Čitanje je jedna od osnovnih kompetencija koju osoba tijekom života stječe te je neizostavni dio svakodnevice. Omogućuje nam bolje razumijevanje međuljudske komunikacije i rješavanje konflikata kao i potpunije shvaćanje svijeta oko nas. Ono pospješuje i pridonosi emotivnoj inteligenciji i toleranciji, razvoju samosvijesti i samopouzdanja te oblikuje vrijednosti koje imaju dugoročni učinak na kvalitetu života pojedinca, a time i društva u cijelosti.

Brine me podatak da ima sve manje rekreativnih čitača ili osoba koje čitaju neobavezan sadržaj. Nailazim na podatak da dnevno "skrolamo" digitalnog sadržaja, većinom kratkih informacija, blic vijesti i senzacija u visini Eiffelovog tornja… Jesmo li time zapravo zadovoljili potrebu za knjigom, za čitanjem?

Posljednje dvije korona godine uz djecu kod kuće na on line nastavi, rad od kuće odraslih, ali i stres vezan uz ekonomsku neizvjesnost i brigu za zdravljem, dodatno su utjecali na kulturu čitanja.

Iako je u Godini čitanja pod geslom "Čitam da ne ostanem bez riječi" resorno ministarstvo htjelo dati naglasak na važnost čitanja, posebno kod djece i mladih, rezultati nedavnog istraživanja uoči Noći knjiga zapravo su me ostavili, bez teksta. Istraživanja o čitanosti knjiga pokazuje da broj ljubitelja knjiga postupno posljednjih godina u Hrvatskoj, opada. Posljednju godinu dana samo 42 posto građana starijih od 16 godina pročitalo je jednu knjigu!

Među osobama koje čitaju, najviše je onih koje pročitaju dvije knjige godišnje, a među čitačima i dalje su najviše visokoobrazovane osobe s nešto višim prihodima po kućanstvu i to žene pretežno iz urbanih sredina. Čitači najviše biraju beletristiku 65 posto, publicistiku 30 posto i stručne knjige 27 posto.

Za čitanje je potreban angažman! Odlučiti se nabaviti knjigu, odvojiti svoje vrijeme te disciplina i koncentracija. Izvanredne prilike koje su nas zadnje dvije godine dovele do povećanog stresa i anksioznosti, možda nam mogu biti izgovor. No čitamo li nakon što završi vrijeme lektira i obvezne literature za ispite? Motiviramo li sebe na čitanje ili samo tražimo izgovore?

Porazan je podatak da su na začelju čitanosti zapravo dječje knjige i knjige iz umjetnosti. Strip je pao na dno ljestvice. Tražim informacije kako država potiče mlade na čitanje. Postoje politike, nacionalni planovi, no ne nalazim baš neki značajniji projekt? Možda tražim na krivom mjestu… Pitam se, ako kroz proračune osiguravamo besplatne knjige za školu, koliko može koštati da se djeci pokloni knjiga po polugodištu ili besplatna članarina u gradskoj knjižnici za prve četiri godine obrazovanja?

Stručnjaci se slažu, razvoj čitalačkih vještina i ljubav prema čitanju ide od malena, od slikovnice pa zašto ne poticati djecu da se zaljube u knjige… Postojanje ranijih iskustava i susreta s knjigom mladog će čitača učiniti spremnijim na nove čitalačke izazove, jer mu knjiga neće biti nepoznati teritorij. Stručnjaci tvrde, dijete koje je imalo prilike uživati u druženju s knjigom, čitanje će povezati s pozitivnim emocijama i rado će ponoviti takva iskustva. Slikovnica tako postaje moćno sredstvo motivacije i igra bitnu ulogu u stvaranju ranih pozitivnih iskustava kod djeteta. Osim toga, slikovnica je odličan način komuniciranja, edukacije i razvoja djeteta.

Miris stranica, bookmarker, proživljene emocije, nove uloge, nova saznanja, novi pogledi…Užurbani način života, usklađivanje posla i roditeljske uloge ni meni ne ostavlja prostora za knjigu koliko bi htjela. Tu i tamo zaronim u svijet knjiga i odmorim se od svakodnevice. Dopustim si nova iskustva kroz stranice nekog bestselera.

Kao majka djevojčica vrijeme prije spavanja provodimo uz slikovnice i dječje knjige. Rekle bi moje djevojčice sad čitamo “knjige za velike cure” - Lili, Mašu, priče iz svijeta… Volim tu rutinu s njima, a vidim da i njima godi… smiju se, ispituju, propitkuju… Eto nadam se da je ljubav prema knjigama prijelazna!

Današnjim danom u najromantičnijem gradu Mediterana, Rovinju, službeno su otvoreni STEM Gamesi. Natjecanje broji više od 1500 studenata sa 17 STEM fakulteta. Nakon intenzivnog organiziranja natjecanja zadnjih nekoliko mjeseci, spremi su zadaci za STEM Games Arene znanja, spremi su sportski tereni, i nova Games Arena eSporta, a tu je i zabavni dodatni program.

Interdisciplinarnost, suradnja znanstvenika i mladih su samo neke od ključnih djelatnosti koje vode ka poboljšanju općeg zdravlja, napretku u svim područjima života i naposljetku, pružaju prilike koje čine svijet boljim i sigurnijim mjestom za život – što je generalna tema ovogodišnjih Gamesa, World of opportunities, a u ovih 5 dana natjecatelji će se suočiti sa stvarnim zadacima koji ih čekaju nakon fakulteta, istraživat će nove tehnologije, nove lijekove i prilike u svijetu kojem su potrebni visoko kvalitetni i vjerodostojni mladi umovi kojih ovih dana sigurno neće nedostajati u Rovinju. Gamesi potiču kreativnost, inovacije, suradnju kao i sportski duh i fair play!

Naravno, gdje su studenti tu je i nezaboravna zabava te se nakon napornog rješavanja zadataka ili jedne od najzanimljivije utakmice svih vremena sprema i dodatni programi koji uključuje beer pong, karaoke, alias, potragu za blagom, bench press, pikado, povlačenje užeta, turnir u beli, briškuli i trešeti, a za vikend na redu su i koncerti.

Svi su se čekirali, zvukovi kovčega i smijega odzvanjali su resortom, a nakon smještaja i malog odmora na plaži uslijedila je večera na kojoj se pojelo sve.

Svečanim otvaranjem STEM Gamesa 2022 sve je i službeno počelo i napokon je sve moglo krenuti. Prvu noć Gamesa obilježila su upoznavanja kolega s drugih fakulteta, članova organizacije, a za kraj i najzabavnije karaoke koje je Rovinj, ali i koje su STEM Gamesi vidjeli!

U petak 20. 5. dolazi triljski reper Grše, a u subotu 21. 5. osječki treper Z++.

Ugledni britanski The Guardian na popis najboljih europskih ljetnih filmskih festivala uvrstio je i jedan u Hrvatskoj - Festival mediteranskog filma Split, koji počinje za manje od mjesec dana.
- Drugi najveći grad u Hrvatskoj prepun je povijesnih znamenitosti, muzeja i mjesta za noćni provod, ali njegova predivna lokacija uz more idealno je mjesto i za slikovit filmski festival. Tijekom dana projekcije se održavaju u kinu unutar zidova 1700 godina stare Dioklecijanove palače. Fokus programa je na filmovima zemalja mediteranske produkcije koji se često mogu vidjeti samo na festivalu - stoji u obrazloženju The Guardiana, čime se Split našao na listi s gradovima kao što su Venecija, San Sebastián, Locarno, Annecy i Karlovy Vary.

Konačni povratak na staro normalno FMFS najavljuje najvećim festivalom dosad, s novim programima i lokacijom. Jubilarno 15. izdanje omiljene dalmatinske kulturne manifestacije donosi nikad više filmova koji će se prikazivati u Ljetnom kinu Bačvice, Kinoteci Zlatna vrata, na platou ispred Doma mladih i na novoj lokaciji - sjeveroistočnom bastionu tvrđave Gripe.

Festival mediteranskog filma Split ove se godine po prvi put održava uz potporu "Kreativne Europe" potprograma MEDIA, kojim Europska komisija potiče filmske festivale, čime se našao u društvu pomno odabranih europskih festivala. Potpora je organizatorima omogućila širenje radionica i predavanja za filmske profesionalce, ali i uvođenje novih programa pa će se u novom kinu unutar tvrđave Gripe prikazivati naslovi izvan mediteranskog bazena, a dio programa bit će namijenjen djeci i mladima svih uzrasta.