Article

//www.dalmacijanews.hr/files/5475cc4c1799421a7fb19d6c/80
Foto: Ante Čizmić / CROPIX

Sanacija Karepovca počinje na proljeće

Sanacija Karepovca trebala bi početi na proljeće, najavljeno je u srijedu na stručnom skupu "Gospodarenje otpadom u Splitsko-dalmatinskoj županiji" koji je održan na Fakultetu građevinarstva, arhitekture i geodezije
Sanacija Karepovca trebala bi početi na proljeće, najavljeno je u srijedu na stručnom skupu "Gospodarenje otpadom u Splitsko-dalmatinskoj županiji" koji je održan na Fakultetu građevinarstva, arhitekture i geodezije. 
Sven Müller, direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, rekao je da se zadnjih godina nije puno napravilo kada je u pitanju gospodarenje otpadom, ali je i naglasio kako sada postoji politička volja i odlučnost Ministarstva da uspostavi Program gospodarenja otpadom.

- Fond je u zadnje dvije i pol godine uložio 512 milijuna kuna. Moramo razdvajati otpad, moramo uvesti primarnu selekciju, moramo sanirati odlagališta i izgraditi centar u Lećevici. Alternative gospodarenja otpadom više nema! Jedinice lokalne samouprave nisu dovoljno napravile, a i Županija se mora još više potruditi. U zadnju godinu dana smo napravili puno na projektu Lećevice, ali nije dovoljno napravljeno na sanaciji odlagališta. Samo za Karepovac, čija će sanacija potrajati do dvije godine, je u Fondu spremno 60 milijuna kuna, Grad ima obvezu osigurati sredstva koja ne može osigurati Fond. Nakon što se izgradi Lećevica Karepovca više nema. Tamo će biti pretovarna stanica. To je jedino normalno rješenje, a novca će sigurno biti dovoljno, jer alternative nema - kazao je Müller i dodao kako će na Karepovcu nakon 2018. godine biti napravljen sustav otplinjavanja koji će pogoniti generatore za proizvodnju električne energije.

Osvrnuo se i na slučaj spaljivanja otpada u Cemexovim tvornicama. Iako o rješenju Ministarstva odlučuje Upravni sud, on smatra da je rješenje ispravno.

- Danas je to normalan proces oporabe otpada, on se dešava u cijelom svijetu, poglavito u Europi. To nije klasična spalionica i ograničenja su vrlo striktna, sve je jasno određeno i tu nema mogućnosti prijevare. Cemex je uložio ozbiljna sredstva, ali oni su privatna firma koja je uložila u poboljšanje svoje proizvodnje. Nadam se da ćemo svjedočiti tome da oni proizvode gorivo iz otpada, to je normalan tehnološki proces, ali mi im to nismo obavezni osigurati. Cemex proizvodi cement, a u proizvodnji koristi goriva iz otpada, a što više takvih goriva koristi to plaća manje naknade za emisije u zrak. To ne ide u smjeru da se građanima nešto podvali, neće se pogoršati ni status u okolišu, ni status zdravlja građana - istaknuo je Müller.

Projekt Lećevice vrijedan je 450 milijuna kuna, a većinom se financira sredstvima EU. Iz EU fondova namirit će se 70 posto iznosa, Fond će dati još 20 posto, a preostalih 10 posto trebaju namiriti jedinice lokalne samouprave.
Aleksandra Čilić, načelnica Sektora zaštite okoliša u Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, kazala je da je od 15 odlagališta u Splitsko-dalmatinskoj županiji sanirano samo ono u Vrgorcu, ali i da su za sanaciju iduće godine uz Karepovac predviđeni još Hvar, Šolta i Sinj. Dodala je i da je zahtjeve za izgradnju reciklažnih dvorišta do sada uputilo 13 gradova. 

Aleksandra Anić Vučinić, predsjednica Hrvatske udruge za gospodarenje otpadom, istaknula je kako javnost mora biti uključena od raniih faza projekta- Javnost ne može reći da ona ne želi na svom području centar ili reciklažno dvorište. Oni mogu tražiti da se stavi dodatni filter, da se mjerenja kakvoće zraka češće provode i mogu davati prijedloge koji će poboljšati sustav - poručila je ona.

