Tijekom blagdana, najviše ćemo potrošiti na knjige, elektroniku, ali i alkohol!
Pitate
li se kolika će biti blagdanska potrošnja u odnosu na raspoloživi dohodak kućanstava
u Hrvatskoj, prema istraživanju Ferratum grupe, Hrvati će biti 5.na ljestvici
potrošačkih zemalja.
Hrvati će tako tijekom
blagdana potrošiti 26,4% svojih ukupnih mjesečnih primanja s kojima raspolažu,
na stvari potrebne za Božić dok će primjerice Englezi na blagdane potrošiti čak
38,5% svojih mjesečnih primanja.
Najviše novaca
potrošit ćemo na knjige, glazbu, elektroniku, igre i dječje igračke te –
alkohol. Upitani hoće li ove godine za blagdane potrošiti više ili manje novaca
nego prošle godine, 64,6% ispitanika odgovorilo je – isto kao i prošle godine,
20% potrošit će manje nego prošle godine, a 15,4% potrošit će više u odnosu na
godinu prije.
U istraživanju vezanom na online kupovinu tijekom 2015.godine,
samo 13,3% Hrvata obavlja svoj shopping na webu, čime smo daleko ispod
europskog i svjetskog prosjeka. Čak 38,9% Engleza kupuje online, a za njima i
31,6% Njemaca te 27,2% Nizozemaca.
Kako je
istraživanje provedeno
Istraživanje
je provedeno za aktivne korisnike Ferratum Grupe u 21 zemalja diljem Europe i zemlje
Commonwealtha, kao web anketa sa standardiziranim upitnikom za sve lokacije.
Prihodi su obračunati u domaćoj valuti, a statistike o Božićnoj konzumaciji
izračunate su kao omjer mjesečno raspoloživog dohotka u svakoj zemlji, tako i
Hrvatskoj. Raspoloživi prihodi i kupovna snaga pojedinaca temelje se na podacima
Svjetske banke.
U anketi je sudjelovalo 14.205 kućanstava. Ispitanici su osobe dobi
između 21 i 65 godina, od čega 57% čine žene. Prosječni dostupni neto dohodak
kućanstava iz svih 21 zemalja iznosi od 805 do 10-350 eura, dok je prosječni
broj članova kućanstva među ispitanicima, 3,2 osobe. Osim demografskih
čimbenika, ispitanici su upitani o raspoloživom neto mjesečnom prihodu, koliko
troše tijekom Božića, na koje su aktivnosti potrošiti svoj novaca te koliko šopinga obavljaju
online. U anketama su se koristile odgovarajuće valute svake zemlje. Odgovori
su izjednačeni kako bi se prikazala odgovarajuća kupovna moć svake zemlje. Svi
ispitanici u anketi su sudjelovali anonimno.


