Živi zid prozvao Todorića: “Tajkun koji skupo prodaje vodu”
Saborsku raspravu o izmjenama Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva
zastupnici su u srijedu iskoristili kako bi upozorili na važnost sanacije
gubitaka u vodnoj mreži bez udara na standard građana poskupljenjem vode,
a Ivan Vilibor Sinčić (Živi zid) govornicu je iskoristio kako bi se
obrušio na “tajkune koji skupo prodaju vodu” prozivajući vlasnika
Jamnice Ivicu Todorića.
S obzirom na to da se
isporučitelji vodnih usluga u prijelaznom razdoblju od donošenja Zakona o
financiranja vodnog gospodarstva od 2009. godine nisu osposobili niti su
osigurana financijska sredstva za saniranje gubitaka vode u mreži, zadržavanje
modela obračuna naknade za korištenje voda po zahvaćenim, a ne po isporučenim
količinama vode, dovelo bi do značajnih poskupljenja vode, što bi bio znatan
udar na standard građana kao i dodatno financijsko opterećenje javnih
isporučitelja vodnih usluga, a cilj – sprečavanje gubitaka – ne bi bio
ostvaren, navodi se u obrazloženju prijedloga. Stoga se predlaže privremeni
način obračuna naknade za korištenje vode i to za razdoblje do 1. siječnja
2018., odnosno dok se ne steknu uvjeti ili dok se ne predloži pravičniji model
obračuna.
“Isporučitelji vode moraju se osposobiti da budu stabilni, a cilj nam
je da svaki građanin ima pitku vodu. Ne želimo da se teret gubitka u mreži
prelijeva na krajnjeg korisnika, na potrošača”, rekao je HSS-ov zastupnik
Davor Vlaović. Dodao je i kako bi se uz ekonomsku komponentu trebalo voditi i
socijalnim elementima, da građani imaju vodu i da ona cijenom bude prihvatljiva
njihovom kućnom budžetu.
Sinčić je, u kontekstu cijene vode, prozvao Ivicu Todorića svrstavši ga među
“tajkune koji skupo prodaju vodu”.
“Baš čitam kako je gazda preko Jamnice iscrpio previše vode, pa bi bilo
lijepo spomenuti kako je gazda došao uopće do Jamnice. U čarobna vremena
pretvorbe i privatizacije nakon prvih lokalnih izbora Branko Mikša je bio
gradonačelnik Zagreba, a gospodin Vuljanić je bio župan Županije zagrebačke.
Jamnica, pošto je spadala pod Županiju zagrebačku, došla je direktiva, mora se
dati Todoriću gazdi. Gospodin Vuljanić je to odbio napraviti. Ukida se Županija
zagrebačka, spaja se sa Gradom Zagrebom, gospodin Mikša rješava stvar, gazda
dobiva Jamnicu ’95. Nakon toga, krajem ’95. opet novi izbori, tu je bila
zagrebačka kriza kulminirala, vraća se na kartu županija, ali sada nije
županija zagrebačka, nego Zagrebačka županija… Inače, ako je to bitno,
gospodin Mikša danas radi u Agrokoru, slučajno, ako je bitno, gospodin Vuljanić
je bio na listi koalicije Jedna opcija”, rekao je Sinčić.
Nezavisni zastupnik Tomislav Žagar naglasio je kako nije pravedno ni pošteno
isključivati ljude iz vodoopskrbne mreže jer je, ističe, voda potrebna za
život. No, upozorio je i na slučajeve onih koji žele izaći iz vodoopskrbne
mreže, a to ne mogu napraviti. “U općini Voćin naime ljudi piju
zdravstveno neispravnu vodu koju uredno plaćaju, plaćaju i naknadu za
održavanje sustava”, pojasnio je u tom smislu Žagar.
Branko Hrg (HDS) poručio je kako je voda u 90 posto jedinica lokalne
samouprave pitka. “Mi smo vrlo rijetki po tome u svijetu da cijena vode iz
pipe košta u prosjeku jednu lipu po litri u čemu je uračunata i odvodnja i sve
dažbine koje na nju idu”, poručio je.
“Važno je reći građanima da ovaj zakon predstavlja pravu tempiranu
bombu za njihov standard. Gubici u vodovodnoj mreži trenutno iznose oko 50
posto zahvaćene vode što slijedom toga znači da bi se za isto toliko računi
krajnjih korisnika primjenom predloženog od 1. siječnja 2018. godine trebali
povećati”, rekao je Branimir Bunjac (Živi zid).
Zakon se, drži, ne bi smio primjenjivati prije nego distributeri vode ne
riješe problem gubitka vode u svojim sustavima, a pri tome naglašava
odgovornost javnih tvrtki koje nisu postupile prema potrebnim preporukama.
Sinčić je pozornost skrenuo i na odluku Ustavnog suda iz 2007. godine u
slučaju tužbe iz Opatije kada je Ustavni sud dosudio da se isključenje
kućanstva sa vodovodne mreže ne može koristiti kao sredstvo naplate duga za
vodu.
Raspravu o Zakonu o financiranju vodnoga gospodarstva zastupnici su započeli
nakon što su jutros ‘brzopotezno’ raspravili nekolko zakona kojima se
hrvatsko zakonodavstvo usklađuje s europskim, a među kojima je i uspostava
infrastrukture za alternativna goriva, kombiniranom prijevozu tereta i dr.


