Ivan Mandir: Pravilno friziranje psa nije hir i pomodarstvo već ulaganje u zdravlje svog kućnog ljubimca

Piše:

Prije nekoliko
tjedana u Splitu su održane četiri ljetne noćne izložbe pasa (4 Summer Night Shows)
i Interra, svjetska izložba terijera, na kojima je sudjelovalo više od pet
tisuća pasa iz različitih zemalja svijeta. Manifestacija je to vrhunske
organizacije, poznatih imena i prekrasnih pasa. Mnogi splitski zaljubljenici u
pse kroz pet su dana imali mogućnost vidjeti uživo brojne pasmine pasa, kao i
osjetiti taj jedinstveni šušur izložbe. S obzirom na to da izložbe mogu
izgledati pomalo apstraktno običnom promatraču, razgovarali smo s Ivanom Mandirom, profesionalnim vodičem
pasa (handlerom) i frizerom za pse (grooming), te ga pitali da nam objasni
neke pojmove koji su svakom izlagaču svakodnevni, dok laiku mogu zvučati jako
neobično.

Ivane, prvo vas moram pitati,
nevezano za izložbe pasa: u Splitu ste već mjesec dana.  Možemo li vas očekivati kao novo lice na
kinološkoj sceni grada Splita?

– U
Split smo se ja i moji psi apsolutno zaljubili i unatoč poslovnim ponudama koje
sam dobio, preseljenje u Split (iako strašno primamljivo) će morati pričekati.
Nažalost, trenutno poslovne obveze me priječe u tome.

Što se
tiče mog dugotrajnog boravka u Splitu, jedan od povoda je bila priprema moje
Bambe (australski ovčar) za polaganje ispita poslušnosti i socijalizacije BH/VT,
a pripremaju je trenerice iz Todos Splita, posebno Gorana Bulović. U svome radu
vezanom za izložbe koristim isključivo pozitivne metode i bilo mi je jako bitno
da se na takav način moji psi  pripremaju
za ovaj ispit. Ekipa iz Todosa dijeli moje mišljenje, i sa zadovoljstvom sam
prihvatio suradnju sa njima.

Prije
samih ljetnih noćnih izložbi i Intere organizirali smo zajednički seminar o handlingu
pasa na izložbi, a na njemu je sudjelovala i moja kolegica iz Omiša, Mare
Ković. Isto tako, u planu nam je održati još dva seminara o profesionalnom  i pravilnom hendlingu i groomingu pasa,
tijekom siječnja i veljače 2016., u zajedničkoj organizaciji sa Todos Splitom.

Koliko se već bavite
profesionalnim izlaganjem i groomingom pasa i kako ste uopće ušli u taj svijet?

– U kinologiji
sam aktivan već više od dvanaest godina, a počeo sam  sasvim slučajno kao asistent jednom
profesionalnom handleru. Nakon par godina konstantnog odlazaka na izložbe te
pomaganja oko pripreme pasa, počeo sam raditi u profesionalnom salonu za
šišanje pasa u Zagrebu. U početku sam samo kupao pse, no s vremenom sam
uznapredovao do šišanja i uređivanja pasa – kako ljubimaca, tako i
‘izložbenjaka’. Nakon šest godina konstantnog rada u salonu, krenuo sam
samostalnim putem.

Možete li nam objasniti sam
pojam „groominga“ psa?

– Dakle
općenito to je svako uređivanje psa, kupanje, šišanje i rezanje noktiju.
Postoje dvije vrste groominga, onaj izložbenih pasa i grooming kućnih
ljubimaca.

Koja je razlika između
uređivanja kućnih ljubimaca i izložbenih pasa?

– Kod
kućnih ljubimaca psi se šišaju isključivo po želji vlasnika, najčešće su to
frizure koje su lake za održavanje i adekvatnije  za njihov svakodnevni život. S druge strane,
izložbene frizure su puno kompliciranije i teže za održavanje jer svaka pasmina
iziskuje svoj način održavanja dlake. Tako je kod terijera dlaku  potrebno redovito trimati kako bi bila u
kondiciji, dok primjerice kod dugodlakih pasmina kao što su shih tzu, lhasa
apso, maltezeri i jorkširci, potrebno je kupanje svakih tri do četiri dana, a
kod nekih i umatanje dlake u takozvane papilotne kako bi se dlaka između
izložbi održala kvalitetnom. No priprema za samu izložbu opet se razlikuje od
održavanja dlake između izložbi. Prije svake izložbe psa je obavezno okupati, i
kod većine pasmina nema prevelikih šišanja, to su više popravljanja i završni dodiri.
Dok god se pas pravilno održava između izložbi, završna priprema je zapravo
kratka i jednostavna.

