Svjetski dan mentalnog zdravlja: Svaki deseti hrvatski 16-godišnjak pokušao se ubiti

Piše:

Uoči Svjetskog dana mentalnog zdravlja Hrvatski zavod za javno zdravstvo objavljuje infografiku Mentalno zdravlje mladih u Hrvatskoj
s osvrtom na rezultate istraživanja nekih pokazatelja mentalnog
zdravlja učenika u dobi od 16 godina u razdoblju od 1999. do 2019.

Cilj je infografike potaknuti raspravu o zaštiti i očuvanju mentalnog
zdravlja mladih u Hrvatskoj, o važnosti razvoja usluga koje su
primjerene mladima i njihovim potrebama, o odgovornosti odraslih za
mentalno zdravlje mladih, o važnosti pristupanja i pružanja podrške
mladima te pravovremenog traženja stručne pomoći.

Svjetski dan mentalnog zdravlja koji se obilježava 10. listopada, ove
godine dolazi u vrijeme posebnih izazova u kojima se nalazimo
posljedično COVID-19 pandemiji. Važnost mentalnog zdravlja za cjelokupno
zdravlje kao i zaštitnih čimbenika pojedinca i zajednice koji pomažu
očuvanju mentalnog zdravlja izraženi su danas možda više nego ikada.

Svjetska zdravstvena organizacija u ovogodišnjoj kampanji ističe
važnost većeg ulaganja u mentalno zdravlje, odnosno programe zaštite i
unaprjeđenja mentalnog zdravlja. Posebno je važno ulaganje u programe
zaštite i unaprjeđenja mentalnog zdravlja mladih.

U infografici Mentalno zdravlje mladih u Hrvatskoj
su prikazani podatci iz upitnika o depresivnim tegobama, razmišljanjima
o samoozljeđivanju te pokušajima samoubojstva koji su prikupljeni u
sklopu Europskog istraživanja o pušenju, pijenju i uzimanju droga među
učenicima, 16-godišnjacima, u redovnom školovanju (ESPAD). To
istraživanje se provodi svake četiri godine od 1995. i u Hrvatskoj.
Provodi ga Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Prve podatke za navedene
pokazatelje mentalnog zdravlja imamo iz istraživanja 1999. godine, a
posljednje, koje je provela Služba za promicanje zdravlja, iz 2019. godine.

Prema pokazateljima za depresivne tegobe:

– 5,6 % mladih u dobi od 16 godina u istraživanju 2019. godine je
izjavilo da od ukupno šest ispitanih depresivnih tegoba ima najmanje
njih četiri većinu vremena u posljednjih sedam dana (8,7 % djevojaka i
2,6 % mladića). Pritom se gotovo svaka peta djevojka od 16 godina u
posljednjih sedam dana osjećala tužno većinu vremena.
– 20-godišnja perspektiva pokazuje značajan porast depresivnih tegoba kod mladih u dobi od 16 godina nakon 2011. godine.

Dodatno, podatci pokazuju da najmanje svaka četvrta mlada osoba u dobi od 16 godina izjavljuje da je razmišljala o tome da se ozlijedi ili si naudi na drugi način (razlike kod djevojaka i mladića: svaka treća djevojka i gotovo svaki peti mladić u dobi od 16 godina).

Samoubojstvo je barem jednom u životu
pokušala gotovo svaka deseta mlada osoba u dobi od 16 godina (veći udio
djevojaka nego mladića koji su pokušali samoubojstvo barem jednom u
životu).

ODGOVORNOST ZA MENTALNO ZDRAVLJE MLADIH LEŽI U PONAŠANJU ODRASLIH!

Važno je kako se ponašaju i što čine odrasli u bliskom okruženju
djeteta, kako se ponašaju i što čine odrasli u školama i drugim
obrazovnim institucijama, zdravstvenim institucijama, susjedstvu i široj
zajednici te što se čini u javnoj politici za zaštitu i očuvanje
mentalnog zdravlja djece i mladih – razvijaju li odrasli zajednicu koja
usađuje pozitivne norme i -vrijednosti te promiče dobro mentalno
zdravlje.