Article

//www.dalmacijanews.hr/files/5d340cd629111c98178b459e/80
Foto: Pixabay

Izbjegnite bacanje hrane, evo nekoliko jednostavnih trikova

Zasad jedini dostupni podaci za Hrvatsku pokazuju da godišnje nastaje oko 400 tisuća tona otpada hrane
Fond za zaštitu okoliša i prirode pokrenuo je projekt pod nazivom „Smanji otpad od hrane, kuhaj za svoje goste“. Zasad jedini dostupni podaci za Hrvatsku, iz 2014. godine, pokazuju da godišnje nastaje oko 400 tisuća tona otpada hrane.

- Ministarstvo je ove godine provelo opsežno istraživanje, kako gospodarskog sektora, tako i kućanstava, ne bi li došli do preciznijih i boljih podataka. Ne mogu izaći van s tim podacima – predstavljanje će biti u tjednu između Božića i Nove godine. No, rezultat pokazuje da su to i dalje prilično velike količine, da moramo raditi na promjeni naših navika, i da su to značajno veće količine koje odgovaraju procjenama na globalnoj razini - da između 60 i 70 otpada od hrane koji nastaje dolazi iz kućanstava, a ostatak iz gospodarskog i uslužnog sektora, rekao je Aljoša Duplić, ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, u HRT-ovoj emisiji "Dobro jutro, Hrvatska".

Dodaje kako je trenutna situacija ipak bolja u odnosu na 2014. godinu.

- Očito je edukacija javnosti donijela određene rezultate. Međutim, i dalje se radi o prilično velikim količinama – bitno ih je smanjiti jer time pridonosimo smanjenju klimatskog otiska, čuvamo okoliš, ali i zbog toga jer je to pitanje etike, objašnjava.

Vesna Cetin Krnjević, voditeljica Službe za provedbu EU projekata Fonda za zaštitu okoliša, kaže kako je jedna od glavnih poruka projekta „Smanji otpad od hrane, kuhaj za svoje goste“ upravo ona da ne uzimamo više hrane nego što možemo pojesti.

- Ovim projektom smo htjeli reći da hoteli i dalje obavljaju svoje poslovanje, i da se za goste i dalje može kvalitetno kuhati, ali da se i hotelsko osoblje i gosti kvalitetno informiraju o tom problemu bacanja hrane. To je globalni problem kojem smo htjeli dati doprinos kroz ovaj projekt – htjeli smo smanjiti količine otpada od hrane i spriječiti sam nastanak otpada od hrane, objašnjava.

Zašto je fokus baš na turizam?

- Turizam je važna gospodarska grana – ima pozitivne ekonomske učinke u našoj zemlji, ali i negativan utjecaj kojeg moramo biti svjesni, a to je da proizvodi velike količine otpada. Upravo taj bio otpad želimo ovim projektom smanjiti, kaže Cetin Krnjević i dodaje kako su provedena dva mjerenja u hotelima u Puli i Osijeku, te je utvrđeno kako se najviše baca kruh i peciva, povrće, meso, riba i jaja. Zadovoljni su, kaže, jer su pomogli hotelima da promijene postupanje s hranom i smanje količinu otpada.

Ističe kako se najviše baca odbačena hrana koju ostavljaju gosti.

- Pripremili smo informativni letak za hotelske goste, koji su hoteli stavili na sva mjesta koja su za goste, kaže i dodaje kako gosti trebaju osvijestiti da prilikom obroka na tanjur stavljaju manje količine hrane.

Što svi mi, kao pojedinci, možemo napraviti kako bismo smanjili otpad od hrane?

- Bitno je mijenjati svoje navike i biti svjestan da na taj način zaista možemo pridonijeti smanjenju količine otpada. Bitno je planirati – obroke, što ćemo kupiti, gledati na rokove proizvoda koje kupujemo. Problem znaju biti akcije – kupit ćemo više jer je dobra cijena, no, onda će se dogoditi da ćemo se tog proizvoda zasititi ili ga nećemo u potpunosti potrošiti. Preporuka je i rotirati stvari u hladnjaku ili ormaru – ono što smo ranije kupili staviti ispred. Važno je i pravilno skladištiti hranu, a ako imamo višak koji nećemo potrošiti podijeliti s nekim kako hrana ne bi propala, objašnjava Duplić.

