Kolinda putuje u Iran kako bi trgovinsku razmjenu digla na novu razinu
Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović posjetit će sljedeći tjedan Teheran gdje će se sastati s najvišim iranskim dužnosnicima, a u njezinoj će pratnji biti i veliko izaslanstvo hrvatskih gospodarstvenika koji se nadaju uspostaviti i ojačati gospodarske odnose s Iranom, velikom srednjoazijskom zemljom kojoj su u siječnju ove godine nakon nuklearnog sporazuma sa zapadnim silama ukinute UN-ove sankcije.
Trodnevni službeni posjet hrvatske predsjednice prvi je izravan susret na najvišoj razini između dviju zemalja nakon ukidanja sankcija Iranu i imat će veliku političku važnost, ali glavni naglasak posjeta ipak je na razvoju gospodarskih odnosa koji su u posljednjih desetak godina bili gotovo nepostojeći.
Grabar-Kitarović će u Iranu boraviti od utorka 17. do četvrtka 19. svibnja, no kulminacija posjeta bit će u srijedu kada bi hrvatsku predsjednicu trebali odvojeno primiti najviši iranski dužnosnici, vrhovni vođa ajatolah Ali Hamenei, predsjednik Hasan Rohani i predsjednik parlamenta Ali Laridžani, a istoga će se dana održati i Iransko-hrvatski gospodarski forum.
Izaslanstvo gospodarstvenika, koje je organizirala Hrvatska gospodarska komora (HGK), jedno je od najvećih koje prati predsjednicu u posjetu inozemstvu ove godine i pokazuje važnost koja se pridaje posjetu Iranu – u izaslanstvu se nalaze predstavnici šezdesetak tvrtki, od Končara i Ine koji su već bili prisutni u Iranu, do novih tvrtki koje pokušavaju ući na to veliko tržište od 80 milijuna stanovnika.
Vijeće sigurnosti UN-a nametnulo je 2006. godine Iranu sankcije jer službeni Teheran nije želio prekinuti proizvodnju obogaćenog uranija. Zapadne zemlje predvođene SAD-om smatrale su da Iran želi proizvesti nuklearno oružje dok je Teheran tvrdio da obogaćuje uranij isključivo za mirnodopske svrhe poput proizvodnje električne energije i medicinskih istraživanja.
Nakon višemjesečnih pregovora o iranskom nuklearnom programu zemlje skupine P5+1 (SAD, Rusija, Kina, Velika Britanija i Francuska + Njemačka) postigle su u travnju 2015. u Laussanei sporazum s Iranom o suspendiranju obogaćivanja uranija u zamjenu za ukidanje UN-ovih sankcija. Taj je sporazum stupio na snagu u siječnju ove godine, što je označilo i početak utrke za zauzimanje pozicija na iranskom tržištu.
Nakon ukidanja sankcija UN-a Iranu svi veliki svjetski igrači pokušavaju se vratiti na iransko tržište, rekao je novinarima izvor iz Ureda predsjednice na brifingu povodom posjeta hrvatskog izaslanstva Iranu.
– Glavni cilj posjeta je vraćanje sadržaja hrvatsko-iranskim odnosima, koji su tradicionalno dobri i prijateljski”, naglasio je izvor, dodajući da je “niz hrvatskih tvrtki prije uvođenja sankcija bio na iranskom tržištu”. “Naš je interes da se one vrate, ali i da dođu nove – rekao je izvor.
Gospodarsku dimenziju posjeta naglašava i činjenica da će s predsjednicom u Iran putovati i dvojica ministara – ministar gospodarstva Tomislav Panenić i ministar poduzetništva i obrta Darko Horvat, a najavljeno je i potpisivanje Ugovora o gospodarskoj suradnji između Irana i Hrvatske, te sporazuma o suradnji između dviju gospodarskih komora.
– Iran predstavlja veliki potencijal – kazao je izvor iz Ureda predsjednice, pojasnivši da je zbog sankcija UN-a godišnja trgovinska razmjena između Hrvatske i Irana iznosila “zanemarivih” oko četiri milijuna eura. “Ovaj posjet je prilika da se to digne na puno višu razinu”, rekao je izvor.
Izvori u Uredu predsjednice također su naglasili da unatoč naglasku na razvoju gospodarskih odnosa “ne treba zanemariti” političku dimenziju posjeta Grabar-Kitarović Iranu. “Iran je od zemlje problema postao zemlja koja je od najveće važnosti za rješavanje međunarodnih kriza na Bliskom istoku i u srednjoj Aziji … nakon potpisivanja nuklearnog sporazuma došlo je do dramatične promjene”, kazao je jedan izvor.
– Ne postoji nitko na svijetu tko sad ne pokušava doći u Iran, a ovakva dimenzija posjeta je veliko priznanje Hrvatskoj. Njihova poruka je izrazito prijateljska – dodao je izvor.
S predsjednicom će ići i predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj i zagrebački muftija Aziz Hasanović, te predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović.
Hrvatska predsjednica trebala bi se u Teheranu sastati i s iranskim ministrom vanjskih poslova Mohamadom Džavadom Zarifom, te s bivšim predsjednikom i čelnikom vrlo utjecajnog Vijeća za razlikovanje svrishodnosti ajatolahom Akbarom Hashemijem Rafsandžanijem.
Osim Ine i Končara, u hrvatskom gospodarskom izaslanstvu zastupljeni su između ostalih tvrtki i AD Plastik, Brodosplit, Crodux Plin, Dalekovod, Đuro Đaković Holding, Institut IGH, JGL, Rotoplast, TŽV Gredelj i Uljanik.


