TUŽNA OBLJETNICA

[FOTO] U Jasenovcu održana komemoracija u znak sjećanja na 79. godišnjicu proboja iz logora

Kolonom sjećanja od Memorijalnog muzeja do spomenika Cvijet kod kojeg su umjesto vijenaca položili po jedan cvijet, državni vrh, predstavnici nacionalnih manjina, antifašisti i preživjeli zatočenici odali su u nedjelju počast žrtvama ustaškog logora Jasenovac.

Svi koji su prisustvovali komemoraciji u znak sjećanja na 79. godišnjicu proboja posljednjih zatočenika iz koncentracijskog logora Jasenovca, prohodali su put sastavljen od drvenih pragova željezničke pruge kojima su zatočenici prevoženi u logor, prenosi HRT.

Ruže podno spomenika arhitekta Bogdana Bogdanovića položili su i počast stradalima odali predsjednik Vlade Andrej Plenković, predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković i izaslanik predsjednika Republike Orsat Miljenić s izaslanstvima.

Na komemoraciji su bili i čelni ljudi Saveza Roma Kali Sara, Saveza antifašističkih boraca i antifašista te Srpskog narodnog vijeća, predstavnici obitelji stradalih, kao i preživjeli zatočenici. Nazočili su i drugi uzvanici, diplomatski predstavnici, kao i predstavnici političkih stranaka, institucija, udruga i gradova.

Predstavnici Koordinacije Židovske zajednice i ove godine nisu sudjelovali u službenom protokolu, već su vijenac položili uoči početka programa, kao i čelni ljudi dviju političkih stranaka, SDP i Možemo.

U sklopu komemoracije izveden je prigodni glazbeni program, čitani su ulomci iz svjedočanstva preživjelih zatočenika te predvođene molitve u ime pravoslavnih, židovskih, katoličkih i islamskih vjernika.

Premijer Plenković položio je vijenac ispred Spomen-ploče na Romskom groblju Uštica, a uz njega su bili potpredsjednica Vlade za društvene djelatnosti i ljudska prava Anja Šimpraga te ministri Davor Božinović, Gordan Grlić Radman, Nina Obuljen Koržinek i Marin Piletić, kao i posebna savjetnica predsjednika Vlade Sara Lustig.

Pri kraju Drugog svjetskog rata, 22. travnja 1945. godine, 600 je jasenovačkih logoraša krenulo u proboj, a do slobode ih je došlo nešto više od 100. Preostali logoraši, koji zbog nemoći i bolesti nisu sudjelovali u proboju, ubijeni su i spaljeni zajedno s logorskim objektima.

U 1337 dana postojanja logora, ubijeno je po do sada utvrđenim podacima više od 83.000 ljudi. Tijekom gotovo četiri godine postojanja, ustaški logor Jasenovac bio je mjesto patnje, stradanja i boli za mnogobrojne zatočenike, muškarce, žene i djecu, Srbe, Rome, Židove, ali i političke zatočenike, Hrvate, Bošnjake, Slovence te pripadnike drugih naroda. 

Predsjednik Židovske općine Zagreb Ognjen Kraus, koji u nedjelju nije sudjelovao u službenom protokolu u obilježavanju 79. godišnjice sjećanja na žrtve Jasenovca, istaknuo je kako dvije godine dolazili u Jasenovac kako bi nešto dogovorili, no do dogovora nije došlo.

– Mi smo dvije godine za redom dolazili ovdje da nešto dogovorimo. U godinu dana nije bilo nikakvog dogovora. Kao što znate, Hrvatska je predsjedala IHR-om godinu dana, a u tih godinu dana osim potpisivanja deklaracija konačnog dogovora oko bloka 17 u Auschwitzu, što nije samo pitanje Hrvatske, nego međunarodnih dogovora bivših sljednica Jugoslavije, nije gotovo ništa učinjeno, rekao je Kraus novinarima.

To što su mijenjane ulice ustaških bojnika po gradovima, dodao je, učinjeno je tako što veleposlanici Izraela “nisu htjeli dijeliti medalje dok se ne maknu ulice ili smo pritiskali mi državu, a nije učinila ništa”.