Kaže kako razmjere ovog globalnog problema pokazuje podatak da 8 do 10 posto ukupnih emisija dolazi upravo od hrane koju nismo upotrijebili, te činjenica da svijet ima izražen problem gladi, a bacaju se ogromne količine otpada od nekonzumirane hrane.

Cetin Krnjević dodaje kako je za hotele izuzetno važan financijski trošak kojeg mogu smanjiti sa smanjenjem količine otpada, kao i trošak kojeg imaju za zbrinjavanje bio otpada.

- Taj trošak, novac koji nije nezanemariv, možda mogu uložiti u dizanje kvalitete svojeg poslovanja ili za primjenu obnovljivih izvora energije. Pa će to s ekonomskog aspekta biti izuzetno važno, zaključuje.

hr Sun Dec 19 2021 14:30:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
//www.dalmacijanews.hr/files/61f19ddfe8e9ba18018b4624/80
Foto: Narodni radio

Novi uspjeh Tončija i Grašu, a prokomentirali su i Haninu trudnoću!

Publika se u 2021. najviše zaljubila u "Inamoranu"
Duet Tončija Huljića i Petra Graše 'Inamorana' pjesma je godine prema izboru publike. Slavljenici ovogodišnjeg Dana najbolje domaće glazbe narodnog otkrili su da su pjesmu radili za svoju dušu, a tijekom dodjele prestižne glazbene nagrade progovorili su i o svojim budućim ulogama – oca i djeda.

Publika se u 2021. najviše zaljubila u 'Inamoranu' (Tonči & Madre Badessa feat. Petar Grašo). Kristalna statua Bilo naroda za pjesmu godine otišla je tako u ruke dugogodišnjih suradnika koji su u ovoj pjesmi udružili glasove prvi put nakon 10 godina.

Jako sam zadovoljan i sretan što publika voli pjesmu! Kad pjesma izađe u eter, nikad ne znaš koji će domet imati, uvijek je to slatko iščekivanje. I onda vidiš da je domet taj da dođe do svih domova, prije svega putem narodnog kojem zahvaljujem beskrajno što su prepoznali sve što radimo sve ove godine, ne samo mi nego i svi naši kolege. Čestitke svima koji su bili u eteru i u konkurenciji. Inamorana je pjesma koju smo Tonči, kao autor, i ja kao suradnik radili za svoju dušu. Kad je ta duša sinkronizirana sa svim dušama koje to slušaju, onda nema veće nagrade.- poručio je Petar Grašo i zahvalio se publici, u čemu mu se pridružio i Huljić.

- Sve ono što radimo, radimo za publiku, ali radimo i za svoju dušu. Ova je pjesma nastala baš za svoju dušu, bez nekih velikih ambicija da skupimo nagrade. Nisu nam više potrebne, ni meni ni Petru, ali smo u svakom slučaju, kad god ih dobijemo, na njih jako ponosni. - rekao je Tonči Huljić koji je s Grašom odnio pobjedu u jakoj konkurenciji.

Veliko finale Dana najbolje domaće glazbe u radijskom i televizijskom studiju narodnog vodili su Tatjana Jurić, Marko Bratoš i Valentina Miletić, a sudjelovali su izvođači koji su tijekom dvotjednog glasanja osvojili najviše postotke najboljih ocjena publike i tako osigurali svoje mjesto u TOP 10: CAMBI. (Zaljubljen), Dalmatino (Refužo), Doris (Sna’ću se ja), Gibonni ( Kiša - Z’naab), Ivica Sikirić Ićo  (Opet je jubin cilin tilon), Lorena Bućan  (Tvoja i gotovo), Marko Tolja (Ova ljubav), Matija Cvek (Ptice), Silente (Nikada ovako). U samu završnicu ušla je i posljednja Grašina pjesma 'Jel' ti reka 'ko', što ga čini dvostrukim rekorderom – i po broju nominacija i po broju osvojenih statua Bila naroda za pjesmu godine.

Upravo taj Grašin hit iskoristila je Tatjana Jurić da se našali s Huljićem: 'Tonči, jel' ti reka 'ko, postat ćeš dida?!

