Nova europska pravila o označavanju hrane

Nove mjere stupaju na snagu 13. prosinca, tri godine pošto su
usvojene, nakon dugotrajnih pregovora i kompromisa s
poljoprivredno-prehrambenom industrijom.

Europski povjerenik za zdravlje i sigurnost hrane Vytenis
Andriukaitis istaknuo je da novi propisi na prvo mjesto stavljaju
potrošače pružajući im jasnije i točnije informacije o hrani koju kupuju
i jedu.

S obzirom na sve češće alergije i intolerancije na hranu,
prisutnost 14 najčešćih alergena (soja, gluten, mlijeko, kikiriki, orasi
itd.) mora ubuduće biti jasno označena na svim prehrambenim
proizvodima, uključujući hranu koja nije pakirana, što znači da se to
odnosi i na pekare, restorane i kafiće.

Kad je riječ o keksima ili slatkišima koji sadrže ulje i
“biljne” masnoće, proizvođači će morati precizirati je li riječ o
palminom ulju, suncokretovom ili nekom drugom.

Prisutnost “proizvedenih nanomaterijala” u hrani, primjerice u
čokoladnim desertima, suhomesnatim proizvodima ili juhama, morat će
također biti označena jer bi mogli biti štetni za zdravlje.

Uvodi se i obvezno označavanje podrijetla svježe svinjetine,
ovčetine, kozetine i mesa peradi, a do sada je to vrijedilo samo za
govedinu.

Pravilima je, uz neke iznimke, određeno da se na oznaci navodi
država članica ili treća zemlja u kojoj je životinja uzgojena i zaklana.

Država ili mjesto podrijetla glavnih sastojaka također moraju
biti navedeni za sastojke čije je podrijetlo različito od podrijetla
konačnog proizvoda. Na primjer, maslac koji je u Belgiji proizveden od
danskog mlijeka može biti označen “proizvedeno u Belgiji od danskog
mlijeka”.

Označavat će se i podrijetlo ribe, njezin komercijalni naziv,
vrsta, zona ulova i vrsta mreže kojom je ulovljena. Jasno će se navoditi
i informacije o datumu zamrzavanja ili prvog zamrzavanja, kao i ako se
hrana prodaje odmrznuta.

EU želi također suzbiti krivotvorenje hrane i pića koje je veliki problem.

Novim će se pravilima osigurati da se, kada hrana nije točno
onakva kakvom se čini, navode relevantne informacije kako potrošače ne
bi zbunio određeni način prikazivanja proizvoda ili njegov izgled. Kada
su neki sastojci, za koje se obično očekuje da se nalaze u hrani,
zamijenjeni drugima, zamjenski sastojci bit će vidljivo označeni na
ambalaži, a ne samo u popisu sastojaka.

Za mesne i riblje proizvode vidljivo će se navoditi prisutnost
dodane vode i dodanih proteina drugog životinjskog podrijetla. Osim
toga, takva hrana, kada ostavlja dojam da je napravljena od cijelog
komada mesa ili ribe, iako se sastoji od različitih komada uz dodatak
drugih sastojaka, aditiva i enizma, morat će biti i primjereno označena.

Nova obvezna pravila o nutritivnim deklaracijama, kao što je
energetska vrijednost hrane, sadržaj soli, šećera i masnoća, stupaju na
snagu 13. prosinca 2016. No ako proizvođači već dobrovoljno navode te
podatke, što je često slučaj, to će morati biti “čitljivo i vidljivo”:
brojkama ili slovima, a ne piktogramima ili simbolima, poštujući
minimalnu veličinu fonta.

Sva ta pravila vrijede i za prodaju putem interneta. Pritužbe
zbog njihova nepoštivanja treba uputiti nadležnim nacionalnim vlastima.

Uz to, tijekom 2015. u planu je izrada jedinstvenog europskog
registra u kojem će građani i poduzetnici moći pretraživati sva europska
pravila i pravila u pojedinim članicama kad je riječ o oznakama na
hrani.