Vlada će u suradnji s HNB-om tražiti rješenje problema švicarskog franka

Premijer Zoran Milanović
poručio je u srijedu na “aktualnom prijepodnevu” u Hrvatskom saboru da
reakcija na ‘slučaj franak’ nije vatrogasna, već odlučna mjera i da će
Vlada RH, u suradnji s HNB-om, naći način da se dodatno riješi taj
problem.

– Ovo nije vatrogasna mjera, ovo je odlučna mjera – rekao je premijer SDP-ovoj Đurđici Plančić (SDP) koja je pohvalila
prijedlog o fiksiranju tečaja švicarskog franka na 6, 39 kuna, na rok od
godine dana, ali i upozorila da kritičari tvrde da se radi o
vatrogasnoj, nedovoljnoj i parcijalnoj mjeri.

Vlada će, kaže premijer, u suradnji s HNB-om naći rješenje,
garantira da će se naći način da se dodatno riješi problem, jer on nije
gotov. Treba se, dodaje, osvrnuti i na problem kredita u eurima,
pojasniti javnosti što to stvarno znači, razmisliti o mogućoj konverziji
kune, da se vidi je li to moguće.

Premijer također ističe da nakon šest godina krize, banke i
dalje dobro rade, da su im profiti veliki. Podsjeća i da nikada nije
“potpaljivao javnost populističkim izjavama na račun banaka”, ali kaže
da “reda mora biti”, na drugačiji način.

Marić traži razrješenje vodstva HNB-a

HDZ-ov saborski zastupnik Goran Marić optužio je Vladu da Saboru
nameće protuustavno rješenje za tečajni udar na dužnike u švicarskim
francima te ocijenio da su “stvoreni uvjeti za razrješenje rukovodstva
HNB-a” koje smatra odgovornim za probleme s francima, upitavši ministra
financija Borisa Lalovca je li kreiranje tečajnih lista u domeni Vlade i
Sabora.

Ministar je odgovorio da ti poslovi nisu u domeni Vlade, ali da
je riječ o iznenadnom valutnom šoku na svjetskim deviznim tržištima.
“Budući da smo tražili instrumente kako zaštititi građane, Vlada se
odlučila za ovu, po meni izvanrednu situaciju na svjetskim financijskim
tržištima”, rekao je Lalovac. Naglasio je da se kreiranjem tečaja bave
Hrvatska narodna banka i poslovne banke. “Hoće li i kako odgovoriti HNB i
sudjelovati u rješavanju ovog problema, treba vidjeti i treba tražiti
od njih odgovor”, dodao je Lalovac.

“Kako je onda moguće da Vlada Saboru nameće protuustavni
presedan da zakonom o potrošačkom kreditiranju određuje vrijednost kune u
odnosu na švicarski franak? Kad već idete u stečajnicu, gdje su vam
druge valute”, uzvratio je Marić, koji smatra kako je “čudno da Vlada
ide s vlastitom tečajnicom i to samo s jednom valutom”.

Uvjeren je da Vlada tako neće riješiti, nego odgoditi problem
koji je neodgodiv, a tvrdi da je problem prouzročio HNB, koji je
dopustio da se na tržištu pojavi “pokvareni proizvod”.

Na problem “švicaraca” još jednom se osvrnuo i premijer Zoran
Milanović, koji je, odgovarajući laburistu Zlatku Tušaku, ocijenio da je
“HNB možda mogla djelovati 2005. ili 2006., da ju je tadašnja vlada
stisla, da je bilo više vidovitosti i skepse”. Naglasio je da su Vlada i
HNB surađivali na fiksiranju franka te da je osobno inzistirao da Vlada
preuzme odgovornost za tu mjeru, kako banke ne bi kasnije tužile
dužnike.

“Neka se žale Ustavnom sudu, koji na žalost već četiri godine u
ladici drži inicijativu da se preispita ustavnost valutne klauzule.
Volio bih da su u takvim stvarima ne brži, nego da to ne drže u ladici”,
rekao je premijer i dodao kako Vlada nije odgovorna za to. Podsjetio je
da je od izbijanja krize znatno pala vrijednost stanova kupljenih
takvim kreditima, a da su rate dvostruko porasle.

Premijer Milanović ocijenio je da u Hrvatskoj nema potrebe za
kohabitacijom Vlade i Predsjednika Republike, s obzirom na skučene
predsjedničke ovlasti, te poručio kako vjeruje da će novoizabrana
predsjednica Kolinda Grabar Kitarović “napraviti dobre stvari za
Hrvatsku”.

Milanović je to rekao u Saboru, odgovarajući na zastupničko
pitanje nezavisnog Branka Vukšića kako će izgledati kohabitacija između
Vlade i izabrane predsjednice “kada i neki strani mediji pretpostavljaju
da joj je intencija destabilizacija radi izazivanja prijevremenih
izbora i smanjivanja šansi ljevice”.

Dodao je kako osobno stranim medijima ne daje intervjue u kojima
se podcjenjivački odnosi prema svojoj zemlji. “To je moj doprinos
smanjenju tenzija, da budem miran i da radim svoj posao, a drugi neka
vide kako hoće”, poručio je Milanović.

Ponovio je da hrvatski ustavnopravni poredak ne predviđa
kohabitaciju jer predsjednik ima vrlo ograničene ovlasti. “Hrvatska ima
dosta jasan ustavni poredak, u kojem se sva unutarnja i vanjska politika
vodi u Vladi i na relaciji Vlada-Sabor. S predsjednikom se, naravno,
surađuje”, objasnio je Milanović. Dodao je da je svaki predsjednik
dobrodošao, da će vlada s predsjednicom rado surađivati, razgovarati i
konzultirati se o vanjskoj politici.

“Predsjednik ne može preuzimati obaveze u ime Republike Hrvatske
jer to nijednim zakonom nije predviđeno, ali može napraviti dobre
stvari, može napraviti štetu, sve je stvar izbora. Mi vjerujemo i u
prvo, da će predsjednica napraviti dobre stvari za Hrvatsku”, naglasio
je Milanović.

Mrsić: Umirovljenici s najnižim mirovinama mogu očekivati povećanje

Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić najavio da i
umirovljenici s najnižim mirovinama mogu ove godine očekivati
usklađivanje mirovina s rastom troškova života i plaća. Očekujemo da će
to biti u drugoj polovici godine, za to su predviđena sredstva,
odgovorio je ministar Ljiljani Cvjetović (HSU).

Zastupnica je, naime, upozorila da gotovo polovica umirovljenika
prima mirovinu manju od 2.000 kuna, a da je korisnika najniže mirovine
oko 200.000, pa pita mogu li oni s najnižim mirovinama očekivati
povećanje.

Ministar financija Boris Lalovac pohvalio se odličnim učincima
projekta fiskalizacije, kao i da se sada na dnevnoj razini može pratiti
potrošnja. Najveća potrošnja bila je za blagdan Velike Gospe, u danu je
izdano deset milijuna računa, promet u “kešu” bio je 100 milijuna eura,
rekao je Lalovac.

HDZ-ova Željka Reinera zanimalo je hoće li Vlada barem početi
raditi obećanu strategiju nacionalne populacijske politike i provoditi
mjere demografske obnove. Upozorio je pritom na masovan egzodus Hrvata,
odlazak mladih, visokoobrazovanih, koji u Hrvatskoj ne vide budućnost.
Premijer Milanović nije želio govoriti o tome što je radila prethodna
Vlada, ali je poručio da njegova radi ono što može.

Jeste vi svjesni da u usporedbi sa 2001. godinom u Hrvatskoj
živi oko 150.000 ljudi manje, ustrajao je Reiner i poručio Milanoviću da
govori o podacima koje on (premijer) ne zna i za koje ga nije briga.
Premijer je uzvratio pozivanjem na papu Franju. “Treba poslušati što
Sveti otac kaže o ljudima, o prokreacijskoj politici i kad Sveti otac
kaže da ljudi nisu male životinje”, kazao je Milanović.

Maras: Dobar interes poduzetnika

Ministar poduzetništva Gordan Maras pohvalio se u saborskom “aktualnom prijepodnevu” dobrim interesom obrtnika i poduzetnika za
model plaćanja PDV-a po naplaćenom, a ne po izdanom računu. Uvjeren sam
da ćemo u nekoliko sljedećih dana, kada se kompletiraju svi podaci u
Poreznoj upravi, imati preko 75 tisuća poduzetnika i obrtnika koji će
odabrati ovaj model naplate. Podsjeća da 120 tisuća poduzetnika i
obrtnika dolazi do granice od tri milijuna kuna na kojoj mogu izabrati
hoće li plaćati PDV po naplaćenoj ili po izdanoj fakturi.

