Culej: “Činjenica o 17 tisuća ubijenih Roma, da nam uđe u udžbenike hrvatske povijesti koje bi financirala Hrvatska, opet bila još jedno pljuvanje Hrvatskoj državi u lice”

 – 17.000 romskih žrtava u Jasenovcu. Neosporna je činjenica da je Hrvatska u Drugom svjetskom ratu bila na strani kojoj se baš i ne bi trebali ponositi, ali opet je i činjenica ta da su sve te žrtve u Jasenovcu bile prenapuhane i da bi trebale biti podređene jednoj stručnoj analizi povjesničara. Pa bi tako činjenica o 17.000 ubijenih Roma, da nam uđe u udžbenike hrvatske povijesti koje bi financirala Hrvatska, opet bila još jedno pljuvanje Hrvatskoj državi u lice – poručio je HDZ-ov Stevo Culej.

Ustaše su Rome, kazao je SDP-ov Nenad Stazić, evidentirali kao “stočne vagone Cigana”, zbog čega je nemoguće utvrditi stvarnu brojku ubijenih pripadnika te manjine u jasenovačkom logoru.

– Zašto je i kako došlo do tog stradanja Roma u NDH? Pa zato što su odmah po osnivanju NDH doneseni rasni zakoni. Rasni zakoni bili su protiv Srba, Roma i protiv Židova. Potpisao ih je ministar nastave i bogoštovlja, ustaški doglavnik Mile Budak. Danas u njegovu čast škole, ulice, trgovi u Hrvatskoj nose njegovo ime – poručio je Stazić.

Stazić (SDP): Hrvatska godišnje za mirovine vojnika NDH izdvaja 348 milijuna kuna

Stazić je iznio i podatak iz 2013., po kojem Hrvatska godišnje za mirovine vojnika NDH, odnosno pripadnike ustaške vojske i domobrana izdvaja 348 milijuna kuna. Vlastima je zamjerio što i dalje toleriraju da u Jasenovcu još uvijek stoji ploča s ustaškim pozdravom “Za dom spremni”, te upozoravao kako u saborskim klupama sjedi HDZ-ov zastupnik (Culej) koji je zastupnika romske i još nekoliko manjina Veljka Kajtazija nazvao “srpskim ciganom”.

U raspravu se uključio i predsjedavajući Željko Reiner, koji je ustvrdio da arijevske zakone, koji su bili potpuno neprihvatljivi i za osudu, nije potpisivao Mile Budak, nego Ante Pavelić.

– Jednoga Mile Budaka prozivaju kao potpisnika ratnih zakona, mada on to nije bio. A ne spominju njegovu kćerku Grozdu, silovanu, ubijenu – poručio je Culej i Stazića prozvao zbog napada na “sve ono što predstavlja Hrvatsku”.

– Kažete Mile Budak nije to potpisivao, to mi tvrdi i potpredsjednik Sabora. Sad jel’ potpisao poglavnik ili doglavnik, meni je sasvim svejedno, ali doglavnik je zdušno provodio ono što je poglavnik napisao – odgovorio je Stazić i Reineru i Culeju.

SDP-ov Joško Klisović podsjetio je kako je Vlada pod predsjedanjem tadašnjeg HDZ-ovog premijera Ive Sanadera donijela odluku da se spomenik Mili Budaku ukloni iz mjesta Sveti Rok, uz obrazloženje da je isticanje takvog spomenika toj osobi suprotno ustavnom poretku RH.

– Meni se čini da se radilo o Francetiću, a ne Budaku, ali Francetić, Budak, Pavelić… tako svejedno, posve svejedno. Sve je to ista žgadija – nadovezao se Stazić.

Glasnović: Koliko ima partizanskih mirovina i ljudi koji su nad Hrvatima vršili genocid?

U raspravu se uključio i nezavisni Željko Glasnović.

– Partizanske mirovine, koliko partizanskih mirovina ima? Koliko ima ljudi koji su vršili nad hrvatskim narodom aristocid, democid, klasni genocid itd. i žive ovdje po gradu, uselili su se u tuđe stanove – rekao je Glasnović.

Ivica Mišić (Promijenimo Hrvatsku) Staziću je pak poručio kako “već 16 godina stalno radi i govori nešto što je protiv današnje Hrvatske države i naroda hrvatskog”, da se stalno vraća na temu ustaštva. I Mišić je u svom izlaganju apostrofirao “komunističke mirovine”.

– Ja nikada nisam govorio da smo mi svi u Hrvatskoj ustaše, ja sigurno nisam, ali ima onih koji jesu. Da li vi njima pripadate, to sami odlučite. Kažete komunističke mirovine… nema komunističkih mirovina, to u Hrvatskoj naprosto ne postoji, postoje mirovine pripadnika narodnooslobodilačkog pokreta i pripadnika narodnooslobodilačke borbe – uzvraćao je Stazić.

Saborska zastupnica HDZ-a Vesna Bedeković izrazila je poštovanje prema žrtvama romskog naroda u Drugom svjetskom ratu na području kako Hrvatske, tako i u europskim razmjerima. “Prošlost ne možemo promijeniti ali budućnost Roma treba temeljiti na njihovom ustavnopravnom položaju te unapređenju njihova socijalnog i gospodarskog položaja”, poručila je.

Izmjenama se Međunarodni dan sjećanja na romske žrtve Porajmosa/Holokausta, koji se obilježava 2. kolovoza, mijenja u Međunarodni dan sjećanja na romske žrtve genocida u Drugom svjetskom ratu/Samudaripen. Kako je pojasnio predstavnik romske manjine Veljko Kajtazi, na 9. kongresu Međunarodne romske unije 2015. u Rigi utvrđeno je kako je pojam ‘Porajmos’ neprimjeren te ga treba zamijeniti sa ‘Samudaripen’.