U srijedu u Milanu o zapošljavanju mladih u Europskoj uniji

Predsjednik Europske
središnje banke Mario Draghi nedavno je nezaposlenost nazvao najvećim
europskim neprijateljem, ali malo tko očekuje velike vijesti sa posebnog
summita EU-a o zapošljavanju koji će se u srijedu održati u Milanu.

Čelnici
28 zemalja, među kojima i hrvatski premijer Zoran Milanović, i njihovi
ministri rada raspravljat će u najvećem gradu sjeverne Italije o mjerama
borbe protiv nezaposlenosti. Najveća će pažnja biti usmjerena prema
njemačkoj kancelarki Angeli Merkel, francuskom predsjedniku Francoisu
Hollandeu, španjolskom premijeru Marianu Rajoyu, a možda i ponajviše
prema domaćinu, talijanskom premijeru Matteu Renziju.

Dužnosnici iz Italije, zemlje koja do kraja godine predsjeda
EU-om, spuštaju razinu očekivanja sa sastanka i najavljuju ga samo kao
prvi korak prema usvajanju protukriznih mjera koje se očekuju u
predstojećim mjesecima.

– Nismo sigurni u taj summit. Ne želimo lijepe riječi i nikakvu
akciju – kazala je čelnica krovne skupine europskih sindikata Bernadette
Segol.

Budući predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker obvezao
se da će razraditi plan ulaganja u europsku ekonomiju vrijedan 300
milijardi eura, ali još nije stupio na dužnost i objasnio detalje.

U srijedu u Milanu diskutirat će se najviše o Jamstvima za mlade,
programu vrijednom šest milijardi eura koji nudi sredstva iz EU fondova
vladama koje osiguraju da se po završenom školovanju mladima ponudi
posao, praksa ili pripravništvo u roku od četiri mjeseca.

– Svrha sastanka je da razgovaramo kako, s jedne strane, možemo
osigurati brzu provedbu jamstava za mlade, ali i kako odgovoriti na
pitanje dugoročnog zapošljavanja – rekla je u Bruxellesu glasnogovornica
EK Pia Ahrenkilde.

Jamstva za mlade slabo su krenula zbog birokratskih natezanja i
proračunskih ograničenja u nekim zemljama. Dosad je program pokrenut
jedino u Francuskoj i Italiji.

Mikkel Barslund, danski ekonomist iz briselskog ‘think tanka’
CEPS-a tvrdi da sheme poput Jamstva za mlade mogu polučiti rezultate za
pet do deset godina ako se dobro implementiraju. Dodaje da druge
inicijative za pomoć kretanju radnika iz područja s niskom u područje s
visokom zaposlenošću, na primjer iz Španjolske u Njemačku, imaju malo
učinka, a da deregulacija tržišta rada, kakva je upravo na dnevnom redu u
Italiji, ima smisla, ali isto ne donosi rezultate preko noći. “Za
rješavanje krive zapošljavanja u kratkom roku, potrebno je više
potražnje u ekonomiji”, kaže Barslund.

Suprotno od Sjedinjenih Država, EU se još nije oporavila od
globalne krize 2008., a njezina jezgra, eurozona, blizu je ulasku u
recesciju, treći put u šest godina. Nezaposlenost je blizu rekordnih 12
posto.

Zemlje su podijeljene oko toga kako odgovoriti. Njemačka poziva
ostale da “naprave domaću zadaću” u reformama i štednji, a Francuska i
Italija da se štednja olabavi i potakne rast. Malo je vjerojatno da će
se taj prijepor riješiti u Milanu.

Po pisanju talijanske La Repubblice, Renzi će iskoristiti summit
da objavi plan reformi tržišta rada svoje vlade, koji nastoji progurati
unatoč snažnom protivljenju sindikata i lijevog krila njegove
Demokratske stranke.

List dodaje da su Merkel, Hollande i ostali čelnici zamoljeni da
ne sudjeluju na završnoj tiskovnoj konferenciji kako bi Renzi imao svu
pažnju za sebe. Neimenovani talijanski dužnosnik rekao je agenciji dpa
da format za medije još nije dogovoren.