– Moram
napomenuti kako pravilno održavanje dlake i kože psa nije bitno samo za to da
pas lijepo izgleda za izložbu. Koža je najveći organ tijela i njeno zdravlje i
kvaliteta, a ujedno i dlake, utječu na cijelokupno zdravlje psa. Mnogi vlasnici
pasa nisu svjesni kako pravilno groomanje, korištenje odgovarajućih četki i
preparata nije hir i pomodarstvo već ulaganje u zdravlje svog kućnog ljubimca.

Vi ste također sudjelovali na
spomenutim izložbama u Splitu, pa kakvi su vaši dojmovi?

– Na
splitskim izložbama sudjelujem svake godine, one su nadaleko poznate po dobroj
zabavi i odličnoj kvaliteti pasa, i to je događaj na koji dolaze renomirana
imena iz svijeta kinologije. I ove godine smo se super zabavili te ostvarili
super rezultate sa našim psima. Apsolutno se vidimo i dogodine!

Možete li nam objasniti vašu
ulogu handlera na izložbama?

– Uloga
handlera na izložbi je pripremiti i urediti psa za ring (grooming), i
prezentirati ga u ringu u njegovom najboljem izdanju.. Pas bi trebao biti
dobrog karaktera i naučen na ponašanje u ringu. Vlasnici često izložbe shvaćaju
preosobno, u smislu da imaju tremu zbog nastupa njihovih ljubimaca, i to je
jedan od najčešćih razloga zašto se pozivaju handleri.  Handler ostaje smiren u svakoj situaciji i
misli isključivo na to kako najbolje prezentirati psa kojeg vodi. Također,
profesionalni handleri svaki vikend putuju na domaće i strane izložbe, pa je
vlasnicima zapravo jednostavnije poslati psa na izložbe sa njima. Po povratku s
izložbe, handler vraća psa vlasnicima, zajedno sa svim izješćima i rezultatima
s izložbe.

Na
kraju, učenje psa kako da se pravilno kreće i prezentira na izložbi je vid
dresure, jednako kao što je učenje psa da sjedne na zapovijed. U teoriji sve to izgleda
jako jednostavno, ali handleri (kao i treneri pasa) uvijek imaju u rukavu neke
male tajne zanata kako da psa to nauče na najbolji način.

Često čujemo da su izložbe
mučenje za pse. Kako to komentirate?

– Takav
komentar i ja često čujem i nikad nije došao od ljudi koji se bave kinologijom
ili koji su posjetili bar jednu izložbu pasa. Ono čega ljudi moraju biti
svjesni jest da se na izložbama psima ocjenjuje vanjski izgled i kretanje.
Nijedan pas koji je loše hranjen, koji je zapušten ili kojeg se redovito ne
vodi u šetnju i omogućava mu se kvalitetno kretanje ne može biti dobar na
izložbi, odnosno biti dobro ocjenjen. Isto tako, diskvalificiraju se psi koji
pokazuju nepoželjno ponašanje poput agresije ili straha i garantiram vam da se
sa psima koji se izlažu itekako kvalitetno radi na tome da budu dobro
socijalizirani i odgojeni.

– Mislim
da ljude na krivi dojam oko izložbi navodi to što često vide pse koji se
groomaju na stolovima prije ulaska u ring i koji borave u boksu u vrijeme
između izlaganja, međutim,  psi su
naučeni na takav život i nije im to ništa više mučenje ili neprirodna okolina
od ispijanja kave na štekatu sa svojim vlasnikom.  Ako se sa psom radilo na pozitivan način i ako
je povezao izložbe sa zabavom i nečim ugodnim, onda mu je odlazak na izložbu
zadovoljstvo. Opet moram povući paralelu sa dresurom pasa: ako psa dresirate
pozitivnim metodama, onda mu je učenje i izvršavanje zapovjedi zadovoljstvo,
makar se kosilo sa njegovim željama i nagonima (primjerice, zaustvljanje psa da
ne poleti na cestu za mačkom). S druge strane, ako se psa dresiralo
kažnjavanjem, ne samo da pas neće izvršavati zapovjedi sretno, već iz straha,
nego će doći i do posljedica na ponašanje i psihu psa pa se razvijaju agresija
i strah.

– Iskreno,
veće mučenje od izložbe je vidjeti psa o kojem se ne vodi briga i koji je
zapostavljen, kojem se ne vodi briga o higijeni kože, dlake i zubala, koji nije
pravilno hranjen, koji je pretio ili premršav. Isto tako, da se naše pse
pita,  nijedan od njih ne bi izabrao ni
izložbe ni život u urbanoj sredini ni šetnju na povodniku po gradu već bi
izabrali slobodan život i trčanje po livadi.