Kraus je naveo kako je “vrhunac svega” bio sastanak u Ministarstvu kulture prije mjesec dana oko dogovora za komemoraciju, kada je bilo postavljeno pitanje vezano za revizije teksta na panou koji će se postaviti u Jasenovcu.

– Postavio sam pitanje zašto i tko je to učinio, bez odgovora. Nakon toga sam tražio da dobijemo pismeno odgovor, koji nismo dobili, i poslao sam ponovno, nakon 14 dana, mail da čujemo o čemu se radi, bez odgovora. Da bi konačno u Karlovcu, kada su bili postavljeni kameni spoticanja i bio ponovno prisutan čovjek iz ministarstva koji je predsjedavao tom sastanku, on nema dozvolu da kaže tko je to radio jer to mora pitati one koji su radili reviziju. Na to sam ostao bez riječi, objasnio je Kraus.

Upitan hoće li se ikad stvari promijeniti i postići ono ključno što traži – zabranu ustaškog pozdrava, odgovorio je kako to nije samo pitanje Židovske općine Zagreb, već svih žrtava koje su stradale po rasnim zakonima ili zbog nacionalnosti.

– Ako ja u tome nemam podršku koju bi trebao imati od predstavnika Srpskog narodnog vijeća, od predstavnika Roma koji su u vlasti, onda ne znam što možemo učiniti. Ne očekujem da će se bilo što po tom pitanju učiniti, rekao je Kraus.

Pri tome istaknuo kako je i ove godine 10. travanj, kada je osnovana NDH, ponovno slavljen u Splitu, bez reakcije vlasti.

Izaslanik predsjednika Republike Zorana Milanovića predstojnik Ureda predsjednika Republike Orsat Miljenić sudjelovao je na obilježavanju Dana sjećanja na žrtve logora Jasenovac te je s izaslanstvom odao počast svim stradalima kod spomen-obilježja „Kameni cvijet“.

Uz izaslanika Predsjednika Republike Hrvatske Orsata Miljenića bili su savjetnik Predsjednika za obranu Ivica Olujić i savjetnica Predsjednika za ljudska prava i civilno društvo Melita Mulić.

U spomen-području Jasenovac održana je komemoracija za žrtve tog ustaškog logora. Ove godine obilježava se 79. obljetnica proboja logoraša iz koncentracijskog logora Jasenovac te se počast odaje svim stradalima, kao i preživjelim logorašima, piše HRT.

Komemoracija je započela okupljanjem kod Memorijalnog muzeja odakle je kolona sjećanja krenula prema spomen- obilježju „Kameni cvijet“. Ondje je održana komemoracija i prigodni kulturno-umjetnički program nakon kojeg su izaslanstva, umjesto vijenaca, položila po jedan cvijet.

Koordinatorica stranke Možemo! Sandra Benčić rekla je na 79. godišnjicu proboja iz koncentracijskog logora Jasenovca da Jasenovac nije slučajnost, pozvavši građane da na europskim izborima kažu ne politikama straha i mržnje.

Uoči komemoracije u znak sjećanja na godišnjicu proboja posljednjih zatočenika iz koncentracijskog logora Jasenovca, Benčić je rekla novinarima da je ove godine važnost Jasenovca još i veća.

– Jasenovac nije slučajnost, nije anomalija koja je nastala. Ona je smišljena planska politika ustaške vlasti koja je u Hrvatskoj svoj najgori oblik dobila upravo na ovom mjestu, istaknula je.

Naglasila je da u Europi i diljem svijeta postoji ozbiljno dizanje stranaka koje svoju politiku temelje na strahu i mržnji prema drugom i drukčijem pa se uoči europskih izbora trebaju prisjetiti u što se pretvaraju takve politike.

– Nemojmo zaboraviti da riječ, posebno kada dolazi iz političkog spektra, nije samo riječ i često se može materijalizirati i pretvoriti u zločine kakve smo nažalost tijekom svoje povijesti imali prilike gledati, kazala je Benčić.

Istaknula je pritom da nije svejedno kakve se politike i jezik biraju kada se govori o politici te pozvala građane da kažu odlučno “ne” politikama straha i mržnje jer one, ustvrdila je, nisu samo jednokratni alat u mobilizaciji potrebnoj za neke izbore.

– One zaista mogu postati dio sistema i dio politike, a onda završavaju na ovakav način, dodala je.

POSLJEDNJE DODANO: