je i pomalo
vidovit, kako se to lijepo vidi iz drame “Aziz”, napisane
puno prije histerije koja se razvila oko pitanja imigranata.“

Kruno
Lokotar