Renato Šarc, znanstveni suradnik na Institutu za održivi menadžment i tehniku gospodarenja otpadom na austrijskom sveučilištu Leoben i posebni savjetnik ministra, govorio je o prednostima goriva dobivenog iz otpada. Rekao je da je korištenje goriva iz otpada počelo prije 20 godina, naglasio je kako je to standardno alternativno gorivo u EU i da je njegova kvaliteta usporediva s kvalitetom ugljena.
hr Wed Nov 26 2014 13:57:34 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/62bde08718d1cbbacb8b4584/80
Foto: Twitter / Atletico de Madrid

Atletico Madrid se oprostio od Šime Vrsaljka, Vatreni nastavlja karijeru u Grčkoj

Iskusni desni bek mogao bi postati igrač Olympiacosa

Španjolski velikan Atletico Madrid službeno je potvrdio da hrvatski reprezentativac Šime Vrsaljko odlazi iz kluba nakon isteka ugovora. Klub iz španjolske prijestolnice se od 30-godišnjeg Zadranina oprostio biranim riječima na svojim društvenim mrežama, zahvalio mu se na radu, profesionalnost i energiji s kojom je nosio crveno-bijeli dres. 

Vrsaljko je u Atletico došao 2016. godine iz talijanskog Sassuoloa, bio na posudbi u Interu te ranije igrao za Genou i Dinamo. Osvojio je prvenstvo Španjolske u sezoni 2020/2021 i Europsku ligu u sezoni 2017/2018, a ukupno je za Atletico Madrid odigrao 99 utakmica. Bilo bi ih sigurno puno više da nije imao problema s ozljedama, španjolski mediji danas su posebno istaknuli njegovu požrtvovnost i odanost klubu iz Madrida. 


Zadranin odlazi iz Španjolske, ali po svemu sudeći neće mijenjati klupske boje, izvjesno je da će potpisati  ugovor za grčki Olympiacos. Tamo će pokušati uhvatiti formu i kontinuitet igara kako bi osigurao mjesto u reprezentaciji Hrvatske koja će nastupiti na Svjetskom prvenstvu u Katru. Vrsaljko je do sada 52 puta nosio najdraži dres, s Hrvatskom je osvojio srebro u Rusiji i jedan je od igrača koji će vječno ostati upisani u povijest hrvatskog nogometa.


hr Thu Jun 30 2022 19:41:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/62bddea418d1cbbbcb8b457f/80

Predsjednik Milanović šefovima država i vlada NATO-a: "Destabilizacija BiH imat će ozbiljne implikacije za širu regiju i NATO

Tijekom sudjelovanja na NATO summitu predsjednik Milanović održao je u četvrtak i bilateralni sastanak s predsjednicom Vlade Kraljevine Švedske Magdalenom Andersson
Predsjednik Republike Zoran Milanović sudjelovao je i u četvrtak na sastanku šefova država i vlada članica NATO-a u Madridu. U nastavku prenosimo obraćanje Predsjednika Republike na sastanku šefova država i vlada članica NATO-a:

- Poštovani gospodine Glavni tajniče, Ekscelencije, poštovani kolege,

Dopustite mi odmah na početku kazati da u potpunosti razumijem želju Finske i Švedske da se pridruže Savezu.

Dokazale su se pouzdanim partnerima i njihov se potencijalni doprinos euroatlantskoj sigurnosti ne može (i ne smije) podcijeniti.

Ali kao što sam napisao u mojem pismu Glavnom tajniku NATO-a u svibnju, želim vam skrenuti pozornost na neke ozbiljne sigurnosne probleme koje Republika Hrvatska ima na zapadnom Balkanu, točnije u Bosni i Hercegovini.

Finska i Švedska podnijele su zahtjev za članstvo jer su sigurnosni izazovi s kojima se one suočavaju više nego očiti. Razumijemo njihovu zabrinutost. Ipak, samo nekoliko mjeseci ranije, u manje turbulentnim vremenima, ovakav njihov potez bio bi manje vjerojatan.

Za Hrvatsku još su svježa bolna sjećanja na razdoblje od prije skoro tri desetljeća, kad smo morali braniti svoju slobodu i neovisnost. Možda se većini od vas, dragi kolege, čini da je naše jugoistočno susjedstvo mirno, a sukobi u Bosni i Hercegovini i na Kosovu da su sada već nejasna i daleka uspomena. To, nažalost, nije tako.

Situacija u Bosni i Hercegovini je, u najboljem slučaju, zabrinjavajuća.

Države na prvoj crti su izravno podložne nestabilnosti i krizi u vlastitom okruženju. Stoga su saveznici i partneri koji graniče s Ruskom Federacijom sada očito više izloženi posljedičnim rizicima i prijetnjama nego mi, koji smo udaljeniji. Razumljivo je kako su mnogi bili prilično glasni u izražavanju svoje zabrinutosti.

Ignorirajući zahtjev Bosne i Hercegovine, Europska unija je 23. lipnja odlučila dati status kandidata samo Ukrajini i Moldovi, bez postavljanja ikakvih kriterija. Iako pozdravljam odluku o Ukrajini i Moldovi, razočaran sam što je EU propustila  u ovoj jedinstvenoj situaciji dati europsku perspektivu i BiH. To je bila greška, pogotovo jer su svi zastupnici iz oba doma Parlamenta Bosne i Hercegovine konsenzualno zatražili status kandidata za članstvo u EU. Čak su i izaslanici bosanskih Srba, koji su često nazivani secesionistima, bili suglasni. Bila je to doista jedna od onih rijetkih prilika da se ojača jedinstvo BiH, ponudi jasniji put prema zajedničkoj budućnosti i pruži prijeko potreban poticaj na tom putu.

Zabrinjavaju me događaji u Bosni i Hercegovini. Bojim se da je u ovoj situaciji, postupni napredak – kojemu se mnogi optimisti nadaju – iskreno, malo vjerojatan. U najboljem slučaju, ništa se neće promijeniti nakon predstojećih listopadskih izbora. Vjerojatnije je kako ce problemi u Bosni i Hercegovini eskalirati, a trenutačna politička kriza može se još više pogoršati.

U svakom slučaju, ishod neće biti dobar ni za Bosnu i Hercegovinu, niti za Hrvatsku, pa tako ni za NATO. Zbog svojeg ranijeg i sadašnjeg angažmana, Savez ima i interes i odgovornost za Bosnu i Hercegovinu, i ne može si dozvoliti ignoriranje rastuće krize u toj zemlji.

Nadam se da će upravo zato veći broj naših saveznika pokazati dodatni interes za ono što se događa u BiH. Bosanskohercegovačkim Hrvatima se sustavno onemogućuje biranje njihovih legitimnih predstavnika, te ih se time postupno obespravljuje.  Jednostavno rečeno – Izborni zakon mora se promijeniti. Visoki predstavnik to može učiniti potezom pera, koristeći svoje tzv. Bonske ovlasti. Ukoliko se Visoki predstavnik neće baviti takvim ključnim pitanjima, njegova uloga sasvim gubi smisao.

Kreiranje politike prema BiH trebali bismo vratiti na razinu državnika kakvu smo imali u vrijeme Daytonsko/Pariškog sporazuma.

Bio sam mlad diplomat kada se pregovaralo o tom Sporazumu i sjećam se kako su stvoreni preduvjeti za njegov uspjeh. Vodilo se logikom politike koja je bila temeljena na ravnopravnosti pregovaračkih strana načelom da nema pobjednika niti ima gubitnika. Nažalost, to se vise ne primjenjuje u odnosu na BiH. Čak i mnoge države za ovim stolom primjenjuju pristup Rebecce West: odabiru svoje favorite u BiH umjesto da hladnokrvno pristupaju stanju na terenu. Mislim da se takva politika ne kreira u glavnim gradovima, već izvire od njihovih lokalnih predstavnika u BiH.

Daleke 1995. godine, u jeku najveće krize, a kada je čak i izravno  uključenim međunarodnim akterima ponestalo ideja, upravo je hrvatskom operacijom Oluja promijenjen regionalni odnos snaga, čime je osiguran integritet Bosne i Hercegovine i pripremljen teren za postizanje konačnog dogovora. Mladićeve i Karadžićeve snage nisu zaustavljene NATO-ovim zračnim napadima, već – temeljem Splitskog sporazuma –  hrvatskim čizmama na terenu. Jednako tako, zahvaljujući Hrvatskoj vojsci, bihaćka enklava nije doživjela istu sudbinu kao Srebrenica.

Zbog zemljopisnog položaja Hrvatske, na nas značajno utječu zbivanja u susjednoj Bosni i Hercegovini. Dijelimo tisuću kilometara dugu granicu. Jedan od tri konstitutivna naroda Bosne i Hercegovine su Hrvati, od kojih većina također ima i državljanstvo EU. Mnogi su otišli tijekom rata a nažalost sada odlaze prvenstveno zbog nedostatka vjere u budućnost BiH.

Znam da je ovo povijesni Sastanak na vrhu NATO-a, i da su ulozi visoki. Međutim, dok želimo pomoći Ukrajini da ostvari svoje pravo na samoobranu, dok jačamo našu obranu i odvraćanje, usvajamo novi Strategijski koncept, izražavamo dobrodošlicu dvjema novim članicama i donosimo niz drugih mjera osmišljenih za jačanje našeg Saveza, moja je dužnost privući vašu pozornost na naš nedovršen posao na zapadnom Balkanu.

