Županijski vijećnici na tematskoj sjednici Skupštine raspravljali o zdravstvu na području SDŽ: Petric odlazi s funkcije ravnatelja Doma zdravlja

Tematska sjednica ‘Stanje zdravstva u Splitsko-dalmatinskoj županiji’ je počela prigovorom Mostovih vijećnika i vijećnika stranke Pametno na nedostavljanje materijala na vrijeme.

Početku sjednice je nazočilo 35 vijećnika, predsjedava dopredsjednik Skupštine SDŽ, Živko Nenadić, predsjednik županijske Skupštine Petroslav Sapunar se ispričao zbog nedolaska.

– Ne mogu se oteti dojmu da je sjednica u stručnom smislu krnja sjednica, ali ugodno sam iznenađen da izuzev kraja, nije išlo u politiku. Predlagatelj ima dobre prijedloge zaključaka, koje bi možda implementirali amandmanima – iznio je župan. 

Složio se župan da je velika  razlika u radu liječnika Doma zdravlja i koncesionara. 

-To treba izravnati, da liječnici Doma zdravlja dođu na razinu koncesionara – drži župan. Dugogodišnji ravnatelj Doma zdravlja dr. Dragomir Petric uskoro odlazi s te funkcije. Naime, Dr. Petric se nije javio na natječaj za ravnatelja ove institucije, a ponude su zaključene u četvrtak, otkrio je župan Boban te se zahvalio dr. Petricu ‘na svim aktivnostima u ni malo lakim uvjetima, u tako velikom sustavu’. 

– Moram naglasiti da su jako prihvatljivi prijedlozi zaključaka dodao je župan, te iznio svoj prijedlog: – Možda bi prijedloge trebalo dopuniti tako da se implementira dogovoreno s gradonačelnicima i načelnicima da se u sustav specijalizacije uključi njih svih 55. Ove godine smo raspisali 15 specijalizacija. Na kraju se danas ovdje uplela politika. Pola izlagača su izbornom procesu. Da ironija bude još veća, jedan od izlagača je kandidat za ravnatelja Doma zdravlja. Kao župan, čovjek koji brine za teritorijalno najveću županiju u Hrvatskoj, moram reći dvije stvari. Jedna je od teza koja se danas mogla čuti je da bi svi liječnici trebali otići u privatne ordinacije. Nitko sretniji od mene. No pitam se, tko će onda liječiti u Sućurju, Visu, Komiži, Zagori… Sve vas skupa pozdravlja doktorica iz Makedonija koja radi u Sućurju. Rekla mi je da 11 njenih kolegica radi na nostrifikacija diploma da bi mogle doći raditi u Hrvatsku. Velika je razlika u ugovorima liječnika Doma zdravlja i onih u ugovornim ordinacijama. Tužno je čuti da ljudi nakon 20 godina imaju plaću od 8 i pol tisuća kuna. To treba izravnati, da se dignu plaće ljudima iz Doma zdravlja. O tome zaista treba raspraviti – zaključio je uvodnu riječ župan Boban. 

Uvodna izlaganja su iznijeli: dr. Katarina Radman iz HZZO, dr. Krešimir Dolić, zamjenik ravnatelja splitskog KBC-a u ime Liječničke Komore, dr. Vikica Krolo, predsjednica Koordinacije hrvatske obiteljske medicine, dr. Maja Bilić iz Doma zdravlja, dr. Ines Strenja Linić, predsjednica saborskog Odbora za zdravstvo, te dr. Marija Divić kojoj su mnogi zamjerili pokušaj politiziranja ove stručne rasprave, budući da je i sama kandidat na jednoj listi za EU Parlament, ali i kandidatkinja za novu ravnateljicu Doma zdravlja.

Iz uvodnih izlaganja izdvajamo osvrte dr. Krešimira Dolića i dr. Ines Strenja Linić, Mostove zastupnice, predsjednice saborskog odbora za zdravstvo i socijalnu politiku. Strenja Linić je iznijela, između ostaloga, podatak da će 31 liječnik u sljedećih pet godina otići u mirovinu, što može ostaviti 60.000 ljudi bez skrbi.

– Na Zavodu je samo 11 liječnika, koji vjerojatno i ne žele raditi, 1700 doktora je predalo papire da odu vani, a 650 ih je otišlo – kazala je Strenja Linić. 

Ona također cijeni da Medicinski fakultet treba povećati upisne kvote, razmisliti o dodatnom razredu medicinskih sestara, a ne može vjerovati ni da Splitsko-dalmatinska županija nema turističkih ambulanti. 

– Ova županija zarađuje od turizma, a to znači da ćete turistu u letku reći da 24 sata može dobiti zdravstvenu zaštitu. Onda se mora reći TZ-ovim i JLS da uključe, a to nisu posebno velika sredstava. Tu se treba aktivnije postaviti prema tome. Kod nas postoje 20 turističkih ambulanti koje zarađuju, a to se ulaže da budu bolje opremljene. Problem nije od jučer, ali se kao županija morate bolje uključiti – kazala je Strenja.

Dr. Krešimir Dolić koji se vijećnicima obratio u ime Liječničke komore je kazao: -Raduje me činjenica što ovoj temi pristupate nadstranački jer je zdravlje uistinu  najvažnije pitanje svakog našeg sugrađanina i svakoga od nas – kazao je dr. Dolić te dodao kako kada govorimo o Splitsko-dalmatinskoj županiji treba uzeti obzir specifični položaj županije s brojnim otocima, priobaljem i Zagorom, velikim brojem stanovnika i velikom površinom. Zahvalio je županu Bobanu na skrbi i pomoći Županije splitskom KBC-u, iako nisu u nadležnosti županije, te je iskazao nadu da će nakon svih kvalitetnih rasprava, vijećnici konsenzusom usvojiti zaključke koji će biti na dobro svih liječnika, naših pacijenata i svih naših građana.

– Hrvatska liječnička komora više puta je upozoravala na status liječnika, upozoravali smo da treba omogućiti bolji standard i uvjete rada. Rješenje neće moći moguće bez konsenzusa. Podržat ćemo svako dobronamjerni prijedlog da se popravi “krvna slika” zdravstva u županiji. Nije lako riješiti ovaj problem jer liječnika na tržištu nema. Osobito nema liječnika specijalista, susrećemo se velikim kadrovskim deficitom, a za to je najviše zaslužna prijašnja zabrana specijalizacija. Ne smijemo se u budućnosti dovesti u današnju situaciju – istaknuo je u svom izlaganju dr. Dolić.

Vikica Krolo, predsjednica Koordinacije Hrvatske obiteljske medicine je kazala: – Najbitnije je da dobro funkcionira obiteljska medicina jer se ona manje ljudi šalje u bolnice. Stalno govorimo o nedostatku liječnika. Od kada smo ušli u EU jako puno liječnika odlazi van granica Hrvatske. Kada bi liječnici koncesionari otišli u mirovinu nisu imali zamjenu. Za 5 godina će 30 posto takvih liječnika otići u mirovinu i nitko ih neće zamijeniti. Apeliram da razmislite kako zadržati liječnike u općoj medicini, ako ih prisiljavamo da ostanu u Domu zdravlja.

Ginekologinja dr. Maja Đirlić je s dosta emocija tražila veća prava i bolje uvjete za liječnike koji djeluju kroz sustav Doma zdravlja, navodeći kako joj je nakon 13 godina rada, fakulteta i specijalizacije plaća svega 8500 kuna, s tim da nema dodataka na dijagnostičko terapijske postupke koje provode. Na kraju je poručila: – Bili smo mirni, tihi, poslušni, kakvi doktori jesu, vjerovali smo, a vrijeme ide. Prošlo mi je 13 godina rada u ovim uvjetima. Bili smo spremni  na vrstu kolektivnog bunta,  za kolektivni otkaz, spremamo se na ostvarivanje prava i van Hrvatske, i tužbu prema EU. Tražimo da za jednak rad dobijemo barem približno istu plaću.

Mostov Miro Bulj je kazao da posljednjih 15 godina nemamo efikasan sustav zdravstvene zaštite, navodeći neke primjere: – U Sinju je jedan pedijatar, a potrebna su četiri. Imamo 3500 djece, tako je i u Vrgorcu. Nemamo u Sinju radiologa, u priobalju isto nemamo, kao ni laboratorij u Makarskoj– nabrajao je Bulj. Poručio je da su obavezni osigurati zdravstvene usluge, te da nema opravdanja zašto nema kvalitetne mreže usluga. On je izrijekom odbijao kritike da je u ime kluba Mosta zahtijevao sazivanje tematske sjednice upravo u vremenu predizborne kampanje, iako je i sam na listi Mosta za EU Parlament. – Draži mi je moj Suhač nego stotine Brisela – rekao je Bulj koji se na koncu složio sa županom Bobanom da je većina prijedloga današnjih zaključaka, uz nekoliko dodatnih amandmana, solidna i da ih treba prihvatiti konsenzusom.

U ime klubova vijećnicima su se obratili: Igor Batošić (SDP), Ante Renić (Pametno), Miro Bulj (Most) i Kruno Peronja (HDZ).

Pri kraju tematske sjednice vijećnicima se obratio i ravnatelj Doma zdravlja dr. Dragomir Petric: – Posljednji sam branik u Hrvatskoj mnogim nastojanjima privatizaciji koja se ovdje spominje kao jedino spasonosno rješenje. Vezano uz primanja, svi su plaćeni po nekim koeficijentima. Volio bih da svi liječnici imaju plaću 30 tisuća kuna. Neprihvatljivo je reći da Dom zdravlja ne želi dati veće plaće djelatnicima. Ne smijemo ugovoriti s koncesionarima jer tako zakon kaže. Zašto bi radili tuđi posao, mi to ne smijemo uraditi. Idemo sve privatizirati, počevši od Slivna, Aržana, Visa. Tko će platiti timove u Slivnu ili Visu kada ostane samo pojedinac? Bilo je u radnoj skupini pokušaja da se provuče nasljeđivanje ordinacija. Srećom, nije prošlo. Nakon 23 godine odgovorno tvrdim da nema dokaza da je privatna praksa napravila išta bolje u zdravstvu. Dapače, pacijenti navode da ne vide razliku. Ako mi nismo uredili ambulantu, stajat će sve tako dok se ne raspadne. Bilo je važno samo imati što više pacijenata. Priča je otišla krivo jer je nismo nikada doveli do kraja. Neman ništa protiv privatnika jer sam i sam bio privatnik. Nismo imali sustav upravljanja i kontrole privatnih ordinacija. Trebali bi znati da u cijeloj Cetinskoj krajini imate pola liječnika u Domu zdravlju. Ako imate individualizirane ambulante, a niste osmislili sustav kako njim upravljati, onda niste napravili ništa. Bulj me je napao da nisam osigurao pedijatra. Ja nemam ovlasti nad privatnom ambulantom. Trebali bi organizirati zdravstvenu zaštitu na otocima i po selima kada se netko razboli? Je li čudno da organiziramo zamjene za privatnike? Kako, na osnovu čega? Privatnik u svojoj osnovi ima želju da uz što manje ulaganja zarade što više. Djelatnici Doma zdravlja nemaju tu mogućnost – kazao je Petric.

Odgovorio je dr. Petric i na razne prijedloge za specijalizacije. – Priča se o specijalizacijama. Netko je rekao da nismo odradili dio odobrenog. Zašto se zaboravlja da je bitan podatak koliko se od toga dobilo novaca. U mom mandatu su poslane 104 specijalizacije. Sada ulažemo u radiologe jer ih nemamo. Uredit ćemo rendgene dok oni dođu. Nije sve u novcu. Dom zdravlja zaista alocira svoje djelatnike kada je to na dobrobit građana. Što se tiče palijative, tvrdim da je ona u vrhuncu u našoj županiji, nitko nema toliko kreveta. Podsjetio bih, da sam upravo ja bio u Zagrebu na sastanku gdje je Varga želio raskidati ugovor s HZZ-om. Pokušao sam mu objasniti ustavnu kategoriju dostupnosti. Itekako se vodilo računa o dostupnosti. Tada smo uspjeli isposlovati da nam Dom zdravlja financijski stoji. Ovaj dvojni sustav nigdje u svijetu ne postoji. Prije 5 godina prvi put smo napravili stimuliranje djelatnike, da dobije više onaj tko radi više. Bilo je uvrijeđenih jer nisu dobili nagradu – kazao je Petric.