Bojan Glavašević: Protiv mene je pokrenuta hajka

Pomoćnik ministra branitelja Bojan Glavašević ocijenio je danas da je
snimka njegova govora na rujanskom okruglom stolu u Vukovaru, zbog koje
su hrvatski branitelji njegovo smjenjivanje, u javnost puštena kako bi
se protiv njega pokrenula hajka te naglasio kako u tom govoru ni u
jednom trenutku nije izjednačio žrtvu i agresora.

Riječ je o
snimci na kojoj pomoćnik ministra, uz ostalo, govori kako među hrvatskim
braniteljima koji su pobijedili u Domovinskom ratu i imaju brojna
prava, postoji niz slučajeva oboljelih od PTSP-a i malignih bolesti, dok
kod pripadnika srpskih postrojba, koje su izgubile rat i nemaju sličnih
prava, nema ni pojave PTSP-a.

Ta je snimka izazvala prosvjede hrvatskih braniteljskih udruga,
koje traže Glavaševićevu smjenu, što je i jedan od zahtjeva udruga
ratnih vojnih invalida koji već 14. dan prosvjeduju ispred Ministarstva
branitelja u Zagrebu.

“Otkako je objavljena ta snimka, protiv mene se na izvjesnim
portalima i na nekim društvenim mrežama pokrenula nevjerojatna hajka.
Snimka i jest puštena s ciljem da se protiv mene potakne mržnja”,
ustvrdio je Glavašević, gostujući u HTV-ovoj emisiji “Nedjeljom u 2”.

Dodaje kako je snimka izvučena iz konteksta, odnosno da je
izrezano 1,43 minute njegova 10-minutnog govora s okruglog stola, na
kojem je, kaže, govorio o civilnim žrtvama rata.

“Ako je tih minutu i 43, odrezano na početku ili na kraju tako
kako je odgovaralo onome tko je snimku plasirao, ako je to nekoga
provrijedilo, zaista mi je žao”, kazao je Glavašević.

Ponovio je, međutim, da je iz konteksta izvučeno retoričko
pitanje koje je trebalo ukazati na činjenicu da se o civilnim žrtvama
rata ne zna dovoljno, čak ni kad je u pitanju problem PTSP-a.

“Referirao sam se na žrtve rata, a usput sam spomenuo
branitelje, ali isključivo zato što je riječ o populaciji kod koje je
PTSP kao problem prepoznat. Ni u jednom trenutku nije bilo riječi o
izjednačavanju žrtve i agresora”, kazao je Glavašević.

Dodao je da u Zakonu o pravima hrvatskih branitelja i članova
njihovih obitelji stoji da prava ne mogu ostvariti oni koji su
sudjelovali u agresiji na Hrvatsku, te naglasio da će ista stipulacija
stajati i u zakonu o pravima civilnih žrtava rata.

Objasnio je da će taj zakon utvrditi prava svih žrtava rata, pa i
onih koje su ostale na okupiranim područjima, a kasnije, iz različitih
razloga, nisu mogle ostvariti svoja prava.

“Civilne žrtve mogu biti svi hrvatski državljani koji su u
agresiji na Hrvatsku zadobili vrstu oštećenja, netko kome je netko
ubijen, žrtve seksualnog nasilja, na primjer”, kazao je Glavašević.

Na pitanje spada li u tu kategoriju civil koji je, primjerice, u
Borovu selu stradao od metka s hrvatske strane, odgovorio je – “s
hrvatske ili sa srpske strane, zapravo je svejedno”.

Najavio je da se planira novi zakon po uzoru na Zakon o žrtvama seksualnog nasilja u ratu, koji, kaže, nikoga ne diskriminira.

“Dosadašnji zakoni su, namjerno ili nenamjerno, dio žrtava zakidali za određena prava”, ustvrdio je Glavašević.