Grčić i Maras o “švicarcima” i poticajnim mjerama ECB-a

Potpredsjednik Vlade i
ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić i
ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras u petak su bili suglasni u
ocjeni da je izmjena Zakona o potrošačkom kreditiranju pozitivan korak
koji će olakšati položaj dijela hrvatskih građana te da će poticajne
mjere Europske središnje banke (ECB) pozitivno utjecati na gospodarstvo
zemalja Europske unije (EU), pa tako i na hrvatsko gospodarstvo.

Odluku Hrvatskoga sabora o izmijeni Zakona o potrošačkom kreditiranju
kojom se tečaj švicarskoga franka fiksira na 6,39 kuna na najdulje
godinu dana te prihvaćanje amandmana Vlade po kojem će se to odnositi na
sve potrošačke kredite u francima neovisno o iznosu i vrsti,
potpredsjednik Grčić je ocijenio kao “važan akt koji će Vlada
‘ispeglati’ da ne bude bilo kakvih upitnika”.

U izjavi novinarima na predstavljanju “Pregleda inovacijske
politike u Republici Hrvatskoj” u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i
sporta, Grčić se osvrnuo i na kritike da je Vlada tek danas predložila
amandman prema kojim se fiksiranje tečaja franka odnosi i na kredite
iznad milijun kuna, rekavši kako “neće proći bilo koji pokušaj da se
sada obezvrijedi ta velika, politička odluka Vlade da se pomogne
građanima koji imaju kredite u švicarskim francima”.

Na pitanje kada i kako će se smanjiti hrvatski javni dug, koji
iznosi 78 BDP-a, potpredsjednik Grčić ponovio je kako javni dug raste
zbog deficita, a dok postoji deficit, istaknuo je, “teško ćemo moći
smanjivati javni dug”.

S tim u vezi rekao je kako “Vlada provodi odlučnu fiskalnu
konsolidaciju deficita, što je uspješno pokazala i u 2014. godini, što
govori da idemo dobrim putem, ali za konačni ‘obračun’ s deficitom i
javnim dugom trebat će, nažalost, još vremena”.

Grčić je pozdravio i odluku ECB-a podsjetivši kako se radi o
modelu koji je već ‘isproban’ u drugim razvijenim dijelovima svijeta,
prije svega u SAD-u, te izrazio nadu da će ta odluka imati pozitivne
rezultate u Europi i u Hrvatskoj – što jačanjem hrvatskih
vanjskotrgovinskih partnera, a time i zadržavanjem pozitivnih trendova
rasta hrvatskoga izvoza, što indirektno kroz bankarski sustav budući da
su vlasnici banaka u Hrvatskoj velike europske bankarske korporacije

I ministar Maras smatra kako će mjere ECB-a “sigurno imati
pozitivne posljedice za europska gospodarstva, pa tako i za hrvatsko”.
Napomenuo je kako će “zemlje eurozone na koje smo mi ‘naslonjeni’, poput
Italije, imati velike koristi od te mjere pa zato očekujemo da će
direktno i indirektno pozitivno odraziti na hrvatsko gospodarstvo”.

Rekao je kako će se neke tvrtke moći i direktno zadužiti pod
povoljnim uvjetima te dodao da će se pad kamatnih stopa osjetiti i na
hrvatske tvrtke i građane. Kad se pak radi o središnjem proračunu, Maras
je ocijenio kako “dostupnost kapitala apsolutno znači i niže kamatne
stope po kojima će se Hrvatska zaduživati.

Na pitanje zašto je Vlada tek danas uputila amandman o kreditima
u “švicarcima” neovisno o iznosu kredita, odgovorio je kako se “radi
samo o tehnici i jednom sitnom propustu” jer u izmjenama Zakona nije
predložena još i ta odredba što je Ministarstvo financija danas dodatno
‘odradilo’, a Vlada usvojila.

Ponovio je kako “Vlada neće dopustiti da hrvatski građani robuju
špekulativnim situacijama na tržištu kapitala hrvatskih banaka i, s te
strane, nitko tko se nađe u takvoj situaciju ne može ostati bez zaštite
države”.

Poručio je kako “ubuduće možemo očekivati razdoblje društveno
odgovornog ponašanja svih banaka”. Ustvrdio je da “ako banke neće same
tako raditi, onda će to zakonodavstvom odrediti hrvatska država i tu
nema govora – to je vrlo jasna poruka hrvatskim građanima – da će biti
zaštićeni od svih sličnih situacija”.

Istaknuo je kako je bitno da “vratimo ponos hrvatskoj valuti –
hrvatskoj kuni jer se u Hrvatskoj plaća hrvatskim kunama”. Maras smatra
kako u budućnosti treba donijeti novi zakon o stambenom kreditiranju
koji će definirati da su stambeni krediti isključivo mogu uzimati u
hrvatskim kunama.

Jer, dodao je, “imamo svoju Hrvatsku narodnu banku, što je prije
nekoliko dana rekao i premijer Milanović, koja mora štititi hrvatski
suverenitet u obliku hrvatske valute”.