Nola i Biliškov polaznicima StartIT akademije udijelili pregršt praktičnih savjeta: „Nemoguće je napraviti nešto sam“

–2003. htjeli smo
poslati poruku da se iz Splita može napraviti globalni killer. Kako tada, za
razliku od danas, nije postojalo gotovo ništa, globalni killer trebao je biti
mali softver pomoću kojeg će se sklapati dijelovi računala, što nikad nije
upalilo. Usprkos tome, uvijek je ideja bila imati nešto vlastito. U prve tri
godine sedam smo puta propali, ali nismo odustali. Upornost je ključ svega,
istaknuo je Nola.

Za ono čime se
danas može pohvaliti trebalo je i podosta hrabrosti. Najbolje to ilustrira
činjenica da je napustio „siguran posao“ i isprva „propao“ kao 33-godišnjak
koji je imao nezaposlenu suprugu i jednogodišnjeg sina.

–Ipak, nastavili
smo raditi jer smo vjerovali da smo dobri te da nešto možemo postići. U tom smo
procesu, naravno, griješili, počevši od toga da smo, primjerice, radili softver
za autoservisere, a nismo istražili tržište – ispostavilo se da tri četvrtine
njih nema ni računala. Nakon toga napravili smo sjajnu stvar – softver za
nekretnine. Konačno smo pogodili što ljudima treba i uspjeli riješiti njihov
problem. Udružili smo se tada s Hrvojem
Bujasom, s kojim i danas radimo, ispričao je Đulijano Nola.

Ta vertikalna
tražilica za nekretnine, tehnološki izrazito složen projekt, i danas je u primjeni
u šest europskih država. No, kako je 2008. nastupila nekretninska kriza,
prebacili su se na Crno Jaje. Ono je u to vrijeme bilo 54. grupna kupnja u
Hrvata, stoga je taj potez bio mnogima nelogičan. Međutim ovaj je poduzetnik
objasnio kako su ga napravili da bi bili prvi, a ne 54. Cilj su ostvarili za
svega dvije godine, a vodeće mjesto drže već deset. Izdvojio je potom
najbitnije što su naučili prilikom prelazaka iz jednog u drugi projekt.

-Trebate rješavati
ono što je stvaran problem, a ne ono što vi percipirate kao problem. U
suprotnom vaš proizvod nitko neće kupiti. Problemi su svugdje, a poduzetništvo
je u svojoj biti rješavanje istih. Da ih nema, nitko ne bi dao ni novčića,
izuzev možda za zabavu. No i ona je svojevrstan problem – nekome je, recimo,
dosadno subotom navečer, pa tu „uskače“ noćni klub. Također, s GoHomeom smo
naučili da nije dobro imati sva jaja u jednoj košari, može se dogoditi kriza
koja će vas uništiti, naznačio je Nola.

O „poluuspješnim“
projektima i poukama koje je iz njih izvukao, govorio je i Ivan Biliškov, osnivač
i CEO danas itekako uspješne IT tvrtke Codeasy, ujedno doktorand na splitskom
Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje. Agencijski razvijaju
aplikacije za strane klijente, uglavnom po narudžbi, a paralelno razvijaju svoj
startup Necogi – platformu koja služi kao pomoć pri detekciji i evaluaciji
onečišćenja morskog dna kao i gibanja određenih biljnih i životinjskih vrsta, s
tendencijom širenja na podmorne građevine.

–Za vrijeme
studija računarstva na FESB-u bavio sam se raznim stvarima, u tom smo periodu
napravili nekoliko softvera koji su određeno vrijeme generirali nekakav income.
Bilo je to doba kad je bilo teško osvijestiti ljude da imaju problem u
poslovanju, što je značilo i da im je trebalo objasniti da će im se u narednim
godinama vratiti iznos koji bi uložili. Na primjer, po narudžbi smo za jednu
autokuću radili softver za naručivanje ljudi u servisu, ali se ispostavilo da
ga mehaničari nisu htjeli koristiti jer je mijenjao njihove principe rada.
Također smo radili softver za jednu firmu sa splitskog područja koji je trebao
zamijeniti ljude u prekucavanju, pisanju, sortiranju i skeniranju. Njima je
ponajprije bio problem prebaciti se na drugi softver, a još veći to što su
zahvaljujući njemu sve mogli odraditi za sat vremena dok se prethodno radilo o
cjelodnevnom procesu, stoga su se počeli bojati za svoj posao. Nezgodno je kada
im egzistencija ovisi o tom prihodu, a vi im namećete zamjenu, prisjetio se.

Nola se na to
nadovezao poručivši da ne postoji gora stvar od mijenjanja navika ljudi te su
se složili da to mladi poduzetnici trebaju imati na umu. Predstavio je potom
suprotan, uspješan primjer softvera koji su nazvali „egzekutor“, a koji je
značajno unaprijedio rad jednog splitskog komunalnog poduzeća, zbog čega je s
partnerom zavrijedio titulu „informatičkih bogova“.

