Kolumna: Bez loših rezultata, prepirke i smjene u Hajduku se ne može, a publika i dalje pati
Dvije vezane pobjede Hajduka u prvenstvu konačno su, barem malo, smirile uzavrele strasti svega onoga što se u posljednje vrijeme događa u splitskom klubu. Iako niti blizu kraja po mnogočemu će se pamtiti ova sezona za splitski klub, a u prvom planu po mnogo “selidbe” na mjestu glavnog stratega. Nije išlo na početku sa Željkom Kopićem, gotovo četverostruko kraće trajala je i “era” Zorana Vulića, a “sve konce u rukama” sada drži Siniša Oreščanin.
Shodno tomu niti rezultati nisu ‘Bilima’ išli u prilog, a ispadanjem iz Kupa od Osijeka Hajduk je još dodatno zakomplicirao proljeće u Europi u kojoj mjesta ima za četiri hrvatska predstavnika. Tri prva u prvoligaškom društvu te pobjednika Kupa, a često je, u posljednje vrijeme, jer bi pobjednik bio među prvom trojkom, ta četvrta pozicija prolaska pripadala i četvrtom na prvoligaškoj tablici.
Vrlo sličan bio je put Vulića i Oreščanina – s dvije startne pobjede protiv Istre i Rudeša koje nisu bile pravo ‘ogledalo’ kvalitete momčadi, a put Oreščanina i njegovog Hajduka dobrano će u proljetnom dijelu trasirati derbi hrvatskog nogomet na Maksimiru. Dinamo već ‘punom brzinom’ grabi prema obrani naslova, velikih 19 bodova prednosti dijeli zagrebački i splitski klub pa su već odavno iz splitskog tabora s primarnim ciljem u nastojanju hvatanja europske lige. Svakako će taj nedjeljni derbi biti s jakim Dinamom i podosta oslabljenim Hajdukom pa bi, zbroji li se i oduzme sve ono prije, pobjeda i pozitivan rezultat splitskog kluba bio vrijedan pravom čudu.
Uz rezultate, smjene i potrese u Hajduku sveukupnu situaciju dobro je još ‘začinio’ i sukob na relaciji Udruga Naš Hajduk – Igor Štimac. U emisiji Bujica ponovno su nesuglasice stigle na naslovne stranice medija, još malo ‘ulja’ dodalo se na vatru pa stoga nisu izostala priopćenja, otvorene poruke i upiranja prstom jedne i druge strane medalje. Ruku na srce, u posljednjoj rundi oštrija je bila ta splitska strana, izjasnila se kako voditelju Bujancu te Štimcu prolazak ispod sv. Roka nije dobrodošao, ali priča zasigurno duga i priča koja će dobiti posebna slova u zasebnom tekstu.
U cjelokupnom ambijentu stvorenom oko splitskog Hajduka u svemu pati njegova vjerna publika s tribina koja je i ove godine, iako s četiri utakmice fore, huk s tribina stavila na prvo mjesto s prosječnom gledanosti od nešto više od 6500 gledatelja po utakmici uz uzetih četiri susreta bez gledatelja, a da se taj popis sveo na pet utakmica s gledateljima točnija brojka bi bila 11800 ljudi po susretu.
Upravo je ta publika glavna žrtva cijelog stanja jer je klub koji ima stoljetnu povijest uvijek bio građen na uzajamnoj podršci i ljubavi njegovog vjernog dvanaestog igrača. Upravo ta publika očekuje dobre rezultate svog Hajduka. Upravo ta publika očekuje njihov klub u punom sjaju i u borbi za prvo mjesto.
Upravo je ta publika ponovno razočarana stanjem u njihovom klubu koji u zadnje vrijeme postaje sve relevantniji predstavnik sredine tablice.
Upravo je ta publika i dalje razočarana što u prvi plan pada sve ono što se događa iza ‘zatvorenih vrata’, a prikazano na terenu stavlja na druge pozicije.
I onda je glavno pitanje – kako dalje? Ne baš bajan start i tek pet pobjeda u trostruko više odigranih susreta u pitanje je dovelo i europsko proljeće za Hajduk. Gore već spomenuto, mjesta ima za četiri hrvatska kluba, a put do te pozicije vrlo je jasan. Gorica i Lokomotiva su ispred Hajduka s razlikom od tri, odnosno sedam bodova pa bi, kako bi uhvatio mjesto ‘koje život znači’, splitski sastav trebao preskočiti dva prethodnika. Teorijski vrlo lako, a onda na red dolazi i praktični dio. U izravnoj borbi Gorica, najveće iznenađenje lige pobijedila je na Poljudu sredinom kolovoza Hajduk s 2:0 dok je tek dva tjedna prije podjelom bodova na splitskoj ljepotici završio i susret s Lokomotivom.
Posljednji put Hajduk je bez Europe ostao prije 12 godina, točnije 2006. kada je kao peti završio u prvenstvu poslije Dinama, Osijeka, Rijeke i Varteksa.
I na kraju – svi mi željni dobrih partija očekujemo kako će već jednom krenuti i željni da prestane ‘trovanje’ takozvanih ‘dušebrižnika’ koji stavljaju svoje interese pred prikazom na terenu. I klub kao Hajduk vrijedan je usporedbe s najvećim svetinjama Hrvatske pa je tako najbolje malo u splitski kontekst dovesti Glavaševićevu “Priču o gradu” kao utjehu svim istinskim navijačima i simpatizerima: … A Hajduk, za nj ne brinite, on je sve vrijeme bio u vama. Samo skriven. Da ga krvnik ne nađe. Hajduk – to ste vi…