Jačanjem naših obrambenih sposobnosti i ispunjenjem našeg dogovorenog obećanja da ćemo izdvajati najmanje 2% BDP-a na obranu, Hrvatska čvrsto dokazuje kako ispunjava svoje obveze prema Savezu. Isto tako smo naporno radili na promicanju euroatlantske perspektive naše regije.

Sve što tražimo od vas jest da nas vi, naši saveznici, saslušate, kao sto mi pažljivo slušamo vas.

Događaji u Bosni i Hercegovini imaju izravan utjecaj na naš nacionalni interes i sigurnost. Daljnja destabilizacija Bosne i Hercegovine imat će ozbiljne implikacije za širu regiju i NATO. Nadamo se da neće biti prekasno preokrenuti situaciju. Hvala vam. - stoji u priopćenju.

Tijekom sudjelovanja na NATO summitu predsjednik Milanović održao je u četvrtak i bilateralni sastanak s predsjednicom Vlade Kraljevine Švedske Magdalenom Andersson.

Večer ranije, Predsjednik Republike Hrvatske sa suprugom Sanjom Musić Milanović prisustvovao je radnoj večeri koju je za šefove država/vlada sudionika Sastanka na vrhu NATO-a organizirao predsjednik Vlade Kraljevine Španjolske Pedro Sánchez Pérez-Castejón u Muzeju Prado.

hr Thu Jun 30 2022 19:35:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/61153dcc6f52df13018b459d/80
Foto: Dalmacija News

Sinjskim studentima besplatan prijevoz do Splita tijekom ljeta

Zahtjev trebaju donijeti na ovjeru u Ured Grada Grada Sinja
Na prijedlog gradonačelnika Grada Sinja Mira Bulja, svi redoviti studenti koji su tijekom ljetnog semestra u 2022. godini ostvarivali pravo na besplatan prijevoz autobusom na relaciji Sinj – Split - Sinj će u razdoblju srpanj - kolovoz 2022. godine moći ostvarivati besplatan prijevoz slobodnim odabirom između prijevoznika Promet Sinj d.o.o. i Litre tours d.o.o., ako u tom razdoblju imaju obveznu nastavu, vježbe ili praksu.

Studenti koji ostvaruju pravo na ovu subvenciju, uz popunjeni obrazac "Zahtjev za subvencioniranje prijevoza u razdoblju srpanj – kolovoz" trabaju priložiti  potvrdu fakulteta o vremenskom razdoblju u kojem trebaju obavljati takav oblik nastave, vježbi ili prakse.

Zahtjev trebaju donijeti na ovjeru u Ured Grada Grada Sinja, soba 31.
hr Thu Jun 30 2022 16:23:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/62694cc8ecdbd1f3658b457c/80
Foto: Valerio Baranović

Ivana Vladović nova je direktorica Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije

Vladović je dobila najveći broj potrebnih glasova i tako postala nova direktorica
Ivana Vladović je nova direktorica Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije. Izabrana je na mandat od četiri godine.

Među kandidatima su, osim nje, bili Joško Stella, Jure Brkan i Martina Nimac Kalcin.

Vladović stiže s funkcije šefa marketinga i promocije Slobodne Dalmacije. O imenovanju Vladović odlučivali su Blaženko Boban, Lukša Novak, Nenad Nizić, Filip Bilanović, Marko Ožić Bebek, Toni Buljević, Toni Damjanić, Šime Klarić, Jurica Glavina, Ivica Tafra i Srećko Peko.

TZ Splitsko-dalmatinske županije povodom toga je poslala priopćenje.

- Članovi Turističkog vijeća Turističke zajednice Splitsko – dalmatinske županije su danas, dana 30. lipnja 2022. godine u punom sastavu (11 članova) na svojoj VI sjednici izabrali Ivanu Vladović za novu direktoricu Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije na mandat od četiri godine.

Glasovalo se o četiri prijavljena kandidata koji su ispunili formalne uvjete za traženo mjesto direktora/ice Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije, a među kojima su bili Joško Stella, Ivana Vladović, Jure Brkan i Martina Nimac Kalcina.

Ivana Vladović osvojila je najveći broj potrebnih glasova i time postala čelnica najvišeg turističkog tijela u Splitsko-dalmatinskoj županiji. -  stoji u priopćenju.


hr Thu Jun 30 2022 15:59:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .