Splitski liječnici otkrivaju manje poznate, ali značajne rizike za moždani udar

Iako Hrvatska u posljednja dva desetljeća bilježi pad stope
smrtnosti od cerebrovaskularnih bolesti, moždani udar po učestalosti je i dalje
među vodećim uzrocima smrti. Ususret Svjetskom danu moždanog udara koji se
obilježava 29. listopada, važne aspekte tog iznenadnog neurološkog poremećaja
za T-portal detaljno
analiziraju stručnjaci Kliničkog bolničkog centra Split, otkrivajući i neke
manje poznate faktore rizika.

Prema posljednjim dostupnim podacima Hrvatskog zavoda za
javno zdravstvo, moždani udar bio je 2021. godine treći najčešći uzrok smrti
kod muškaraca (nakon covida i ishemijske bolesti srca), ali i kod žena (nakon
ishemijske bolesti srca i covida). Te godine, više od 5000 ljudi preminulo je
od posljedica moždanog udara, a u hrvatskim zdravstvenim ustanovama godišnje se
oporavlja oko 13.000 pogođenih pacijenata.

Predstojnik Klinike za neurologiju KBC-a Split, doc. dr.
sc. Krešimir Čaljkušić i specijalizant neurologije, dr. Tomislav
Trlin
, tumače da postoji niz čimbenika rizika za moždani udar na koje se ne
može utjecati. To su dob, spol, rasa, prethodno preboljeli moždani udar i/ili
tzv. mini-udar (tranzitorna ishemijsku ataka – TIA), te obiteljska povijest
slučajeva moždanog udara. Dob je jedan od najznačajnijih čimbenika rizika jer
nakon šezdesete godine života taj rizik raste za oko 10 posto sa svakim
sljedećim desetljećem starosti. Muškarci su skloniji moždanom udaru od žena u
generativnoj životnoj dobi, ali nakon menopauze raste rizik u žena.

Velika dobrobit prestanka pušenja

Čimbenici rizika na koje se može utjecati povezani su sa
stilom ili načinom života. To su pušenje, prekomjerno pijenje alkohola,
zloporaba droga, tjelesna neaktivnost i pretilost, nezdrava prehrana i stres.
Rizik raste s povišenim krvnim tlakom i/ili kolesterolom, šećernom bolesti,
srčanim bolestima, poglavito najčešćim poremećajem srčanog ritma – fibrilacijom
atrija, te uz značajno suženje karotidnih i vertebralnih arterija.

Zašto imamo sve više probavnih smetnji kako starimo

Pušenje značajno povisuje učestalost moždanog udara, pri
čemu se rizik povećava s brojem popušenih cigareta. Prema HZJZ-u, više od jedne
desetine slučajeva moždanog udara povezano je s pušenjem, no važno je to što je
prestanak pušenja povezan s brzim smanjivanjem rizika: nakon pet godina
nepušenja rizik nastanka moždanog udara gotovo se izjednačava s rizikom
nepušača.

Pijenje malih količina alkohola – do dva pića dnevno-
povezano je sa snižavanjem rizika za nastanak ishemijskog moždanog udara.
Međutim, rizik značajno raste ako se popiju više od dva alkoholna pića dnevno,
pokazali su rezultati studije Inter stroke iz 32 zemlje, uz zaključak da samo
vrlo umjereno konzumiranje vina donosi zdravstvenu korist i to ne radi samog
alkohola nego korisnih tvari poput polifenola i resveratrola. Također, ako uz
veću količinu alkohola konzumiramo ugljikohidrate, te se tvari neće pravilno
metabolizirati nego će se uskladištiti u tjelesnu mast, što je samo po sebi
rizični čimbenik za cerebrovaskularne i kardiovaskularne bolesti.

Povišeni tlak, kolesterol, stres…

Po pitanju droga, u kontekstu moždanog udara osobito su
rizični amfetamini i kokain. I stres, poglavito kronični, povećava učestalost
moždanog udara, vjerojatno stoga što povisuje krvni tlak i remeti metabolizam
glukoze i masnoća. Ipak, povišeni krvni tlak (hipertenzija) moguće je
najvažniji čimbenik rizika za nastanak moždanog udara i kod muškaraca i kod
žena. Povišeni kolesterol može dovesti do ateroskleroze arterija, a ciljani
lijekovi smanjuju učestalost moždanog udara. Ne treba zaboraviti ni na
vježbanje, koje doprinosi gubitak soli i snižavanju krvnog tlaka, ali i služi u
prevenciji moždanog udara. Ako osoba nije sklona vježbanju, valja pokušati sa
svakodnevnom šetnjom od barem pola sata, korištenjem stepenica umjesto lifta,
parkiranjem dalje od ureda zbog pješačenja, navode liječnici.