Ministar znanosti i obrazovanja Vedran Mornar naglasio je da se,
kod priznavanja inozemnih kvalifikacija stečenih izvan EU, radi o
doslovnoj primjeni europske direktive i Zakona o priznavanuju inozemnih
stručnih kvalifikacija. Odgovorio je time Mili Horvatu (SDSS) koji tvrdi
da priznavanje inozemnih kvalifikacija, posebice onih stečenih u BiH i
Srbiji, prati “otežavajući administrativni postupak” i visoki troškovi, u
nekim slučajevima i do 50 tisuća kuna.

Miljenić: Prevelika očekivanja od osobnog bankrota

Ministar pravosuđa Orsat Miljenić kazao je kako je izrada zakona
o osobnom bankrotu pri kraju te kako se prijedlog u saborskoj proceduri
može očekivati već u veljači, ali i naglasio kako “postoje nekad
prevelika očekivanja od uvođenja tog instituta”. Naglasio je da je, uz
pomoć dužniku, osnovna poruka zakona da se dug mora vratiti te napomenuo
da će građani u osobnom bankrotu u roku kušnje od dvije do pet godina
biti pod jednom vrstom patronata.

“To je poruka, ne zbog vjerovnika, nego i zbog svih građana koji
uredno, nekad spajajući kraj s krajem, rade sve da svoj dug vrate.
Dakle, ovo nije zakon koji će biti nekakav čarobni štapić, koji će sve
ljude u ovoj zemlji osloboditi dugova i da krenu od početka i još im
nešto stavit u džep, ni blizu”, poručio je Miljenić.

Matić prosvjednike koji ga vrijeđaju nazvao kukavicama

Ministar branitelja Predrag Matić nazvao je u srijedu kukavicama
prosvjednike koji ga vrijeđaju ispred Ministarstva te ponovio kako ne
namjerava dati ostavku. Matić je to izjavio odgovarajući na zastupničko
pitanje HDZ-ovca Josipa Đakića, koji ga je prozvao da je obmanuo
javnost i branitelje tvrdeći da u proceduri nije nikakav zakonski
prijedlog vezan uz braniteljska prava, da bi svega 20 dana od početka
prosvjeda u javnu raspravu uputio prijedlog izmjena Zakona o pravima
hrvatskih branitelja. Ministra je optužio da branitelje dodatno
omalovažava iznoseći javno njihova primanja.

Ponovio je da su zakonske izmjene koje je uputio u javnu
raspravu afirmativne – Vlada je morala izraditi nove odredbe vezane uz
jedinstveno tijelo vještačenja, poboljšan je dio vezan uz stambeno
zbrinjavanje branitelja i riješeno pitanje pripadnika HVO-a. Ustvrdio je
da ne vrijeđa branitelje već radi u njihovu korist. Nezadovoljan
odgovorom, Đakić je ustvrdio da je Matić još jednom oklevetao i
uvrijedio branitelje.

Opačić: Vrlo brzo izmjene Obiteljskog zakona

Potpredsjednica Vlade i ministrica socijalne politike i mladih
Milanka Opačić najavila u saborskom ‘aktualnom prijepodnevu’ da će Vlada
vrlo brzo Saboru uputiti Obiteljski zakon s određenim izmjenama, s
obzirom da je važeći zakon nedavno suspendirao Ustavni sud te pokrenuo
postupak ocjene njegove ustavnosti.

“Vlada će vrlo brzo u Sabor uputiti Obiteljski zakon s određenim
izmjenama kako bi stupio na snagu i zadržao sve mehanizme koji štite
prava građana, prvenstveno djece, roditelja i osoba s duševnim
smetnjama, osoba s invaliditetom čija prava u ovoj zemlji očito štite
samo pojedine udruge i nitko više”, odgovorila je Opačić SDP-ovu Peđi
Grbinu.

Grbin ukazuje na “pomalo neuobičajenu brzinu” Ustavnog suda i
tvrdi da je brzina u odlučivanju dovela do niza problema. Naime,
Obiteljski zakon iz 2003., čiju je primjenu odredio Ustavni sud, nije
usklađen niti sa direktivama EU, niti s međunarodnim konvencijama kojima
je Hrvatska u međuvremenu pristupila, upozorio je SDP-ov zastupnik.