- Ma nemoj mi ništa govoriti, gledam one slikice, i tako. Stalno sam govorio – Hoćete me više napravit' didom? Onda kad je došao taj trenutak malo me uhvatila panika. Ja sam čovjek koji uvijek planira na duge staze. A šta sad kad postaneš dida? Sad samo čekam - pradida. - objašnjavao je Huljić kad mu je dobro raspoloženi Grašo, budući zet, dobacio da mu je to zadnja etapa.

- Mi smo uvijek jedan drugome radili spačke, mislim da je ovo finalna. - nastavio je Grašo u istom tonu, pa se i sam osvrnuo na novu životnu ulogu: Trebalo mi je neko vrijeme, kao vjerojatno svakom čovjeku, da sam sa sobom osvijestim tu divnu informaciju i sad živimo u slatkom iščekivanju. Kad zatvorimo vrata naše kuće živimo kao i sve normalne obitelji koje čekaju prinovu.

Imao je Grašo spreman odgovor i na temu mijenjanja pelena: Mislim da ima i drugih članova ove familije koji trebaju guglati kako se to radi.
hr Wed Jan 26 2022 20:10:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
//www.dalmacijanews.hr/files/61f0f8a2e8e9baeb008b459d/80
Foto: Hrvatski astronomski savez

Iznad Hrvatske izgorio meteor sjaja poput mladog Mjeseca

U potpunosti je sagorio u atmosferi sjeverozapadno od Zadra

Hrvatski astronomski savez izvijestio je kako je večeras iznad Hrvatske oko 18 sati izgorio meteor sjaja poput mladog Mjeseca, a od njega prema preliminarnim rezultatima nije ostalo ništa jer je u potpunosti sagorio u atmosferi sjeverozapadno od Zadra.

- S obzirom na brojne dojave i upite građana, želimo izvijestiti da je večeras iznad Hrvatske oko 18 sati izgorio meteor sjaja poput mladog Mjeseca magnitude oko -7 koji se kretao brzinom od oko 22 kilometra u sekundi - , istaknuto je u sinoćnjem priopćenju.

Meteor su zabilježile kamere Hrvatske odnosno Globalne meteorske mreže i od njega prema preliminarnim rezultatima nije ostalo ništa nego je u potpunosti sagorio u atmosferi sjeverozapadno od Zadra.

Objekt je prema izračunu orbite sporadik (ne pripada niti jednom poznatom meteorskom roju) i došao je iz asteroidnog pojasa između Marsa i Jupitera.

hr Wed Jan 26 2022 08:30:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
//www.dalmacijanews.hr/files/6135bfc46f52dfd61f8b45d8/80
Foto: Zoran Alajbeg

Dvije izložbe u splitskoj Sveučilišnoj galeriji u sklopu Noći muzeja

Moći će se vidjeti izložbe "Sjećanje na Antu Kaštelančića" i "Kud plovi ovaj brod"
Sveučilišna galerija u Splitu u petak, 28. siječnja u Noći muzeja 2022., za posjetitelje pripremila je
dva događanja.

Jedna je sjećanje na Antu Kaštelančića, „S ponistre se vide jedra“, u 19.30 sati na prvom katu.

Izložba Sjećanje na Antu Kaštelančića jedan je u nizu likovnih projekata Sveučilišta u Splitu i Sveučilišne galerije kojima se apostrofira važnost čuvanja sjećanja na naše profesore, umjetnike, pedagoge koji su ostavili trag u važnim epohama likovnog i kulturnog života grada Splita te mu priskrbili zasluženo umjetničko poštovanje. Jedan od tih velikana svakako je Ante Kaštelančić, jedan od osnivača Škole za primijenjenje umjetnosti 1947. u Splitu. Osnivač je i katedre za likovnu umjetnost pri Pedagoškoj akademiji u Splitu 1957. godine kojoj je dao pečat i legitimitet kao dugogodišnji profesor, sve do umirovljenja 1977. godine.

"Kaštelančić je nadasve veliki slikar, majstor kolora i geste kojeg se s uzdahom znamo podsjetiti “retrospektivnim” izložbama, tek uz kakvu obljetnicu rođenja ili smrti. No, i takvi su podsjetnici korisni, barem da nam propitkuju savjest što smo učinili da se djelo ne zaboravi, a generacijama što dolaze svakako su važan memento na izuzetnu likovnu ostavštinu, jer dok se budemo na bilo koji način bavili Kaštelančićem znači da ga nismo zaboravili!,“ zapisao je u tekstu kataloga izložbe Igor Brešan.

