Hrvatski znanstvenici rade na sustavu upozorenja na meteotsunamije: Visina plimnog vala može prijeći 6 metara

Na što prvo pomislite kada čujete pojam meteotsunami? Vjerojatno na
razorni tsunami koji ruši sve pred sobom i odnosi na stotine života.
E, ako je tako, onda ste u krivu! Na dobrom ste tragu, ali račune će vam
pomrsiti riječ meteo jer pojam onda ima malo drugačije značenje.

Da, zaista je riječ o valovima velike jačine, ali daleko od one razorne
snage koji su stanovnici Japana imali prilike upoznati prije koju godinu. Meteotsunami ima
istu frekvenciju i prostorne skale kao tsunami valovi, s tom razlikom
što ne ovisi o seizmičkim aktivnostima, vulkanskim erupcijama ili podmorskim
klizištima. Na meteotsunami utječu atmosferske prilike poput tlaka
zraka, fronte, vjetar i slično. Ova pojava o kojoj mi pričamo događa se i kod
nas u Hrvatskoj. Doduše, uglavnom pogađa točno određena mjesta – primjerice
Velu Luku na Korčuli, Stari Grad i Vrbosku na otoku Hvaru, Ist, Rijeku
dubrovačku, Mali Lošinj…

Online baza

Zanimljivost je da Hrvatska ima online bazu meteotsunamija. Inače, postoji
puno kataloga tsunamija, ali ovo je prvi katalog meteotsunamija.

– 2015. godine prof. Mirko Orlić sa Geofizičkog odsjeka
Sveučilišta u Zagrebu objavio je prvu verziju kataloga,  a uz njegovo
sudjelovanje smo na Institutu napravili i online verziju baze u kojoj su
navedeni svi poznati meteotsunamiji u Hrvatskoj od 1931. godine do danas. Tu je
zabilježen 21 događaj, a najjači meteotsunami je onaj iz ´78. godine.
Valovi su bili najjači u Veloj Luci gdje su nanijeli milijunsku štetu te u
Cavtatu, Visu, Gružu, Koločepu, Slanom, Ubliju, – kazala nam je Jadranka
Šepić sa Instituta za oceanografiju i ribarstvo.

– U Hrvatskoj nije bilo žrtava od meteo tsunamija, no bilo ih je
na drugim lokacijama u svijetu (Japan, Velika Jezera). Međutim meteotsunami nikada
nije jak kao seizmički tsunami, primjerice onaj koji je poharao pola južne
Azije prije više od deset godina. Meteotsunamiji su uglavnom lokalizirani na
jednom mjestu. Dakle, ako pogodi Vela Luku, vjerojatno neće Stari Grad i
obratno. Ovaj iz ´78. godine iz Vela Luke  je imao valove visoke šest
metara i sve je poplavilo. Zanimljivost je da val dođe, voda bude tu deset
minuta, a zatim se sve isprazni. Nedugo zatim dolazi drugi val visine tri
metra… – kazuje nam Jadranka Šepić.

 Teško predvidljiv

Zanimalo nas je i može li se meteotsunami predvidjeti.

– Teško je sasvim precizno reći da će se dogoditi na nekoj lokaciji, ali
postoji vjerojatnost… Izaziva ga nešto tipa olujni oblak, odnosno prateća
promjena tlaka zraka. Ta promjena treba proći točno iznad Vela Luke da bi se
tamo dogodio meteotsunami. Teško ga je predvidjeti baš kao što je teško
meteorolozima predvidjeti gdje će točno bit grmljavine – pojasnila nam je
Šepić.

Ono što je najzanimljivije u cijeloj priči je svakako legenda iz 15.
stoljeća, a koja je vezana uz ovu pojavu koja je poznata i kao šćiga.

Pogledajte VIDEO posljedica meteorološkog tsunamija u Veloj Luci 25. lipnja 2014. godine.

Nesreća ujedinila posvađana sela

– U jednoj kući u mjestu Vrboska na otoku Hvaru je križ prokrvario.
Mještani su ga u procesiji htjeli odnijeti do crkve, a trebali su ići okolnim
putem jer su dva dijela mjesta bila posvađana. No, upravo tada dolazi šćiga i
zbog velikih valova nisu mogli proći tim putem već su morali ići preko tog
dijela mjesta s kojim su u svađi. Upravo zbog meteotsunamija odnosno šćige su
se mještani ta dva dijela mjesta izmirili i na neki način je ta šćiga bila znak
s neba da se moraju pomiriti – kazala nam je Jadranka Šepić.

Na Institutu trenutno rade i na MESSI-ju. Ne, nema to nikakve veze s
poznatim nogometašem, to je jednostavno naziv novog projekta. Cilj je projekta
stvoriti pouzdan prototip sustava upozorenja na meteotsunami, a koji bi se
temeljio na mjerenjima u realnom vremenu, programiranju, te proučavanju
utjecaju atmosfere na ponašanje mora, pritom vrlo važnu ulogu igraju znanja
stečena iz analize povijesnih destruktivnih događaja.