Zamisao o znanstveno obrazovnom programu GLOBE - "Globalno učenje i opažanje za dobrobit okoliša" obznanio je na Dan planeta Zemlje 1994. godine tadašnji američki potpredsjednik Al Gore. Hrvatska je bila među prvim zemljama koje su pristupile ostvarivanju tog svjetskog programa; sporazum je potpisan 13. travnja 1995. Supotpisnici Sporazuma o implementaciji programa GLOBE u Hrvatskoj su Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa i Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, a neposredna provedba povjerena je Agenciji za odgoj i obrazovanje.

U program je danas uključeno preko 100 zemalja, s ukupno preko 20.000 uključenih škola, a na svakom od kontinenata (pa čak i na Antarktiku) postoji bar jedna GLOBE škola.

Preko 100 hrvatskih škola

Nakon 15 godina provedbe u Hrvatskoj u program GLOBE uključeno je preko 100 škola pa smo po postotku uključenih škola među prvima u svijetu. Sudjelujući u GLOBE programu, učenici na konkretnim primjerima primjenjuju školska teoretska znanja te iskustvenim učenjem stječu nove spoznaje o cjelovitosti okoliša, razvijajući pritom pozitivne stavove, svijest o potrebi očuvanja i zaštite okoliša, ali i samosvijest temeljenu na svom aktivnom sudjelovanju. 

Jedna od škola koja se nedavno uključila u GLOBE program je osnovna škola Josip Pupačić – Omiš. U listopadu prošle godine, u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje, profesori Tamara Banović i Ivica Štrbac postali su GLOBE voditelji, čime je njihova škola dobila status GLOBE škole. Time se ova škola obvezala provoditi Program u svojim školama, na način koji sama odabere, ali poštujući strogo propisane protokole mjerenja što je nužno zbog vjerodostojnosti i usporedivosti mjerenja..

- I mi smo odmah krenuli turbo u taj projekt jer smo imali neke instrumente za mjerenje od ranije. Naši učenici redovito su pratili i prate opažanja u neposrednom okolišu škole. Mjerenja i opažanja obavljaju se na području atmosfere, vode, tla i pokrova, a rezultati istraživanja se međusobno upotpunjuju čime ostvarujemo program cjelovitog praćenja stanja okoliša - kazala je Tamara Banović, voditeljica GLOBE projekta u OŠ Josip Pupačić-Omiš.

GLOBE program kao dodatna nastava ili izvannastavna aktivnost

GLOBE program se u hrvatskim školama ostvaruje kao dodatna nastava ili izvannastavna aktivnost najmanje jedne grupe učenika, koja obavlja redovita mjerenja i kompjutorski unos prikupljenih podataka. Kako bih što bolje doprinijeli međusobnom povezivanju i zbližavanju, te stvaranju operativne mreže uključenih škola, GLOBE škole imaju smotru i natjecanje na međužupanijskoj i državnoj razini.

- Ovogodišnja 11. međužupanijska smotra i natjecanje održana je u našoj školi. Cilj ove smotre bilo je obogaćivanja iskustava sudionika te međusobno poticanje u razvijanju uspješnih modela, koji će unaprijediti nastavu i pridonijeti suradnji hrvatskih škola - kazala je Banović.

Odabrane učeničke ekipe, koje predstavljaju školu na međužupanijskoj i državnoj razini smotre, broje po tri člana. Učenici na međužupanijskoj razini smotre predstavljaju rad škole u programu GLOBE, uključujući istraživački projekt ako škola prijavljuje sudjelovanje u toj kategoriji te ako je projekt odobren od strane recenzenta, kojeg imenuje državno povjerenstvo.

- Na ovoj smotri smo prikupili izuzetno visok broj bodova, 76, s obzirom da smo od listopada uključeni u GLOBE program. Imamo dobar uspjeh i nadamo se da bi mogli biti pozvani na državno natjecanje za koje smo pripremili projekt vezan za područnu školu u Kučićima. Ovim projektom smo željeli pokazati kako mala udaljenost od Omiša do Kučića stvara razliku u količini padalina, odnosno koliko omiška Dinara utječe na količinu padalina u Omišu i Kučićima. Ako nam projekt prođe na državnu smotru dobit ćemo mentora koji će nas vodit kroz taj projekt - objasnila je Banović.