–Kompletna pravna
služba s 20-ak ljudi godišnje bi napravila otprilike 400 ovrha. U dva mjeseca s
našim su softverom napravili njih čak 30 tisuća. Uspjeli smo i disciplinirati
potrošače, svi su počeli plaćati račune jer su znali da će ih sustići ovrha,
naglasio je.

Damir Brčić u ovom
je kontekstu rekao kako se uspješan projekt u konačnici uvijek nagradi u
financijskom smislu, ali smatra kako su posebno zadovoljstvo emocije onih
kojima se riješi problem.

–Prvi moment mog
zadovoljstva dogodio se prije više od 15 godina, kada je naš proizvod došao do
veće mase ljudi. Napravili smo tool koji je mogao uhvatiti screenshot i
uploadati ga na internet, kakav tada nije postojao. Talijanski časopis objavio
je u malom boxu vijest o njemu, ljudi su u toj mjeri navalili da se nama srušio
server, ispričao je Biliškov te time potvrdio Brčićevu konstataciju.

Još je zapaženija
postala firma koju je pokrenuo u partnerstvu s timom iz New Yorka. Radili su na
softveru koji je koristilo 50-ak muzeja ondje, a u kojem je druga, švedska
firma prepoznala potencijalnu opasnu konkurenciju, zbog čega ga je odlučila
kupiti.

–Bilo je teško ne
prepustiti se emociji jer je tim od više od deset ljudi uložio tri, četiri
godine razvoja. Uvijek su dvije opcije – prodati ili probati još zarolati
cijelu priču, podcrtao je te dodao kako je u njihovu slučaju račun presudio.

Finalisti StartIT
akademije na počecima su svog poduzetničkog puta. Biliškov ih je ovom prigodom
ohrabrio da se okušaju i na vanjskom tržištu, premda i sam i dalje ima
podsoftver koji rješava fiskalizaciju isključivo u Hrvatskoj.

–Danas je svijet
jedno malo selo. Zahvaljujući internetu svi su povezani, stoga je lakše doći do
klijenata. Mnogi odavde rade u, primjerice, Americi. Prethodno je za prodati
nešto u Njemačku bilo potrebno otići ondje, obrazložio je.

Da je Internet
promijenio (poduzetnički) svijet, smatra i Đulijano Nola.

–Može li se?
Naravno. Je li lako? Nije, ali nikad nije bilo lakše. Globalizacija stvara
strašne prilike za sve nas. Internet je promijenio pristup informacijama, način
na koji proizvod možete plasirati u svijet, ustvrdio je.

U moru novih
startupa u svijetu, uočio je i komparativnu prednost hrvatskih.

–Nijemci su, uzmimo
ih za primjer, u prednosti u odnosu na Hrvate jer su bogatija zemlja pa možda
lakše mogu doći do investitora te imaju veće tržište na kojom proizvod mogu
lokalno testirati. No njima je jednako teško kao i vama lansirati nešto u
Americi. Nama može biti i jednostavnije jer su nam troškovi razvoja manji – ako,
recimo, govorimo o zapošljavanju ljudi. Nijemci, Austrijanci, Amerikanci,
ujedno, nisu ništa ni bolji ni pametniji od vas. Kad imate nešto što je super,
nikoga nije briga tko stoji iza toga i otkuda je. U prednosti ste ispred mnogih
čak i zahvaljujući EU fondovima, obrazložio je Đulijano Nola.

Kako vođenje
vlastitog posla podrazumijeva značajan angažman i golemu odgovornost, Biliškov
je iznio temeljnu motivaciju za ostanak u poduzetništvu.

–Pokušao sam i ja
raditi za drugoga, ali nešto interno u meni nije spavalo. Znao sam po cijele
noći devati, dolaziti do klijenata i, iako se to sada stabiliziralo, od početka
me guralo. Novci nisu glavni motivator, mene najviše motivira kreiranje nečega što
drugi mogu iskoristiti. Kapitalan mi je pozitivan feedback kakav ne bih dobio
da radim od 9 do 17 sati. Ovo jest naporno, problemi su drugačiji, ali sam na
kraju dana zadovoljan, rekao je.

Nola je poručio
startitovcima da im novac nikad ne smije biti glavna motivacija.

-Moja je
motivacija za ulazak u poduzetništvo stvaranje nečega iz ničega i da je to
nešto nekome korisno. Ako radite kako treba i napravite ono što ljudima treba,
novac će doći kao posljedica. Važno je, također, da si stvorite okruženje u kojem
se dobro osjećate, odnosno da vi i ljudi s kojima radite dolazite sa
zadovoljstvom, a ne s grčem na posao. Tako možete raditi i 16 sati dnevno i bit
će vam lakše nego da radite nešto što vam nije gušt samo jedan sat. Ogromna je
prednost poduzetništva i to što birate s kim ćete raditi, komentirao je.

Iznimno važnim
Biliškov smatra i potporu u timu.

–Nemoguće je
napraviti nešto sam, ne samo zato što nemate skillove, nego zbog realnih
životnih situacija kad ćete biti down, a kad će vam uskočiti partner.
Tehnološki founderi, a i mi u počecima, često su radili grešku – zatvarali se u
uredu i stvarali savršen kod pa se pokazalo da ga nikome ne mogu prodati. Vi
ste važni kao tehnološki founder, ali je sales najvažniji i sve mora biti u njegovoj
službi. Tražite partnere koji su drugačiji od vas i koji imaju vještine koje vi
nemate, upozorio je Nola.

Dok je Đulijano
Nola veliki zagovornik proizvoda, Ivan Biliškov ima softversku agenciju uz koju
paralelno radi na razvoju vlastitog proizvoda.

–Netko više voli
raditi na softveru i razvijati ga godinama kroz sve faze procesa, a netko se
voli iskušavati u novim tehnologijama i svakih par mjeseci raditi na nečemu
novome. U agencijskom poslu veća je dinamika te on, prema mom iskustvu, više
odgovara mlađima, dok oni mrvicu stariji vole stabilnost proizvoda, komentirao
je Biliškov te napomenuo kako rad na proizvodu sa sobom nosi nešto veći rizik,
ali i kako u njemu vidi budućnost.

Nola je savjetovao
sudionicima da, čak i ako rade agencijski posao, barem jedan dio svog vremena
posvete nečem vlastitom. 

–Raditi agencijski
posao je, kako se zafrkava moj partner, kao da u klimatiziranom prostoru kopate
zlatnom motičicom tuđi vinograd. S druge strane, dok ja sjedim s vama, Crno
Jaje radi, na njemu trenutno 200-300 ljudi kupuje, naglasio je.

U prostorijama
Spinita mogao se čuti još niz korisnih savjeta iz prve ruke. Startitovcima je
poručeno da „direktorske sheme“ ne smiju postojati, odnosno da kao vlasnici tvrtki
moraju biti upoznati sa svim poslovnim procesima i uskakati u sve njih po
potrebi. Rečeno im je, između ostaloga, da kada imaju web shop moraju imati na
umu dvije najvažnije stvari – jednostavnost i uspostavu povjerenja s kupcima. A
da im je to sve uvelike koristilo, potvrdili su i oni sami.

U iščekivanju Demo
Daya, zakazanoga za 1. prosinca, kada će se pitchevima boriti za vrijedne
nagrade, veliko zadovoljstvo zbog sudjelovanja kako u ovom speed mentoring eventu
tako i u kompletnoj StartIT akademiji iskazao je Josip Volarević, predstavnik tima dReader koji razvija
decentraliziranu online knjižaru, izgrađenu na Solana blockchainu, koja
omogućuje korisnicima čitanje stripova i mangi.

–Imao sam proizvod
u glavi, okupio sam ekipu koja je solidna i koja vjeruje u njega, ali je falilo
„meso“. Akademija mi je pomogla pri istraživanju tržišta, kvalitetnom detektiranju
problema i definiranju korisnika, što je prethodno visilo u zraku. Također smo
napredovali po pitanju terminologije – prije ne bih uspio pristupiti ozbiljnom
investitoru. Miro Hegedić i Filip Stipančić tijekom samog programa
bili su genijalni. Jako mi je značio i princip „jedan na jedan“ s mentorom.
Zbog privatnih problema nisam mogao pristupiti svim predavanjima, a on mi je
jasno dao do znanja te i dokazao da su oni tu zbog nas. Da toga nije bilo,
možda bih i odustao od programa, a onda je upitno kako bi naš proizvod završio,
komentirao je Volarević.

Marko Ćurin, Mislav Brčić i Božo Durdov na speed mentoring sesiji sudjelovali su kao
predstavnici tima Growi – digitalne platforme koja se brine za sigurnost
poslovanja marketing influencera – a koji su ostvarili direktan plasman na
StartIT akademiju pobjedom na studentskoj inačici projekta. Potvrdili su kako
su unaprijedili ondje stečena znanja te zaključili kako je na ovom susretu puno
iskustva preliveno na njih. Matej Vuko
iz tima devlopAAR, koji razvija projekt koji korištenjem zvuka i tehnologije
proširene stvarnosti obogaćuje doživljaj pojedinih prostora, nadodao je kako su
u okviru akademije dobili puno korisnih uputa za istraživanje tržišta i
objektivnom pristupanju problemu, a na ovom eventu i konkretan savjet kome
pristupiti s aplikacijom.