Grad ne zna što će s 40 tisuća kvadrata u samom centru?
Nakon burnih zbivanja – od svađa, tužbi pa do požara PIS-ovih baraka, uslijedilo je njihovo konačno rušenje. Naime, očistio se prostor od nekih 40-ak tisuća metara kvadratnih, a po našem saznanju, grad Split još nije siguran na koji način bi iskoristio “oslobođeni” prostor.
Govorilo se o stambenim zgradama, sportskom centru, vatrogasnoj postaji i svakojakim idejama, no prava je istina da trenutno ne postoji konkretni idejni projekt kojeg bi se predstavilo javnosti i predočilo buduću vizuru itekako atraktivne lokacije. Kako smo doznali, još jedna “prepreka” je i postojeći GUP, koji ne predviđa stambenu zonu.
Od vijećnika splitskog Gradskog vijeća, kontaktirali smo neke od aktivnijih kako bi nam izjasnili svoj stav oko novonastalog “problema”, te svoju viziju rješenja istog ako postoji.
Tako nam je Petar Škorić, šef splitskog HDZ-a, saborski zastupnik i vijećnik grada Splita rekao kako se zalaže za športske, zdravstvene i kulturne sadržaje i naglasio kako se radi o jednoj od posljednjih zelenih oaza Splita, te smatra kako je neophodno pristupiti razradi GUP-a za taj prostor.
Kulturni centar novoga doba
– Kroz GUP su jasno određene smjernice i sve dosadašnje radnje vezane za urbanističko uređenje toga prostora, što treba valorizirati kroz novo vrijeme i nove potrebe. Taj prostor treba sačuvati od stambene izgradnje i iskoristiti za športske, zdravstvene i eventualno kulturne sadržaje. Zalažem se da se cjelokupan prostor organizira i poveže u jednu cjelinu, kao dio tzv. zelene potkove i sportskog grada, od parka na Turskoj kuli, preko Lore i Poljuda, pa sve do našeg Marjana kao pluća Splita. To je ostala jedna od posljednjih zelenih oaza našega Grada, te smatram kako je neophodno pristupiti razradi GUP-a za taj fantastičan prostor, a kroz ozbiljan urbanistički natječaj izraditi detaljni urbanistički plan u kojem će se utvrditi konkretni i najbolji sadržaji za što bolju iskoristivost i uređenje tog prostora, kao i za njegovu trajnu zaštitu – rekao je Škorić.
Također je dodao kako bi na tom području mogao nastati i kulturni centar novoga doba sa različitim sadržajima, ali i podsjeća na postojanje još uvijek crnog blata.
– To bi mogao postati svojevrsni sportsko-zdravstveni i kulturni centar novoga doba, sa različitim športsko-rekreacijskim, turističkim i kulturnim sadržajima, poput muzeja sporta i muzeja Domovinskog rata. Podsjećam kako je u neposrednoj blizini postojalo i crno blato, na čija su ljekovita svojstva upozoravali stari splićani, a nije za ludu ni njihova uzrečica “na Poljudu radi, a ne gradi”, koja nije bez razloga imala svoju povijesnu utemeljenost – zaključio je Škorić.
Vijećnica i predsjednica „Pametno“ Marijana Puljak je rekla kako među brojnim zahtjevima za izmjenama GUP-a ima i onih koji traže prenamjenu prostora, kako u stambene svrhe tako i u hotelske.
Protiv zahtjeva za cijepanjem prostora
– Među 500-tina zahtjeva za izmjenama GUP-a ima i niz onih koji traže prenamjenu ili povećanje prostornih pokazatelja na području Spinuta odnosno Gradskog projekta Poljud kako je trenutno definiran u trenutnom GUP-u. Tako se traže izuzimanja iz Gradskog projekta, pojedinačni zahvati, prenamjene iz trenutne društvene namjene u mješovitu kako bi se omogućila izgradnja stambenih zgrada, promjenu trenutne namjene sportske rekreacije radi izgradnje hotela, a postoji i zahtjev da se na dijelu terena predviđenom kao sportsko rekreacijska zona omogući izgradnja vatrogasne postaje površine cca 11.000m2 – kazala je Puljak.
Istaknula je također da je stav stranke koja je na sjednici glasala protiv pokretanja izmjena GUP-a na ovaj način, da su protiv rješavanja pojedinačnih zahtjeva za cijepanjem prostora i da se Split pretvori u niz apartmana, hostela, hotela, stambenih jedinica, bez ikakvih dodatnih sadržaja.
– Protiv smo rješavanja pojedinačnih zahtjeva za cijepanjem i prenamjenom prostora, prije nego grad donese dugoročnu strategiju razvoja grada i definira u kojem smjeru se i na koji način želi razvijati. Isto vrijedi i za Spinut. Ne smijemo ga gledati izdvojeno od ostatka grada. Samo kroz dugoročnu strategiju razvoja ćemo moći odrediti i prostorne smjernice, jasno postaviti dugoročna pravila i iskoristiti pune potencijale za razvojem kojih grad ima na pretek. Nikome ne odgovara da se Split pretvori u niz apartmana, hostela, hotela, stambenih jedinica, bez ikakvih dodatnih sadržaja, javnih prostora, sportsko rekreacijskih zona, društvenih sadržaja koje će obogatiti prostor i omogućiti građanima Splita ugodno življenje u svom gradu – dodala je Puljak.
Vijećnik HSLS-a Zdeslav Benzon nam je rekao da su barake vjerojatno gorjele zbog privatnih interesa, uzevši u obzir kako se radi o jako atraktivnoj lokaciji i da HSLS nema ništa protiv privatnih interesa ili poduzetništva dok je u skladu sa zakonom.
Ne treba nam novi Žnjan
– Kao što je poznato, na spomenutim terenima, koji su sada većinom u rukama privatnih vlasnika, dakle denacionalizirani, stari je GUP predviđao sportsko- rekreacijske sadržaje. Barake su vjerojatno gorjele ne samo zbog dotrajalosti, loših instalacija, nego i mogućih privatnih interesa. Mi kao HSLS nemamo ništa protiv privatnih interesa ili poduzetništva dok je u skladu sa zakonom, a kronični nedostatak sredstava i zanemarivanje tog dijela grada od strane bivših, ali i sadašnje gradske vlasti, doveo je do toga da tamo imamo veliku ledinu, koja je zbog neprivođenja svrsi vraćena velikom većinom u privatne ruke – rekao nam je Benzon.
Istaknuo je da se radi o zanimljivom terenu i da bi pomno trebalo pripaziti kakvi bi se objekti mogli graditi, te da je potrebna šira javna rasprava kako bi se moglo odlučiti o tom prostoru.
– Spomenuto je područje vrlo zanimljivo i trebalo bi pažljivo vidjeti koji bi se objekti ondje mogli graditi, zasigurno ne ugostiteljske i stambene jedinice jer bi vlasnici zacijelo zbog blizine Poljuda i Ultre htjeli apartmanizaciju, a novi Žnjan nam ne treba. Osobno mislim da bi bila potrebna šira javna rasprava, da se odluči o tom vrlo vrijednom i zanimljivom prostoru, ali mišljenja sam da bi područje trebalo ostati u sportsko-rekreacijskoj zoni sa sadržajima primjerenima tome – zaključio je Benzon.


