Masakr zbog veleposlanstva u Jeruzalemu: Ubijen 41 Palestinac, 1800 ozlijeđenih
Proslava otvaranja novog veleposlanstva počela je u 16 sati po našem vremenu, i to dan prije godišnjice njenog osnutka. Palestinci pak na taj isti dan obilježavaju Nakbu (arapski: katastrofa), budući da su prije 70 godina na stotine tisuća pripadnika ovog naroda izbjegle ili protjerane iz svojih domova u današnjem Izraelu, piše index.hr.
Američki ambasador otvorio je ambasadu i pritom pohvalio Trumpa i njegovu “Viziju, hrabrost i moral”. Trumpova kćer, Ivanka i njen suprug, Jared Kushner, bili su na svečanom otvorenju, a Ivanka je otkrila ploču na zidu ambasade.
– U ime 45-og predsjednika SAD-a, po prvi put vam želimo dobrodošlicu u ambasadu SAD-a, ovdje u Jeruzalemu, glavnom gradu Izraela”, rekla je Ivanka.
Trumpova administracija: Ovo će dovesti do veće stabilnosti u regiji
Dok Trumpova administracija tvrdi da će ovaj potez otvaranja ambasade dovesti do veće stabilnosti u regiji, kritičari se boje upravo suprotnog: Palestinci, koji također traže Jeruzalem, ili barem njegov istočni dio, za budući glavni grad svoje države, pokrenuli su masovne prosvjede odmah nakon Trumpove odluke. Palestinski prosvjedi nastavili su se i u ožujku i travnju, povodom godišnjice palestinskog progona, a izraelska vojska odgovorila je na njih nasilno, pri čemu je ranila na stotine i ubila na desetke nenaoružanih prosvjednika, kao i dvojicu novinara. Islamistička organizacija Hamas, koja je na vlasti u Pojasu Gaze, u prosincu je poručila Trumpu da je ”otvorio vrata pakla”. Mnogo alarmantnije za Washington je, međutim, to što je golem dio međunarodne zajednice ili glasao protiv Trumpove odluke ili ostao suzdržan u Glavnoj skupštini UN-a. Samo devet zemalja članica glasalo je protiv rezolucije kojom se tražilo da SAD povuče svoju odluku, uglavnom mikro-državice poput Maršalovih otoka i Naurua.
SAD se odrekao uloge poštenog posrednika
Glavna kritika koju Palestinci, ali i mnogi drugi diljem svijeta, upućuju Washingtonu, ta je da se ovim odrekao svoje deklarativne uloge poštenog i neutralnog posrednika u višedesetljetnom teritorijalnom sporu između Izraelaca i Palestinaca. SAD se, drugim riječima, s Trumpom čvrsto postavio na stranu Izraela, prihvaćajući njihovo svojatanje cijelog Jeruzalema kao ”nedjeljive i vječne” prijestolnice židovske države, čime je neutralno rješenje o Jeruzalemu kao zajedničkoj prijestolnici Palestinaca i Izraelaca praktički skinuto sa stola. Bruce Riedel, bivši časnik CIA-e koji sada upravlja Obavještajnim projektom na Instituciji Brookings, u razgovoru za CNN ocijenio je kako je, s tenzijama između Irana i Izraela u Siriji, predsjednik Trump sada samo na “nekoliko dana od bacanja još jedne bačve benzina na vatru preseljenjem veleposlanstva u Jeruzalem“, što je “vrlo opasno“. S druge strane, američki veleposlanik u Izraelu David Friedman u petak je novinarima izrazio optimizam oko svog dolaska u Jeruzalem: “Na dugi rok smo uvjereni da ova odluka stvara priliku i platformu kako bismo nastavili s mirovnim procesom na temelju stvarnosti, a ne fantazija. Prilično smo optimistični da će ova odluka ultimativno stvoriti više, a ne manje stabilnosti.“
Trump kaže da je samo ”prepoznao stvarnost”
Drugim riječima, Trumpova Bijela kuća smatra da će priznanje otvoriti prostor za realističnije pregovore jer će dati Izraelu mogućnost da pregovara s pozicije snage, a onda i da pristane na ustupke i konačno sklopi mir s Palestinom. Međutim, Friedman je priznao da SAD nije zatražio ni dobio ikakve ustupke od Izraela u zamjenu za priznanje. Američki State Department se ipak donekle ogradio, naglašavajući da “ne zauzima poziciju o pitanjima konačnog statusa, uključujući specifične granice izraelskog suvereniteta u Jeruzalemu niti o razrješenju osporavanih granica“. Friedman će predsjedati ceremonijom posvete veleposlanstva, a pratit će ga zamjenik državnog tajnika John Sullivan, ministar financija Steven Mnuchin, Trumpov zet i visoki savjetnik Jared Kushner, njegova kći Ivanka Trump i posebni predstavnik za međunarodne pregovore Jason Greenblatt. Sam Trump ipak neće nazočiti otvaranju. Trump je u prosincu svojom odlukom o Jeruzalemu samo ispunio svoje predizborno obećanje, opravdavajući je kao “prepoznavanje stvarnosti da je Jeruzalem izraelska prijestolnica i sjedište njegove vlade“. No kao i u slučaju nedavnog povlačenje iz nuklearnog sporazuma s Iranom, riječ je o vrlo rizičnom potezu koji samo produbljuje ionako opasne tenzije u regiji. Status Jeruzalema međunarodni su pregovarači redovito ostavljali kao zadnje pitanje u mirovnim pregovorima između Izraela i Palestine.
Analitičarka: Vrlo opasna poruka u regiji
Naravno, Jeruzalem, čiju je istočnu polovicu Izrael de facto pripojio nakon rata s arapskim susjedima 1967., nije samo točka nacionalnog nego i religijskog spora, budući da se u njemu nalaze najsvetija mjesta za židove i kršćane, kao i jedno od najsvetijih mjesta za muslimane. A ceremoniji otvaranja prisustvovat će i kontroverzni američki pastori John Hagee i Robert Jeffress, predstavnici fundamentalističke kršćanske desnice koja bezuvjetno podržava Izrael i to otvoreno opravdava biblijskim proročanstvima povezanima za Sudnji dan. ”Pitanje nije što će biti regionalna reakcija, pitanje je što je legalno i što je ispravno”, napominje Diana Buttu, analitičarka i bivša savjetnica palestinskog predsjednika Mahmuda Abasa, za CNN, i dodaje da Trump ovako ”šalje poruku da je (izraelsko) zauzimanje teritorija silom u redu”, što je ”vrlo opasna poruka u regiji”. Aaron David Miller, bivši američki pregovarač za Bliski istok i potpredsjednik Centra Wilson, također upozorava da Trump ovom odlukom nije ”skinuo Jeruzalem sa stola” nego je to pitanje ”postavio u prvi plan u vrijeme kad nijedna strana nije voljna ili u stanju pregovarati oko njega”. Jedino je rješenje, smatra, da Trump iznese mirovni plan u kojem će Palestincima biti zajamčeni državnost i istočni Jeruzalem kao prijestolnica te države. U suprotnom, ”praktički je sigurno da neće biti dogovora, a vjerojatnost nasilja u Jeruzalemu će se u budućnosti uvećati”.