Izložba uključuje postav s manje znanim djelima, većinom iz obiteljske ostavštine i privatnih
kolekcija, a otvorena je do 21. veljače.

Drugu izložbu "Kud plovih ovaj brod čije otvorenje je na prizemlju u 20 sati otvoriti će rektor Sveučilišta u Splitu prof.dr.sc. Dragan Ljutić.

Monografiju i izložbu će predstaviti: dr. sc. Vedran Barbarić, doc., prodekan Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, dipl. arheolog Ivan Šuta, ravnatelj Muzeja Grada Kaštela.

Autori monografije su: dr. sc. Miona Miliša, doc., v. pred. Filip Rogošić , dr.sc. Maja Miše, dr.sc. Irena Radić Rossi. Autori izložbe su doc. art. dr. sc. Miona Miliša i v. pred. Filip Rogošić Odsjeka za konzervaciju-restauraciju Umjetničke akademije u Splitu.

Na izložbi će biti prikazani arheološki predmeti pronađeni 2015. godine na podmorskom arheološkom lokalitetu Žirje, gdje je otkrivena olupina trgovačkog broda koji se može datirati u 4.stoljeće prije Krista.

Riječ je o helenističkom keramičkom kuhinjskom posuđu i amforama korintskog B tipa. Restaurirana keramika predstavit će se zajedno s video i fotodokumentacijom podvodnih istraživanja lokaliteta Žirje.

Podvodna arheološka istraživanja vodio je Odjel za arheologiju Sveučilišta u Zadru pod vodstvom dr.sc. Irena Radić-Rossi., dok su konzervatorsko-restauratorski zahvati na arheološkom materijalu provedeni na Odsjeku za konzervaciju-restauraciju Umjetničke akademije u Splitu. Konzervacija keramike započela je 2018. godine, u sklopu nastavnog procesa Odsjeka za konzervaciju-restauraciju Umjetničke akademije u Splitu. Naglasak izložbe je na prezentaciji restauriranih artefakata te znanstveno istraživačkom, kao i stručnom postupku u radu. Budući da Umjetnička akademija Sveučilišta u Splitu u 2022. godini navršava 25. godina postojanja, obljetnica se nastoji obilježiti na razne načine, uglavnom javno prezentirajući rezultate rada sa studentima. Nakon zatvaranja izložbe ostaje tiskani materijal u vidu dvojezične monografije-kataloga restauriranih keramičkih predmeta s podvodnog lokaliteta.

Izložba ostaje otvorena do 1. ožujka. Glazbeni gosti Noći muzeja 2022. su S/UMAS (ansambl za suvremenu glazbu).
hr Tue Jan 25 2022 14:38:05 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
//www.dalmacijanews.hr/files/56a25d6912953fa2108b4712/80
Foto: Trogirski portal

Trogirske maškare u petak obaviti će primopredaja ključeva Grada

Tema ovogodišnjeg karnevala su mostovi grada

Trogirska karnevalska udruga „RAŠPIN JUTE“, Grad Trogir , Turistička zajednica i ljudi dobre volje organiziraju karnevalska događanja u Trogiru. Stoljetna je to tradicija koja se njeguje da se ne zaboravi. Tema ovogodišnjeg karnevala su mostovi grada.

-Dosta smo razmišljali i na kraju odlučili. Kad preuzmemo ključeve Grada postat će vruće. Naši projekti nisu zahtjevni, ali su praktični. Cilj nam je pomoći građanima da se brže i sigurnije prebace s jedne strane obale na drugu. Zato sada nećemo puno o tome, već 28. siječnja u 12.00 sati u Maloj loži (bivša ribarnica) obavit će se primopredaja ključeva Grada. Tako simbolično ulazimo u karnevalsko vrijeme zabave, plesa, igara i smijeha. Želja nam je da gradonačelnik preda ključeve i da time prema tradiciji nastavimo s našom izabranom vlašću uveseljavati puk, poručio je Tonći Barada.

hr Mon Jan 24 2022 14:01:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .