Osobni bankrot zatražilo 686 građana i dva obrtnika

Od početka ove godine, kada je zakonom omogućen osobni bankrot, Financijska agencija (Fina) zaprimila je 688 zahtjeva
za pokretanje izvansudskih postupaka, koji prethode samom postupku
stečaja pred sudovima, a od toga je do sada 347 postupaka završilo
neuspjelim sklapanjem izvansudskog sporazuma, pokazuju podaci Fine.

Zakon kojim je omogućen osobni bankrot – Zakon o stečaju potrošača,
stupio je na snagu 1. siječnja ove godine i po njemu taj postupak mogu
zatražiti građani ili obrtnici, odnosno osobe koje obavljaju samostalnu
djelatnost, imaju li manje od 20 vjerovnika, ne duguju više od 100
tisuća kuna i nad njima još nije pokrenut predstečajni ili stečajni
postupak.

 Postupke stečajeva potrošača vode sudovi, no zakon
određuje da se prije pokretanja sudskog postupka u izvansudskom postupku
pokuša postići nagodba između dužnika i vjerovnika, i to u jednom od 21
savjetovališta u sklopu Fine u svim hrvatskim županijama, piše Večernji list.

 Izvansudski postupak traje najduže 30 dana od dana sastanka
navedenoga u pozivu za sudjelovanje i iznimno se može produžiti za
dodatnih 30 dana, a nakon isteka roka savjetovalište potrošaču izdaje
potvrdu da pokušaj sklapanja izvansudskog sporazuma nije uspio.
Takva se potvrda izdaje i u slučaju kada neki od vjerovnika, nakon
objave poziva za sudjelovanje, izjavi da ne želi sudjelovati u
izvansudskom postupku, pokrene ili nastavi postupak radi prisilnog
ostvarenja svoje tražbine.

 Podaci Fine pokazuju da je od 1. siječnja do 28.
studenoga pokretanje izvansudskog postupka zatražilo 686 građana i
dva obrtnika, odnosno osoba koja obavlja samostalnu djelatnost. Ukupan
iznos njihovih prijavljenih obveza dosegnuo je 348,1 milijun kuna.

 Do 28. studenoga je 347 postupaka završilo izdavanjem potvrde o
neuspjelom sklapanju izvansudskog sporazuma. Po podacima Fine, najviše
je takvih potvrda, njih 112, izdano u zagrebačkom savjetovalištu, a slijedi savjetovalište u Osijeku sa 39 izdane potvrde o neuspjelom sklapanju izvansudskog sporazuma.

 Uz zahtjev za pokretanje postupka dužnik mora priložiti i popis
svoje imovine te ukupnih neplaćenih obveza. Iz tih popisa proizlazi da
su osobe koje su zatražile pokretanje postupka naveli kako imaju ukupno
3.386 vjerovnika, a duguju im ukupno 348.1 milijun kuna.

 Najviše postupaka pokrenuto je u savjetovalištu u Zagrebu
– 368, a slijede Osijek sa 63, Pula s 47, Rijeka s 37 te Split sa
23 pokrenutih izvansudskih postupaka. Najmanje ih je, pak, pokrenuto u
savjetovalištima u Vukovaru sa pokrenuta četiri postupka, te u Požegi,
Čakovcu i Gospiću gdje je pokrenuto po pet postupaka. 

 Podaci o iznosima prijavljenih obveza pokazuju da najveći iznos, 148,1 milijun kuna prijavljenih
dugova, otpada na savjetovalište u Zagrebu, a slijedi savjetovalište u
Osijeku sa 36,3 milijuna kuna prijavljenih dugova. 

 U savjetovalištu u Dubrovniku  prijavljeni su dugovi u ukupnom
iznosu od 29,7 milijuna kuna, Virovitici 27,1 milijun kuna, a u Puli
21,5 milijuna kuna.