Banović je istaknula kako svi podaci već postoje tako da samo trebaju obraditi podatke i donijeti zaključke. 

Zadrani najbolji ove godine u Dalmaciji

Ekonomsko – birotehnička i trgovačka škola Zadar također se nada pozivu na državnu smotru s obzirom da je na ovom međužupanijskom natjecanju osvojila 3.mjesto, rekla nam je profesorica Marina Sambolek iz te škole. Inače, čak tri zadarske škole osvojile su najviše bodova na spomenutom natjecanju.

- Za državnu smotru očekujemo poziv s obzirom na visok broj bodova koje imamo. Projekt "Naše kišno ljeto" pripremamo upravo za  tu smotru. Kako znamo da je prošlo ljeto bilo puno kiše, mi ćemo usporediti ljeto 2014. s ljetom 2013. godine na temelju temperature zraka, naoblake i oborina. Još ćemo usporediti ljeto 2014. s višegodišnjim prosjecima (od 1981.godine), na način da ćemo uzeti vrijednosti mjerenja temperature zraka i oborina te ćemo pokušati istražiti da li je ovo ljeto bilo najkišnije u povijesti mjerenja - istaknula je Sambolek.

Državno natjecanje u svibnju

Ove obje škole iščekuju poziv na državnu smotru koja će se održati od od 13. do 15. svibnja 2015. u Zagrebu gdje će učenici 40 hrvatskih škola  predstaviti svoj GLOBE projekt u desetominutnom izlaganju.

Hrvatski program GLOBE ima svoju internetsku stranicu na adresi: http://public.carnet.hr/globe na kojoj se mogu naći dopunske obavijesti i novosti u ostvarivanju programa, stručni tekstovi i dokumentacija o dosadašnjim aktivnostima.

CDC je tako po prvi put naglasio ulogu ventilacije u sprječavanju širenja koronavirusa koji se prenosi kapljičnim putem.

- Ako je sigurno, otvorite i prozore i vrata. Čak i samo malo otvoreni prozor ili vrata pomaže u protoku zraka što pomaže u smanjenju potencijalne koncentracije čestica virusa u zraku. Ako postane prehladno ili vruće, prilagodite termostat”, savjetuje CDC.

Protok svježeg zraka je ključan

Ako otvaranje prozora i vrata predstavlja zdravstvenu ili sigurnosnu opasnost poput pada, izlaganja ekstremnim temperaturama i slično, CDC savjetuje da se ne otvaraju. Isto vrijedi i za autobuse.

- Otvorite prozore u vozilima. Što se više prozora može otvoriti, to bolje”, ističe CDC.

Korištenje maski pruža dodatnu zaštitu od virusa, ali u zatvorenim prostorima važna je i dobra ventilacija, prenosi N1. Osim toga, CDC preporučuje i korištenje ventilatora kako bi se pojačala učinkovitost otvorenih prozora te kako bi kontaminirani zrak izlazio iz prostora, a svjež zrak ulazio.

CDC ističe da u filtraciji zraka mogu pomoći i određeni pročišćivači zraka. Uz to, preporučuje se i instalacija ultraljubičastog svjetla na razini stropa jer ono može inaktivirati virus.

Osim u učionicama i vrtićima, čestice virusa mogu se nakupiti i u zraku u restoranu ili hodniku te ostalim zatvorenim prostorijama. Zaštitna maska i dobra ventilacija ključni su alati koji pomažu u sprječavanju širenja koronavirusa u zatvorenim prostorima.

Pokazala je to preliminarna analiza koju su napravili demograf dr. Ivan Čipin, izvanredni profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu i njegovi kolege dr. Petra Međimurec i Dario Mustač. Smanjenje očekivanog trajanja života, koji bilježe i brojne zemlje EU i SAD-a gdje je pad od godinu dana, što je najviše od 2. svjetskog rata, jedna je od posljedica pandemije covida-19, navodi dnevnik.

Očekivano trajanje života (ili očekivana dob), broj godina koje pojedinac u određenoj dobi može očekivati da će doživjeti uz trenutne razine smrtnosti, jedna je od najvažnijih demografskih i zdravstvenih mjera, a posljednjih desetljeća u Hrvatskoj, kao i na Zapadu, bilo je u stalnom porastu.

U zadnjih deset godina, očekivano trajanje života pri rođenju u Hrvatskoj prosječno je raslo za nešto manje od dva mjeseca na godinu. Tako je 2019. iznosilo 78,5 godina. Sada je očekivano trajanje života u našoj zemlji 77,8 godina, odnosno 74,7 godina za muškarce te 80,9 godina za žene, rekao je Dario Mustač.

Da će prvi put nakon niza godina očekivano trajanje života u našoj zemlji drastično pasti, moglo se naslutiti kad je Državni zavod za statistiku objavio preliminarne rezultate o broju umrlih za 2020. Podsjetimo, prema tim podacima, u Hrvatskoj je 2020. umrlo 56.677 ljudi, što je najveći broj umrlih u jednoj godini od kraja Drugoga svjetskog rata.

Nadalje, ukupan broj umrlih od siječnja do prosinca 2020. porastao je za 8,3 posto ili 4883 u odnosu na 2019. Od prvih dana epidemije covida-19 pa do prosinca 2020. godine u Hrvatskoj je zabilježeno 13,2 posto ili 5523 više umrlih nego u istom razdoblju godinu prije, prenosi N1.

Od ukupno 50 analiziranih uzoraka, tim pod vodstvom Olivera Vugreka, pronašao je u jednom uzorku mutaciju u proteinu šiljku (spike) na položaju E484K koji je utvrđen kod brazilskog soja koronavirusa, odnosno varijanti B.1.1.28, priopćeno je u četvrtak s IRB-a.

Uzorke je prikupila Poliklinika Medikol u sklopu PCR testiranja koje ta poliklinika od prosinca 2020. nudi građanima, a čijom su privolom ti isti uzorci analizirani na IRB-u. Prikupljeni su uzorci iz tri hrvatska grada - Zagreba, Čakovca i Osijeka, a brazilski soj potvrđen je na uzorku iz Zagreba, koji je uzorkovan 30. siječnja 2021. 

Prisutnost tzv. britanskog soja u analiziranim uzorcima nije potvrđena, ističe se također.

- Mutacija E484K sama po sebi nije nova varijanta, ona je mutacija koja se javlja u različitim sojevima virusa SARS-CoV-2, primjerice u južnoafričkoj (B.1.351) i te brazilskoj (B.1.1.28) varijanti", objašnjava voditelj istraživanja i Laboratorija za naprednu genomiku IRB-a Oliver Vugrek koji je prvi utvrdio postojanje tzv. brazilskog soja u Hrvatskoj.

Rezultati potvrđuju ključnu činjenicu da saznanje o tome je li određena osoba pozitivna ili negativna nije dovoljno ako želimo pratiti kako se virus mijenja unutar istog domaćina te ako želimo uspješno odgovoriti na izazove koje pred nas postavlja virus SARS-CoV-2.

Upravo zahvaljujući informacijama koje nam otkriva praćenje genetike, odnosno mutacija virusa i njegovog ponašanja, stručnjaci mogu ustanoviti zašto se u određenom trenutku virus pojačano ili slabije širi među populacijom te zašto i kako dolazi do razvoja blažih ili težih oblika bolesti kod ljudi, objašnjava Vugrek.

Povrh toga, tako je moguće pratiti ima li određeni soj sposobnost izbjeći otkrivanju specifičnim dijagnostičkim testovima, te utvrditi ima li određeni soj virusa sposobnost razviti smanjenu osjetljivost na terapiju, ističe on.

Također, praćenje genetike koronavirusa omogućava nam da dobijemo vrijedne informacije o djelovanju i trajnosti prirodnog imuniteta ili imuniteta stečenog cijepljenjem. Dakle, sve su nam te informacije ključne kako bi se mogli uspješno boriti s koronavirusom i zato trebamo što više sekvencionirati, zaključuje Oliver Vugrek.