Istraživanje: 30 dana bilo bi idealno za godišnji odmor

Kakve su navike građana kada je u pitanju korištenje godišnjeg odmora,
istražio je MojPosao na gotovo 300 ispitanika. 

Zaposleni u hrvatskim institucijama u prosjeku imaju čak 27,7
dana godišnjeg

U
prosjeku, ispitanici imaju 23,9 dana godišnjeg odmora, što je 1,1 dan više nego
prošle godine.

Najviše dana godišnjeg odmora
imaju ispitanici zaposleni u velikim tvrtkama ili institucijama, u prosjeku 25,3 dana. Zaposleni u srednje velikim
tvrtkama ili institucijama imaju na raspolaganju 23,8 dana godišnjeg odmora,
dok oni zaposleni u malim tvrtkama imaju najmanje, u prosjeku 21,7 dana.

Kada je u pitanju broj dana godišnjeg
odmora, najbolje je raditi u hrvatskim institucijama u kojima zaposleni na raspolaganju
imaju u prosjeku čak 27,7 dana godišnjeg odmora. S druge strane, najmanje dana godišnjeg odmora imaju
zaposleni u privatnim tvrtkama u domaćem vlasništvu (22,2 dana). Ispitanici
zaposleni u privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu, u prosjeku, imaju 23,7
dana, a u državnim tvrtkama 24,6 dana.

Gotovo
polovica ispitanika (45%) zadovoljna je brojem dana godišnjeg odmora, dok ih 52 posto ipak priželjkuje više dana. Oni koji priželjkuju više dana odmora smatraju da
je 30 idealan broj dana godišnjeg odmora. Treba naglasiti da ispitanici koji bi
željeli više dana godišnjeg odmora u prosjeku trenutno imaju 3 dana manje godišnjeg
odmora (22,5) od onih koji smatraju da imaju dovoljno dana godišnjeg odmora (25,5).
S druge strane, 3 posto ispitanika smatra da imaju previše godišnjeg te da im to
loše utječe na produktivnost.

U prosjeku ostaje neiskorišteno 9,8 dana godišnjeg odmora

Iako će
većina ispitanika, njih 76 posto svoj godišnji od prošle godine iskoristiti u
cijelosti, dio ispitanika (24%) godišnji odmor nisu uspjeli iskoristiti do
30.6. Neki od njih će neiskorištene dane uspjeti potrošiti iza 30.6., dok će
manjem djelu poslodavac isplatiti dane koje nisu iskoristili. Ispitanici kojima
će dani u potpunosti propasti (niti će im poslodavac isplatiti niti će dane
„prebaciti“) u prosjeku će izgubiti 9,8 dana. Najčešći razlog neiskorištavanja
godišnjeg odmora je previše posla i pritisak nadređenih.

Regres
ove godine očekuje, ili ga je već dobilo, 39 posto ispitanika. To je više od prošle
godine, kada je regres očekivalo njih 31 posto. U najvećoj mjeri regres će dobiti
ispitanici zaposleni u državnim tvrtkama i institucijama (63%, odnosno 60%), a
u najmanjoj mjeri ispitanici zaposleni u privatnim tvrtkama u domaćem
vlasništvu, gdje će regres dobiti svega 23 posto  ispitanika. Nešto više od polovice
ispitanika (52%) koji su zaposleni u privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu
dobiti će regres.

Prosječan iznos regresa iznosi 1.464 kune, što je 3 posto više nego
prošle godine. Najveći iznos regresa dobiti će ispitanici zaposleni u privatnim
tvrtkama u pretežno stranom vlasništvu (1.667 kuna), dok najmanji regres
očekuje ispitanike zaposlene u državnim tvrtkama (1.165 kuna).

Odmaramo li se dok smo na godišnjem odmoru? 

Čak 81 posto ispitanika barem ponekad
razmišlja o poslu tijekom godišnjeg odmora, dok ih 19 posto niti jednom ne
pomisli na posao tijekom odmora. Čak 62 posto ispitanika odradi neke poslovne obveze
na godišnjem ili s kolegama barem provjere kakva je situacija na poslu.

Najviše ispitanika (48%) na godišnjem odmoru nema nikakve strahove koji
se tiču posla, ali 24 posto ih brine
jesu li napravili sve što su trebali, dok 22 posto ispitanika se brine radi li
njihova zamjena sve kako treba.

Iako ponekad razmišljaju o poslu, većina ispitanika pokušava se u
potpunosti isključiti tijekom odmora. Međutim, čak i kada uzmu knjigu u ruke za
vrijeme godišnjeg odmora, 71 posto ispitanika izbjegava stručnu literaturu.