Važnost prehrane

Dok je povećana tjelesna težina povezana s povećanim rizikom
nastanka moždanog udara, povećana tjelesna aktivnost smanjuje rizik ne samo
zbog učinka mršavljenja, nego i snižavanja povišenih vrijednosti tlaka te
povoljnih učinaka na metabolizam šećera i masnoća. Osim toga, vježbanje ide u
‘paketu’ sa zdravim načinom života, uključujući pomno biranu prehranu.
Namirnice s velikim količinama zasićenih životinjskih masti povećavaju rizik
moždanog udara, a prehrana s mnogo voća i povrća, plave ribe i maslinovog ulja
taj rizik smanjuje.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Šećerna bolest neovisni je čimbenik rizika za nastanak
ateroskleroze i moždanog udara. Visoke razine glukoze u krvi s vremenom
oštećuju krvne žile, zbog čega se u njima počnu stvarati ugrušci. Dijabetes tip
1 i 2 redovito treba kontrolirati, a prema preporuci dijabetologa treba se
pravilno hraniti, vježbati i ne zaboraviti dozirati inzulin prije obroka ili
popiti tablete prema preporuci.

Značaj rizik predstavljaju srčane bolesti, pogotovo
poremećaji srčanog ritma – najčešće fibrilacija atrija, koja povisuje
učestalost moždanog udara oko pet puta, iako se primjenom peroralnih
antikoagulansa u tih bolesnika rizik može smanjiti za čak 70 posto.

Anemija kao značajan faktor rizika

Kao najčešća krvna bolest, anemija je također faktor rizika:
analiza 20 studija s gotovo 30.000 pacijenata koji su pretrpjeli moždani udar
pokazala je da je svaki četvrti bio anemičan. Iako ne postoji jasan dokaz da će
liječenje anemije spriječiti novi moždani udar, kao i kod mnogih drugih stanja
trebalo bi istražiti što je uzrok anemije te ga po mogućnosti liječiti, navode
liječnici, ističući i da starije osobe često imaju anemiju ili sniženu razinu
hemoglobina, proteina u crvenim krvnim stanicama koji prenosi kisik po cijelom
tijelu.

‘Zanimljivo je da su pacijenti koji su unutar mjesec dana od
moždanog udara imali povišenu razinu hemoglobina također imali veći rizik od
smrti. Smatra se da bi liječnici trebali biti svjesni ove činjenice te bi
trebali više pozornosti posvetiti pacijentima koji su preživjeli moždani udar,
a pate i od anemije’, naglašavaju splitski neurolozi, podsjećajući da su neki
od simptoma manjka željeza u krvi umor, vrtoglavica, lupanje srca, suhoća grla,
bljedilo, lomljivi nokti, ispadanje kose, problemi s gutanjem, ranice na
rubovima ustiju i nedostatak daha..

Bolest srpastih stanica

Kronični nedostatak željeza u krvi čini krv ljepljivom, zbog
čega se povećava rizik od nastanka moždanog udara, tvrde znanstvenici s
Imperijalnog koledža u Londonu. Zbog veće ljepljivosti krvi, lakše dolazi i do
stvaranja kobnih ugrušaka koji prethode ishemijskom moždanom udaru. U više od
80 posto slučajeva moždanog udara, uzročnik je nastanak krvnog ugruška, a niske
razine željeza mogu objasniti i sve češće moždane udare kod mlađih i inače
zdravih ljudi, objašnjavaju znanstvenici koji su proučavali više od 400
pacijenata. Otkrili su da čak i umjereno niske razine željeza u krvi mogu
povećati rizik od moždanog udara, te je osobito važno da se ljudi s manjkom
željeza redovito kontroliraju i liječe.

Moždani udari se javljaju i u 10 posto djece s anemijom
srpastih stanica te mogu uzrokovati slabost udova, nerazgovijetan govor,
napadaje i kognitivna oštećenja.

‘Moždani udar je česta komplikacija tzv anemije srpastih
stanica, ozbiljnog nasljednog poremećaja krvi u kojem se eritrociti, koji nose
kisik po tijelu, ne razvijaju normalno. Uobičajeni eritrociti su savitljivi i u
obliku diska, ali kod bolesti srpastih stanica mogu postati kruti, u obliku
polumjeseca, te ljepljivi. To može dovesti do začepljenja krvnih žila, što
rezultira oštećenjem tkiva i organa te epizodama jake boli. Abnormalni
eritrociti su krhki i raspadaju se, što dovodi do smanjenog broja crvenih
krvnih stanica, stanje poznato kao anemija. Srpasti eritrociti mogu blokirati
protok u krvnim žilama u mozgu, što dovodi do moždanog udara’, tumače stručnjaci
iz splitskog KBC-a, dodajući da se pravilnim liječenjem i u tom slučaju može
smanjiti rizik od moždanog udara.

Glavni znakovi upozorenja

Tzv. mini-moždani udar (TIA) glavni je znak upozorenja. TIA
je isto što i moždani udar osim što simptomi traju kraće od 24 sata, a krvna
žila u mozgu postaje začepljena, ali prolazno, što najčešće daje simptome
poremećaja govora, motorike, osjeta, ravnoteže, razumijevanja – dakle iste kao
u moždanog udara, ali kraćeg trajanja, što liječnicima daje mogućnost prepoznavanja
rizika i pravodobnog sprječavanja moždanog udara sa svim njegovim posljedicama.

Značajno suženje karotidne arterije povezano je s povećanim
rizikom nastanka moždanog udara. pa sve takve bolesnike treba uputiti
vaskularnom kirurgu da operacijom uklone suženje. Važno je detektirati i
fibrilaciju atrija i na vrijeme uključiti antikoagulacijsku terapiju ili
detektirati pojavu srčanih bolesti koje mogu dovesti do embolizacije ugruška u
moždane krvne žile, kažu liječnici, dodajući da u slučaju moždanog udara kod
djece i mladih provode cijeli niz ‘panel’ pretraga.

Plan oporavka

U prvim danima nakon moždanog udara, liječnici općenito ne
mogu predvidjeti hoće li se stanje bolesnika popraviti ili pogoršati. Mnogi
pacijenti oporave sve ili većinu normalnih funkcija, te uživaju godine
normalnog života, dok drugi ostaju fizički i duševno oštećeni, pa se ne mogu
kretati, govoriti ni samostalno jesti.

‘Oko 50 posto bolesnika s jednostranom paralizom i većina s
lakšim simptomima do vremena izlaska iz bolesnice oporavi neke funkcije i
konačno se mogu brinuti za svoje temeljne potrebe. Mogu bistro misliti i
primjereno hodati, premda im uporaba zahvaćene ruke ili noge može biti
ograničena’, kažu liječnici, dodajući da je uporaba ruke češće ograničena nego
uporaba noge.

‘Svaki bolesnik nakon moždanog udara posjeduje potencijal
oporavka, iako ga rijetki dostižu. Bitka za oporavak traje 24 sata dnevno,
sedam dana u tjednu, dakle nikako nije limitirana na vrijeme provedeno u
rehabilitacijskim centrima i tijekom posjeta fizioterapeuta. Najviše toga ovisi
o pacijentu, čija će volja i prihvaćanje oporavka primarno odrediti tijek samog
oporavka. Nakon otpusta iz bolnice i čekajući rehabilitaciju u toplicama, prvi
je zadatak isplanirati oporavak koji mora biti realan, mjerljiv utoliko da plan
mora uključivati određene ciljeve – pomake u procesu oporavka, fleksibilan i
siguran za zdravlje. Naime, dobro je postaviti ambiciozan plan, ali valja
uvijek biti oprezan jer bolesnikov kardiovaskularni sustav ne može podnijeti
velika opterećenja’, napominju liječnici.

Oko 20 posto ljudi s moždanim udarom umre u bolnici, a
postotak je veći među starijima. Na težak ishod upućuju udari koji uzrokuju
gubitak svijesti i oni koji oštećuju disanje ili funkciju srca. Neurološki
gubici koji ostaju i nakon šest mjeseci vjerojatno će biti trajni – premda se
neki ljudi nastavljaju polako oporavljati, stariji doduše znatno lošije od
mlađih ljudi. Teže se oporavljaju i oni s ranijim teškim medicinskim
problemima, dok su raniji oporavak i mlađa životna dob predznaci za bolji
oporavak u cjelini.

Kako prepoznati moždani udar?

Simptomi moždanog udara koji se mogu najlakše prepoznati su
poremećaji govora, potpun ili djelomičan gubitak vida, slabost i/ili utrnutost
jedne strane tijela, te poremećaj koordinacije i ravnoteže. Moždani udar može
se manifestirati i poremećajem stanja svijesti, bilo dezorijentiranošću ili pak
pretjeranom pospanošću. U svakom slučaju, utvrđene su četiri jednostavne
naredbe u sklopu globalno poznatog tzv. FAST testa, koje pomažu utvrditi radi li
se o moždanom udaru i osigurati dovoljno vremena za spašavanje života.

F (face) – dio lica se uslijed moždanog udara izobliči;

A (arms) – osoba ne može ispružiti obje ruke;

S (speech) – osoba ne može jasno govoriti niti razumjeti što
joj se govori;

T (time) – ako uočite bilo što od gore navedenih znakova
vrijeme je da ODMAH nazovete Hitnu pomoć na 194!

FAST test je uobičajen i u Hrvatskoj gdje je u upotrebi još
i kratica G.R.O.M:

G kao govor (otežan i nerazumljiv);

R kao ruke (jedna ruka je slaba i ‘pada’);

O kao oduzetost (lice asimetrično, jedna stana ‘visi’)

M kao minute unutar kojih odmah treba nazvati Hitnu pomoć.

FAST/G.R.O.M test pomaže identificirati tri najčešća
simptoma moždanog udara. Međutim, postoje i drugi znakovi koje biste uvijek
trebali shvatiti ozbiljno. Oni uključuju iznenadnu slabost ili iritaciju,
utrnulost jedne strane tijela, uključujući šake, ruke, noge ili stopalo,
teškoće u pronalaženju riječi ili govora u jasnim rečenicama, iznenadni
zamagljeni vid ili gubitak vida na jednom ili oba oka, iznenadni gubitak
pamćenja ili zbunjenost, dezorijentacija, vrtoglavica ili nagli pad, iznenadnu
glavobolju.

POSLJEDNJE DODANO: