Moldavija uoči izbora podijeljena između Europe i Rusije

Parlamentarni izbori u
Moldaviji u nedjelju odlučit će koliko će se čvrsto zemlja držati
započetog integracijskog puta u EU i prkositi Rusiji, dok joj se
istodobno u susjednoj Ukrajini ne smiruje sukob potaknut sličnom
proeuropskom linijom.

Moldavija, jedna od najmanjih i najsiromašnijih europskih
zemalja, smještena na zapadnom rubu nekadašnjeg sovjetskog bloka,
približila se europskoj matici više od ijedne druge bivše sovjetske
zemlje, ne računajući baltičke.

Međutim, kako se približavaju izbori 30. studenoga ankete
pokazuju da je moldavska javnost duboko podijeljena oko toga treba li
ostati na europskom putu ili promijeniti smjer i pridružiti se ruskom
ekonomskom bloku.

Europska orijentacija koju provodi tročlana Proeuropska
koalicija desnog centra, na vlasti od 2009., Moldaviji je donijela
zabranu izvoza povrća, vina i mesa u Rusiju, zemlju koja joj je najveći
opskrbljivač energentima.

Ekonomski problemi, unutarnja trvenja u vladajućoj koaliciji,
nezadovoljstvo njezinom neučinkovitom borbom protiv korupcije i
nostalgija za stabilnim vremenima u sovjetskom bloku uzrokuju rast
popularnosti ljevice uoči izbora.

Aktualni premijer Iurie Leanca rekao je Reutersu da neće biti
uzmicanja s europskog puta, ali ne previđa da će to otežati odnose s
Rusijom. Tvrdi da je potpisivanje novog ugovora s Rusijom o opskrbi
plinom u idućoj godini “dobar znak” i uvjeren je da će se Moldavija
vratiti na rusko tržište.

Uspije li vladajuća koalicija zadržati većinu u 101-članom
parlamentu, europski put neće biti doveden u pitanje. Tako će vjerojatno
biti i ako će vladajući morati u koaliciju s komunistima, koji su
pojedinačno najveća snaga u parlamentu, ali su umjereni i ne protive se
europskoj integraciji, smatraju analitičari.

Ono što bi moglo zakomplicirati stvari rast je podrške
Socijalističkoj stranci koja Moldaviju želi vidjeti u ruskoj carinskoj
uniji. Socijalisti, čiji se čelnik Igor Dodon nedavno sastao s
Vladimirom Putinom, tvrde da će proeuropska orijentacija Moldaviju
otuđiti od Rusije, moćnog i stabilnog saveznika, i time zemlju uskratiti
za mogućnost nabave jeftinog plina.

Prvi predsjednik neovisne Moldavije Mircea Snegur tome se
žestoko suprostavlja. “Ljudi moraju shvatiti da povratak u močvaru iz
koje smo se jedva izvukli neće donijeti ništa dobroga”, rekao je.

Čak i ako se socijalisti uspiju ugurati u neku koaliciju, većina
ipak smatra da je s ratificiranim sporazumom o pridruživanju s EU-om i
činjenicom da Moldavci mogu u EU bez viza, zemlja predaleko odmakla
europskom cestom i da je prekasno okrenuti se.

Postoje i razlozi zašto Moldavija toliko ne “živicira” Rusiju
kao što to čini Ukrajina. Moldavske granice su 800 kilometara daleko od
ruskih, a njezino čelništvo ne pokazuje nikakav interes da se pridruži
NATO-u.

Vlada u Kišinjevu za obrambeni proračun izdvaja malo i ne
pokazuje namjeru da pokuša silom vratiti odmetnuto Pridnjestrovlje,
enklavu koja ima rusku podršku i koja se često uspoređuje s proruskim
“narodnim republikama” na istoku Ukrajine, pod svoju kontrolu.