Verbalni rat Srbije i Hrvatske na UN-ovoj raspravi o Šešelju

Srbija je u utorak u Vijeću sigurnosti Hrvatskoj zamjerila da se raspravom o Vojislavu Šešelju u UN-u služi za potrebe vlastite predsjedničke kampanje, što je hrvatski veleposlanik u UN-u ocijenio dokazom da Srbija nije naučila lekcije iz prošlosti te ponovno kritizirao Srbiju zbog izostankaa reakcije na ratnohuškački Šešeljev govor.

Vijeće sigurnosti UN-a je u raspravi o radu Haškoga suda razmotrilo je i aktualni slučaj haškog optuženika Šešelja čije su huškačke izjave nakon puštanja iz pritvora i šutnju službenog Beograda, osudili hrvatski i europski parlament, a pismom Vijeću i Sudu na njih upozorio i Ivo Josipović, hrvatski predsjednik i kandidat na izborima krajem prosinca.

Srbijanski i hrvatski predstavnici pri UN-u uglavnom su govorili samo o slučaju Šešelj koji je izazvao zahladnjenje odnosa između Hrvatske i Srbije.

– Vijeće sigurnosti prevažno je tijelo da se iskoristi za vođenje domaće izborne kampanje – rekao je srbijanski predstavnik Milan Milanović ponavljajući srbijanske optužbe da slučaj Šešelj postoji samo u okviru predizborne kampanje te da Srbija s time nema ništa.

Milanović je raspravu o Šešelju skrenuo na položaj srpske manjine i navodne incidente protiv Srba u Hrvatskoj. “Brojni su problemi postojali i dok se Hrvatska približavala Europskoj uniji, a postoje i danas”, rekao je navodeći problem povratka srpskih izbjeglica u Hrvatsku i vraćanja njihove imovine.

Vijeće sigurnosti nije mjesto za raspravu o položaju srpske manjine u Hrvatskoj, smatra Drobnjak. – Šešelj, naprotiv, jest pitanje o kojem treba raspravljati, a povezivati izostanak srbijanske reakcije na Šešelja s pitanjem manjina nije samo strašno neprimjereno nego i pokazuje srbijansko nerazumijevanje toga problema – rekao je Drobnjak. “Srbija nije naučila neke lekcije iz prošlosti”.

Milanović je rekao da Srbija ne podupire huškačke izjave, ali ne pristaje ni na kolektivnu krivnju i odgovornost. – Današnje Šešeljeve izjave ne razlikuju se od onih koje su se svakodnevno čule u Den Haagu, i ne treba ih pripisivati Srbiji – rekao je.

Odgovornim za Šešeljeve ispade Milanović smatra Haški sud koji ga je pustio “iako je znao što će govoriti”. Govora mržnje nema samo u Srbiji, nego u cijeloj regiji, rekao je Milanović i istaknuo da o Šešeljevoj važnosti u Srbiji govore rezultati izbora “na kojima je marginaliziran”.

Drobnjak je ocijenio da je Šešeljev izlazak iz zatvora štetan za mir i stabilnost jugoistočne Europe, uvreda za žrtve i kompromitacija temeljnih ciljeva ICTY-ja.

– Čekati jedanaest godina pravdu dovoljno je teško, a vidjeti da je pušten i nastavlja skandalozne provokacije za koje mu se sudi, to je sasvim neprihvatljivo i uvredljivo. To nije samo ignoriranje nego i kompromitiranje temeljnih ciljeva suda -.

I hrvatski je predstavnik kritizirao odluku o puštanju Šešelja “iz humanitarnih razloga” koja je izazvala “nimalo humanitarne posljedice”.

– Neshvatljivo je što je Šešelj pušten bez jasnih uvjeta. Tko god zna za što je on optužen i kako se na suđenju ponašao, ne može biti iznenađen činjenicom da maksimalno zlorabi privremenu slobodu – rekao je Drobnjak.

Šešelj, optužen za ratne zločine protiv nesrba devedesetih godina 20. stoljeća, pušten je početkom studenoga iz ICTY-jeva pritvora zbog zdravstvenih razloga, nakon jedanaestgodišnjeg suđenja koje nije završilo presudom.

Po dolasku u Beograd nastavio je s ratnohuškačkom retorikom pa je službeni Zagreb od srbijanske vlade zatražio da se ogradi od njegovih izjava, a od ICTY-ja da preispita odluku o puštanju.