Article

//www.dalmacijanews.hr/files/5ed4931c6f2ab8c64d8b4568/80

Aladrović: 'COVID potvrde u zdravstvu i socijalnoj skrbi od 1. listopada'

S obzirom na to da četvrti val epidemije u Hrvatskoj jača, mnogi se pitaju hoćemo li i mi krenuti stopama mnogih europskih zemalja.
Sve više europskih zemalja odlučuje se na stroge mjere za sve koji ne posjeduju COVID potvrde. Italija je donijela odluku o uvođenju najstrožih mjera na svijetu, a za njom ne zaostaje mnogo ni Slovenija. S obzirom na to da četvrti val epidemije u Hrvatskoj jača, mnogi se pitaju hoćemo li i mi krenuti stopama mnogih europskih zemalja. Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović u središnjem Dnevniku HTV-a najavio je uvođenje COVID potvrda u zdravstvenom sustavu i sustavu socijalne skrbi najvjerojatnije od 1. listopada. 

- Možemo vidjeti da susjedne zemlje imaju mnogo ekstenzivniju primjenu COVID potvrda od nas. Mi smo se odlučili za uvođenje u zdravstvenom sustavu i sustavu socijalne skrbi. Vezano uz sustav socijalne skrbi COVID potvrde će biti obvezne za sve one koji su zaposlenici u sustavu bilo privatnom bilo javnom. S druge strane za određene korisničke skupine, naravno one najmlađe, neće biti obvezne, ali za domove za starije i nemoćne koji su i najugroženiji i čija je stopa mortaliteta najviša - potvrde će biti obvezne od 1. listopada, odnosno od datuma kada će se uvesti i u zdravstvu. Mi sada pretpostavljamo da će to biti 1. listopada, rekao je ministar Aladrović.

● Postavlja se i pitanje obveznog cijepljenja za određene skupine zaposlenika po uzoru na neke druge države. Evo, sad je i Slovenija uvela obvezu cijepljenja za zaposlene u državnoj upravi. Biste li kao ministar rada podržali takvo što i u Hrvatskoj?

- Mi smo od početka zauzeli stav o obveznom cijepljenju. Mi ga ne propagiramo i ne želimo ga uvesti i ja se nadam da odgovornošću naših građana niti nećemo ga uvesti. Međutim COVID potvrde su nekakva najblaža moguća mjera koju u ovom trenutku možemo uvesti kako bismo postigli visok stupanj zaštite korisničkih skupina u, prije svega, ova dva resora, a ukoliko bude potrebe i drugdje, što će se odlučiti ovisno o kretanju epidemiološke situacije i sukladno savjetima stručnjaka, najavio je ministar. 

● Ako se rast broja zaraženih i onih koji završe u bolnici nastavi, a cijepljenje ne pomakne s mrtve točke - koliko je izgledno da se opet uvedu mjere zatvaranja u određenim sektorima? To bi bio novi trošak za državu na ime određenih naknada zatvorenima. Ima li uopće više novca za takvo što?

- Mislim da nije realno očekivati novi lockdown. Mi smo već dva puta imali vrlo intenzivne lockdowne, a imali smo ih u trenucima kada ili nismo imali dovoljno cjepiva ili cjepivo nije ni postojalo, a imali smo lošu epidemiološku sliku. Sada cjepivo postoji i dostupno je svima kako bi zaštitili sebe i svoju okolinu. Stvarno ne očekujem da će u budućnosti doći do nekog novog zatvaranja ekonomije. Što se tiče samog državnog proračuna sve su to intenzivni udarci na taj proračun ali mi smo tako očuvali radna mjesta, očuvali poslodavce i očuvali ekonomiju. Ako bude potrebe mi ćemo to ponovno učiniti ali sigurno ne kroz neki novi lockdown, poručio je Aladrović.

● Očekuju nas izmjene Zakona o minimalnoj plaći. Što one donose poslodavcima, a što radnicima?

- Što se tiče izmjena Zakona o minimalnoj plaći odnosno prijedlogu koji je upućen Hrvatskom saboru, mi tako želimo pružiti neki dodatni socioekonomski zaštitni mehanizam našim zaposlenicima. To su izmjene koje se odnose na to da plaća mora biti ugovorena u bruto iznosu, da se moraju poštivati kolektivni ugovori i tako štitimo položaj radnika. Mi smo u svom mandatu, odnosno dva mandata Vlade Andreja Plenkovića, povećali tu minimalnu plaću za 36 posto. Očekujemo, s obzirom na trendove koje vidimo na tržištu da se povećaju plaće generalno, da ćemo do 31. listopada do kada moramo donijeti odluku imati još jedno intenzivno povećanje minimalne plaće. O tome pregovaramo sa socijalnim partnerima. Ona trenutno iznosi 3.400 kuna neto, mi smo trenutno u pregovorima sa socijalnim partnerima, što činimo redovno svake godine, i očekujem da ćemo i ovoga puta imati značajno povećanje, rekao je ministar Aladrović dodavši da ne može reći o kolikom će se povećanju raditi.

● Može li minimalna plaća od 3400 kuna biti dovoljna za dostojan život? Prosjek minimalne plaće u EU-u je 700 eura. Primjerice, u susjednoj Sloveniji iznosi malo više od 1000 eura. Iza Hrvatske su samo Mađarska, Litva, Rumunjska i Bugarska.

- Problem minimalne plaće prepoznala je i Europska komisija kroz direktivu i preporuke. Ono na što su upućene sve zemlje da kolektivnim pregovorima pokušamo osnažiti sve one koji se nalaze u zoni minimalne plaće, ona se uvijek uspoređuje s prosječnom i medijalnom plaćom i želi se na nivou Unije kod svih zemalja dostići 50% prosječne plaće i 60% medijalne plaće. Mi smo sada na 46% prosječne i na 56% medijalne i vjerujem kako ćemo uskoro postići da budemo u prosjeku ostalih članica, objasnio je Aladrović. 

● Mirovinski fondovi raspolažu s 9 milijardi kuna više nego lani. Od toga je 3 milijarde na ime prinosa. Do sada su Fondovi najviše ulagali u državne obveznice i dionice. Hoće li se u budućnosti promijeniti struktura ulaganja kako bi se ostvarili znatno veći prinosi? 

- Mi smo i u prošloj mirovinskoj reformi iz 2019. određene regulatorne restrikcije pomaknuli kako bi mirovinski fondovi mogli više ulagati u dionička tržišta, odnosno u tržišta kapitala koja u pravilu donose veći pronos. Redefinirali smo određene limite, sada vidimo prostor da dodatno to stimuliramo kako bi mirovinski fondovi omogućili u budućnosti još veće prinose svojim članovima. Sada se pokazalo da se to može. Vidjeli smo i kroz ovu krizu koliko je važno imati snažne mirovinske fondove koji mogu biti otporni i pomoći gospodarstvu u njegovoj otpornosti. Sada ćemo osnažiti taj pristup ali ćemo omogućiti i jednostavnija ulaganja kako bismo povećali prinose dugoročno, najavio je Aladrović.

● Medijski je vrlo razvikana priča o borbi Severine Vučković za skrbništvo nad sinom. Nakon što je u jednom intervjuu detaljno iznijela niz optužbi na račun nekih djelatnika iz sustava socijalne skrbi, jučer je pokrenut i izvanredni upravni nadzor vezano uz zakonitost rada i postupanja Centra u Zagrebu. Koliko često imate pritužbe na postupanje djelatnika centara u kontekstu borbe za skrbništvo?

- Sustav socijalne skrbi je vrlo opsežan, imamo preko 600 tisuća korisnika u domeni sustava socijalne skrbi. Primjedbi i pritužbi ima, mi smo kroz nove zakonodavne izmjene pretpostavili jedno tijelo koje će dodatno evaluirati sve pritužbe kako bismo otvorili cijeli sustav i učinili ga transparentnijim. Vezano uz ovaj konkretni slučaj, mi smo odmah po objavi tog intervjua, čim smo bili upoznati s time što je gospođa Vučković izjavila, pokrenuli izvanredni upravni nadzor nad Centrom za socijalnu skrb u Zagrebu i podružnicama koje su u tom intervjuu kvalificirane kao one koje su eventualno počinile pogreške. Moram biti vrlo otvoren - utvrdit ćemo činjenice. Ja ne želim niti prejudicirati krivnju niti braniti sustav u ovom slučaju, ja vjerujem da je sve učinjeno prema pravilima struke, međutim mi ćemo proučiti sve do zadnjeg dokumenta i izvijestiti o nalazu, poručio je ministar Aladrović na kraju svog gostovanja u središnjem Dnevniku HTV-a. 
hr Fri Sep 17 2021 21:27:56 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/61706ccf6f52df685a8b45b9/80
Foto: DalmacijaNews

Bojan Ivošević dobio kaznenu prijavu zbog uklanjanja kioska Alujevićevih na Rivi!

Grad Split, stoji u prijavi, nije nadležan za postupanje jer je "nekretnina označena kao posjed Autobusnog kolodvora te je nekretnina prema stanju zemljišne knjige pomorsko dobro".
Četiri godine bezvlašća na Rivi, prije dva tjedna, dobila su, tako se barem činilo, konačan rasplet. Ograda postavljena na dnu glavne splitske ulice kasno popodne najavila je nastavak radova, ali... Dok se slagala zaštitna ograda na Rivi, poštom je prema Općinskom državnom odvjetništvu u Splitu putovala kaznena prijava Željka Lubine, opunomoćenika obitelji Alujević koja se ne miri s činjenicom kako je njihov kiosk postao prošlost.

Grad Split, stoji u prijavi, nije nadležan za postupanje jer je "nekretnina označena kao posjed Autobusnog kolodvora te je nekretnina prema stanju zemljišne knjige pomorsko dobro". 

Upravni odjel za komunalno gospodarstvo, redarstvo i mjesnu samoupravu, objašnjava Lubina, 29. lipnja donijelo je rješenje o uklanjanju kioska, na što su se Alujevići žalili. Kasnije je županijski Upravni odjel za zaštitu okolišakomunalne posloveinfrastrukturu i investicije poništio rješenje Grada, točno 4. listopada, dan prije nego je krenula jutarnja akcija pokraj Turističke palače.

Zbog zlouporabe položaja i ovlasti te prekoračenja granica svoje ovlasti podnesena je kaznena prijava protiv dogradonačelnika Bojana Ivoševića i voditelja Odsjeka za redarstvo grada Splita Gorana Dlake. Kaznenu prijavu zaradio je i Frano Vuko, komunalni redar grada Splita koji je donio prvo rješenje o uklanjanju kioska.

"Nadi Alujević, osnivaču Cavala pričinjena je šteta u iznosu od najmanje 200 tisuća kuna, a radnicima Nadi Alujević, Dariju Alujeviću, Mikuli Alujeviću i Sari Alujević prouzročena je šteta od najmanje 24 tisuće kuna mjesečno, počevši od 5. listopada 2021. godine pa nadalje, a sve u namjeri da se društvu Cavalo onemogući rad i primanja iz rada u namjeri da sebe promoviraju kako vrše bezakonje i provode bezakonje", napisao je Lubina.

Podsjetimo, tog 5. listopada na Rivi su stigle sve službe kako bi uklonili bespravni objekt od devet kvadratnih metara zbog kojeg se Riva nikad nije u cijelosti popločala. Vlasnici, bračni par Alujević i njihov sin, prvo su kiosk okružili kombijem i kamionom. U vozilima su sjedili. Kasnije su se zaključali u unutrašnjost kioska, a nakon ulaska vatrogasaca odvela ih je interventna policija.

Presliku kaznene prijave, kako smo doznali, dobili su i gradski vijećnici u večernjim satima.


hr Wed Oct 20 2021 21:24:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/5e7492f929111c378d8b459e/80
Foto: Pixabay

Iz Vlade potvrdili da nema uvođenje obaveznih covid potvrda: "To je potpuno netočno"

Umjesto nepotrebnog širenja panike temeljem krivih informacija, svi u hrvatskom društvu trebamo uložiti dodatne napore za ubrzanje procesa cijepljenja, kazao je glasnogovornik Vlade

Glasnogovornik Vlade, Marko Milić, demantirao je napise o uvođenju obaveznih covid potvrda od 1. studenoga.

- Pojedini medijski natpisi o tome da se u Hrvatskoj od 1. studenog uvode obavezne Covid potvrde za sve ugostiteljske objekte, trgovačke centre i veći broj društvenih djelatnosti i aktivnosti su potpuno netočni. O tome se u Vladi i Stožeru civilne zaštite RH, koji donose mjere, nije razgovaralo.

Udio necijepljenih među novozaraženima, hospitaliziranima te preminulima, nažalost, jasno ukazuje da dinamika četvrtog vala COVID-19 i njegove posljedice ovise prije svega o broju necijepljenih u Hrvatskoj.

Umjesto nepotrebnog širenja panike temeljem krivih informacija, svi u hrvatskom društvu trebamo uložiti dodatne napore za ubrzanje procesa cijepljenja i potaknuti sve koji još oklijevaju da se cijepe, jer je to jedini izlaz iz ove pandemije. - rekao je za N1 glasnogovornik Vlade Marko Milić.

hr Wed Oct 20 2021 20:52:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/6170516a6f52df075b8b4577/80
Foto: HRT

HRejting popularnosti političkih stranaka: HDZ i dalje vodeći, Možemo izbacio SDP s drugog mjesta

Istraživanje je provedeno od 16. do 19. listopada na uzorku od 1400 ispitanika
U Dnevniku HTV-a objavljen je HRejting popularnosti političkih stranaka. Istraživanje je provedeno od 16. do 19. listopada na uzorku od 1400 ispitanika. Najveća pogreška uzorka je +/- 2,95%, a pouzdanost istraživanja čak 95%.

Rezultate HRejtinga, kao i obično, u središnjem Dnevniku HTV-a predstavila je novinarka Tatjana Munižaba.

● Ovo je turbulentan mjesec za većinu političkih stranaka. Je li to utjecalo na njihov redoslijed i status kod birača?

Hrvatski su birači potpuno nezainteresirani ili su, pak, postali potpuno imuni na hrvatsku politiku i političare. To bi se moglo zaključiti kad se vide rezultati ankete i uzme u obzir činjenica da je ona provedena nakon što je HDZ pravomoćno osuđen za izvlačenje novca iz državnih tvrtki i institucija, nakon što se SDP potpuno raskolio, a Možemo zapetljao u vlastitom neznanju ili neiskustvu i nakon što je Domovinski pokret dobio novog predsjednika.

Unatoč svim tim zbivanjima, promjene od prošlomjesečnog HRejtinga na razini su statističke pogreške i mjere se u promilima.

Konkretno, HDZ je s 27,3% i dalje vodeća stranka bez izgleda da uskoro bude ugrožen. Možemo u Zagrebu, SDP u Saboru trpe velike muke, ali te muke očito ne doživljavaju i njihovi birači, pa su kao i prošli mjesec te dvije lijeve opcije gotovo izjednačene. Ali sad je Možemo sa 16,1% drugi, a SDP s 15,9% treći.

Most je jedina stranka koju proteklih mjesec dana ništa nije treslo i ustabilio se na četvrtoj poziciji. S potporom od 6,8% usto je i zadnja stranka koja prema HRejtingu može računati na saborski mandat.

Efekt naglog anketnog skoka, uobičajen kad stranka dobije novog predsjednika, Domovinski pokret nije doživio. I s Ivanom Penavom na čelu ostali su ispod izbornog praga. Trenutačno imaju 4,1%.

Od preostalih 11 stranaka iz ankete, čak ih je devet sad u Saboru, a nijedna od njih u anketi ne prelazi 1,5% biračke potpore. To su redom: Fokus (1,5%), HSS (1,5%), Centar (1,3%), Hrvatski suverenisti (1,3%) i Živi zid (1,2%). Zatim su IDS (1%), HSU (0,8%), HNS (0,8%), Reformisti (0,8%), stranka pokojnog Milana Bandića (0,5%) i zadnji HSLS (0,5%).

● Usporedba HRejtinga o popularnosti političkih stranaka s rujanskim. Može li se ipak nekoga proglasiti najvećim gubitnikom ili  dobitnikom?

Najveći dobitnik svakako je HDZ. Presuda za aferu "Fimi Media" prije sedam dana, anketa zaključena jučer, a HDZ ne da nije pao nego je jedini među strankama koje prelaze izborni prag, minimalno (0,17%), ali ipak narastao.

Možemo je gotovo isti kao i prošli mjesec (-0,01%), ali je s drugog mjesta izbacio SDP koji je pogubljen u unutarstranačkim sukobima izgubio 1,19% birača.

Još je više u odnosu na rujan izgubio Most (1,73%). A nisu proživljavali ni turbulencije ni previranja poput stranaka ispred njih.

No najveći su gubitnici, kad se sve zbroji i oduzme, ipak birači. U odnosu na rujan broj onih koji ne znaju komu dati glas narastao je za više od 2%. Tako je neodlučnih sad gotovo 16,64%. 
hr Wed Oct 20 2021 19:28:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/617048106f52df745a8b45a8/80

Nezgoda na brzoj cesti Solin-Klis: Iz autobusa počelo dimiti, policija i vatrogasci dojurili na mjesto događaja!

Osim policije, na teren su stigli i vatrogasci, no nije bilo potrebe za intervencijom
Danas oko 16,30 sati, na brzoj cesti Solin-Klis, došlo je do kvara na autobusu u kojem su se nalazili putnici. 

Naime, iz autobusa je počelo dimiti, a razlog tomu je što je iz motora potekla voda. Do dolaska policije, vozač je već sanirao kvar i nitko od putnika nije ozlijeđen. 

Osim policije, na teren su stigli i vatrogasci, no nije bilo potrebe za intervencijom.

hr Wed Oct 20 2021 18:48:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .