Article

//www.dalmacijanews.hr/files/57c9394c0234c3adf38b45f6/80
Foto: Ilustarcija, Screenshot

Split ima najdetaljniju mapu na mobilnoj aplikaciji

Aplikacija sadrži sve znamenitosti, muzeje, hotele, plaže, ...

Mobitelska aplikacija s najdetaljnijim mapama Splita koje sadrže znamenitosti, muzeje, hotele, plaže, trgovine i sve ostalo što može zanimati turiste i hrvatske građane dostupna je od nedavno zahvaljujući magistrici znanosti Nadi Magazin koja je godinu dana radila na svom projektu.


- Aplikacija se besplatno može skinuti s Google Playa na jednostavan način. 
Dovoljno je ukucati TGM for Split Dalmatia Croatia u tražilicu Google Playa i instalirati (https://play.google.com/store/apps/details?id=hr.parametar.android.multidex.tgmsplit), a napravljena je za operativni sustav Android jer većina, više od 80%, telefona koji se koriste su Androidi – rekla nam je autorica Nada Magazin, te dodala kako je ideju dobila nakon učestalih zapitkivanja turista, ali i djece koju podučava, a koja vrlo često pokazaju nedovoljna znanja o vlastitom gradu. Kada je aplikacija instalirana na uređaj, pojavit će se jednostavno sučelje (tzv. prva aktivnost) koje sadrži ključne riječi o Splitu, sliku simbola grada zvonik svetog Duje, te samo tri dugmeta ili botuna kako kažemo u Splitu. Tu se išlo na krajnju jednostavnost da ljudima bude što lakše snalaženje u aplikaciji. Aplikacija je namijenjena svim ljudima, raznih profila zanimanja i bitno je bilo riješiti je na što je moguće jednostavniji način – kazala je autorica.


Jeste li imali kakvu potporu u izradi s obzirom da je riječ o zahtjevnom projektu?

 Sve oko web-stranice, online mape i mobitelske aplikacije riješila sam sama. Sama sam odabrala i tekstove za web-stranicu i pri tom posebnu pažnju usmjerila na članke koje su pisali Duško Kečkemet, Joško Belamarić, Ivica Profaca. Poslužili su mi i neki stručni članci iz časopisa, turističkih vodiča, brošura.. Kad se sav tekst prikupio, a ima ga oko 50 stranica, dr. sc. Anđela Milinović Hrga, naša višegodišnja suradnica, ga je lektorirala, odnosno  dijelove prevela na engleski jezik. I ona je kao i ja darovala svoj rad u želji da se o gradu pruži što potpunija informacija te joj i ovim putem zahvaljujem na suradnji.


Razmišljate li napraviti sličnu aplikaciju za neki drugi grad?

Već radim za grad Zadar jer sam tamo rođena, ali kada će biti spremna za korištenje ne mogu sada reći. Volontiranje na ovakvom poslu ovisi o mojim svakodnevnim obvezama. Inače,
aplikaciju i web-stranicu će stalno biti potrebno unaprjeđivati i ažurirati markere, doraditi za tablete. Ako sve bude išlo po planu, web-stranica bi se trebala plasirati i na hrvatskom te eventualno još nekom jeziku, možda i na ''splitskom'' kakvim su govorili moji baba i dida. I da još napomenem, Splićani a i svi ostali mi mogu pomoći posjetom stranice, mape, skidanjem aplikacije s Google Play, preporukom na sve navedno svojim poznatima, praćenjem aplikacije na društvenim mrežama, kupnjom oglasa na stranici. Tad ću biti sigurna da ovaj posao treba – nastaviti!

hr Fri Sep 02 2016 10:34:13 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
//www.dalmacijanews.hr/files/60e804a26f52df92d18b4585/80
Foto: Unsplash

Američki CDC: Delta soj širi se jednako lako kao vodene kozice

Delta soj koronavirusa uzrokuje teže simptome i širi se jednakom lakoćom kao vodene kozice, stoji u internom dokumentu Američkog centra za kontrolu i prevenciju bolesti, a prenosi CNN.

Dokument prikazuje neobjavljene podatke koji pokazuju da bi potpuno cijepljeni ljudi mogli širiti delta soj istom brzinom kao i necijepljeni.

Direktorica CDC-a dr. Rochelle Walensky potvrdila je autentičnost dokumenta, a o njemu je prvi pisao The Washington Post.

- Ovo je ozbiljno. To je jedan od najprenosivijih virusa za koje znamo. Ospice, vodene kozice – na toj su razini”, rekla je dr. Walenski.

CDC bi ovoga petka trebao objaviti informacije kojima bi trebali podržati njezinu kontroverznu odluku o promjeni smjernica za potpuno cijepljene ljude. Walenski je rekla da je CDC preporučio čak i potpuno cijepljenim ljudima da nose maske u zatvorenom prostoru na mjestima gdje je prijenos virusa visok, piše CNN.

“Mjere koje trebamo su ekstremne”

Rekla je i da bi svi u školama – učenici, osoblje i posjetitelji – trebali nositi maske u svako doba.

- Mjere koje su nam potrebne da ovo kontroliramo su ekstremne, ali su i mjere koje trebamo ekstremne”, rekla je i dodala kako ju podaci internog izvješća nisu iznenadili.

U prezentaciji CDC-a kaže se da je varijanta Delta jednako prenosiva kao i vodene kozice, pri čemu svaka zaražena osoba u prosjeku inficira osam ili devet drugih.

Primarni soj bio je prenosiv kao i prehlada jer je svaka zaražena osoba u prosjeku prenijela virus na još dvije osobe.

Također, ako se cijepljeni ipak zaraze, u tijelu imaju istu količinu virusa kao i necijepljeni. To znači da će vjerojatno u jednakoj mjeri moći zaraziti nekoga drugoga kao i necijepljene osobe.

- Zaključak je bio da su se, za razliku od drugih varijanti, cijepljene osobe, čak i ako se nisu razboljele, zarazile slično kao i necijepljene osobe koje su se zarazile”, kaže dr. Walter Orenstein, šef Emory centra za cijepljenje.

Cijepljeni su sigurniji

Ipak, dokument pokazuje kako su cijepljeni ljudi sigurniji.

- Cjepiva sprječavaju više od 90 posto teških bolesti, ali mogu biti manje učinkovita u sprječavanju infekcije ili prijenosa. Dakle, više zaraza i širenja unutar populacije unatoč cijepljenju”, stoji u dokumentu te se nastavlja kako cjepiva 10 puta smanjuju rizik od teške bolesti ili smrti.

U prezentaciji se također navode tri izvješća koja ukazuju na to da varijanta Delta – izvorno poznata kao B.1.617.2 – može uzrokovati ozbiljniju bolest. Preporučuje se obavezno cijepljenje i obaveza nošenja maski.

CDC kaže da se virus posebno snažno širi u područjima SAD-a gdje je cijepljeno manje ljudi.

Prema podacima Sveučilišta Johns Hopkins, SAD je u posljednjih tjedan dana u prosjeku imao više od 61.300 novih dnevnih slučajeva – prosjek koji je općenito porastao otkako je zemlja 22. lipnja dosegla najnižu razinu od 20.221 od 11.299 dnevnih slučajeva.

- Broj slučajeva koje sada imamo veći je od bilo kojeg broja koji smo imali bilo kojeg dana prošlog ljeta”, rekla je Walensky.

hr Sat Jul 31 2021 17:17:43 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
//www.dalmacijanews.hr/files/60e7f3ec6f52dff3cf8b4641/80
Foto: Unsplash

Šef WHO-a upozorava: Pandemija je bila test koji svijet nije prošao

Svatko tko misli da je pandemija gotova tamo gdje živi, živi u lažnom raju. Cjepiva su snažan i temeljni alat, ali svijet ih nije dobro koristio, istaknuo je Tedros.

Direktor Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) Tedros Adhanom Ghebreyesus u svom je govoru pred Međunarodnim olimpijskim odborom poslao upozorenje o novom valu pandemije koji bi mogao rezultirati brojnim smrtima.

Svijet je podbacio. Podbacio je u dijeljenju cjepiva, testiranju i liječenju i sve je to dovelo do pandemije na dva kolosijeka - dok se oni koji imaju otvaraju, oni koji nemaju se zatvaraju, istaknuo je Tedros u svom govoru referirajući se na bogati i siromašni dio svijeta.

To ne izaziva samo moralno ogorčenje, to je također i epidemiološki i ekonomski poraz. Pandemija je test koji svijet nije prošao, istaknuo je Tedros te podsjetio kako je u cijelom svijetu od posljedica bolesti COVID-19 preminulo više od 4 milijuna ljudi.

Ljudima diljem svijeta dosta je virusa, činjenice da su im životi zaustavljeni, patnje koje je izazvao, ograničenja i pravila, problema u gospodarstvima i društvima, tamnog oblaka koji se nadvio nad našom budućnosti. Pa ipak, 19 mjeseci otkako je pandemija započela i 7 mjeseci otkako je odobreno prvo cjepivo, nalazimo se u početnoj fazi novog vala infekcija i smrti. Zašto? Nisu li cjepiva trebala ugasiti plamen pandemije?, upitao je Tedros te nastavio: Ali evo u čemu je stvar s ovim paklom - ako samo gasite dio, ostatak će nastaviti gorjeti. A žar jedne vatre može lako pokrenuti plamen koji će gorjeti negdje drugdje.

Svatko tko misli da je pandemija gotova tamo gdje živi, živi u lažnom raju. Cjepiva su snažan i temeljni alat, ali svijet ih nije dobro koristio, istaknuo je Tedros.

Podsjetio je kako je moguće kontrolirati virus pravom kombinacijom zdravstvenih i društvenih mjera, "ako su one primijenjene na pažljiv i sustavan način". Prije svega misli na testiranja, praćenje kontakata, karantene i brigu o onima koji su u samoizolaciji. Ali i, dodao je, ono što svatko mora raditi za sebe - izbjegavati gužve, poštivati fizičku distancu, nositi masku, boraviti na otvorenom, prozračivati prostore i prati ruke.

Svaka od tih mjera može značiti razliku između života i smrti u svakoj situaciji - odlasku na posao, u kupovinu, druženju s prijateljima, konferenciji, koncertu i Olimpijskim igrama, istaknuo je Tedros.

Nema života bez rizika, postoji samo veći ili manji rizik. Japanska poslovica kaže - ishibashi o tataite wataru, odnosno pokucaj na kameni most prije no što ga prijeđeš - jer iako se nešto može činiti sigurnim, bolje je provjeriti, rekao je Tedros.

Dodao je kako je budućnost svijeta u rukama svijeta jer će pandemija "završiti onda kad svijet odluči da treba završiti".

Imamo sve alate koji su nam potrebni: možemo zaustaviti ovu bolest, možemo se testirati i možemo je liječiti, istaknuo je u svom govoru.

Pozvao je na globalnu akciju u kojoj bi se do rujna barem 10 posto stanovništva svake zemlje cijepilo, do kraja 2021. barem 40 posto, a do sredine 2022. barem 70 posto.

Ako ostvarimo te ciljeve, ne samo da možemo zaustaviti pandemiju već možemo i ponovno pokrenuti globalnu ekonomiju, istaknuo je na kraju Tedros, piše zimo.dnevnik.hr

hr Thu Jul 22 2021 09:43:23 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
//www.dalmacijanews.hr/files/60f807df6f52dff8e38b45f9/80
Foto: DalmacijaNews

Istraživanje: Jadransko more nikada nije bilo slanije

Objavu Instituta Ruđer Bošković prenosimo u cijelosti.

Hrvatski tim znanstvenika je u suradnji s talijanskim kolegama objavio najnovije rezultate istraživanja koji ukazuju na dosad nezabilježene vrijednosti saliniteta Jadrana, objavio je Institut Ruđer Bošković.

Ovi rezultati objavljeni su u uglednom časopisu Frontiers in Marine Science, koji je rangiran u prvih deset posto časopisa u području biologije mora i voda.

Objavu Instituta Ruđer Bošković prenosimo u cijelosti:

U ovom interdisciplinarnom istraživanju, koje je predvodio dr. sc. Hrvoje Mihanović s Instituta za oceanografiju i ribarstvo iz Splita, a uz dr. sc. Ivicu Vilibića s Instituta Ruđer Bošković, sudjelovali su i istraživači sa splitskog i zagrebačkog Sveučilišta te Nacionalnog instituta za oceanografiju i primijenjenu geofiziku u Italiji.

Kontinuitet oceanografskih mjerenja u Jadranu postoji od 1950-tih godina, te se održao do današnjih dana na nekoliko klimatoloških profila u sjevernom i srednjem Jadranu. Krstarenja na profilu grad Rovinj – rijeka Po te na Palagruškom pragu se obavljaju mjesečno do sezonski, te su bila temelj mnogim saznanjima iz oceanografije. Ovako dugački vremenski nizovi zapravo su rijetki u svijetu te neprocjenjivi u današnjoj eri klimatskih promjena.

Izuzetno visoke vrijednosti saliniteta

Tijekom ljeta i jeseni 2017. godine upravo je u južnom Jadranu i na Palagruškom pragu zabilježena pojava izuzetno visokih vrijednosti površinskog saliniteta (vrijednosti saliniteta preko 39 promila). To je prvi puta da su tako visoke vrijednosti zabilježene u Jadranu, te su zahvaćale površinu mora do dubine od tridesetak metara. Inače, ta pojava je uobičajena u mnogostruko slanijem i toplijem Levantu, gdje se i stvara najslanija voda u Sredozemlju, tzv. Levantinska intermedijarna voda.

U listopadu 2017. godine salinitet u površinskom sloju na Palagruškom pragu dosegnuo je rekordne vrijednosti, koje su bile više od 39.1 promila. Povrh toga, uz manje oscilacije, visok salinitet u prvih dvjestotinjak metara mora se zadržao u srednjem i južnom Jadranu sve do današnjih dana. Primjerice, u ovom trenutku je salinitet u središnjem dijelu južnog Jadrana veći od 38.8 promila u cijelom vodenom stupcu, a uz površinu doseže i 39.15 promila.

Navedeno saznanje je ponukalo hrvatske i talijanske istraživače da se detaljnije zabave prostornom i vremenskom ekstenzijom ove pojave.

Što je uzrok velikoj slanoći?

Tijekom istraživanja znanstvenici su analizirali brojne dostupne podatke. U analizi su obuhvaćeni podaci mjerenja brodskim multiparametarskim sondama, autonomnim vertikalno-uzorkojućim posmičnim plovcima (tzv. ARGO plovci), daljinski upravljanim oceanografskim podmornicama (tzv. glajderi), satelitima koji mjere površinu razine mora, kao i podaci dobiveni oceanografskim modelom Sredozemlja koji asimilira satelitska i druga mjerenja te stoga daje najkvalitetniji prikaz trodimenzionalnih oceanografskih polja.

Analize koje je proveo ovaj tim znanstvenika objasnile su razloge pojave voda ovako visokog saliniteta. Pojava je dijelom uzrokovana pojačanim dotokom voda visokog saliniteta iz Levanta i Jonskog mora, a dijelom zbog procesa u samom Jadranu.

Sami procesi se odvijaju na vremenskim skalama od nekoliko dana pa do desetak godina, a obuhvaćaju četiri ključna fenomena. Prvi se odnosi na tzv. Jadransko-jonsku bimodalnu oscilaciju, koja inače uzrokuje snažne oscilacije fizičkih i biogeokemijskih varijabla u Jadranu s periodom od pet do deset godina, a u posljednjih desetak godina uzrokuje izražen donos slanih i ultraoligotrofnih voda u Jadran. Drugi proces je vezan uz vrlo niske protoke rijeka do godinu dana prije pojave visokih površinskih saliniteta, uzrokovane manjkom oborina u širem području Jadrana.

Više procesa

Treći proces se odnosi na izražen dotok sunčeve energije na površinu mora tijekom ljeta i rane jeseni, kada je vrijeme toplije od prosjeka i s malo vjetra, odnosno sa slabo izraženim vertikalnim miješanjem u stupcu mora i raslojavanjem vodenog stupca na izrazito topliji površinski sloj i hladniji središnji i pridneni sloj. Posljedično, četvrti proces uključuje izraženo isparavanje i gubitak vode s površine mora.

Tri od četiri gore navedena procesa su već dokumentirana u Sredozemlju kao posljedica klimatskih promjena, koje će u budućnosti donijeti još toplija i sušnija ljeta, manje protoke rijeka te posljedično jače zagrijavanje i zaslanjivanje površinskog sloja mora. Kako je život u moru, od planktona preko riba do bakterija, ovisan o temperaturi, salinitetu i dostupnim hranjivim solima, opažene promjene će zasigurno imati značajan utjecaj na život u Jadranu. Takvi učinci su već zabilježeni i dokumentirani u nekoliko posljednjih desetljeća, primjerice, ulaz novih ribljih vrsta, promjene u odnosima i obilju bakterijskih zajednica, nestanak vrsta hladnijih mora.

hr Wed Jul 21 2021 13:41:36 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
//www.dalmacijanews.hr/files/5d946c2d29111ce69c8b4628/80
Foto: Pixabay/Ilustracija

ECDC: Najveći porast zaraze slučajeva među osobama od 15 do 24 godine

Porast broja novozaraženih virusom SARS-CoV-2 u zemljama EU i EEA povezan je s ubrzanim širenjem delta varijante, objavio je Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC).

Prema podacima ECDC-a, u petak 15. srpnja došlo je do povećanja od 64,3% u odnosu na prošli tjedan. Trend porasta novozaraženih zabilježen je u 20 država.

U najpogođenijim državama najveći porast slučajeva zabilježen je među osobama od 15 do 24 godine, a ograničeni porast zabilježen je u dobnoj skupini od 65 godina, objavio je ECDC.

ECDC navodi da je stanje u bolnicama za sada stabilno, odnosno da bolnički kapaciteti nisu preopterećeni.

Prema podacima iz 24 zemlje, trenutna stopa dnevne popunjenosti bolničkih kapaciteta iznosi 4.2 na 100.000 stanovnika. Prošli tjedan ta je stopa iznosila 5.0 na 100.000 stanovnika.

Stopa popunjenosti u jedinicama intenzivne njege smanjuje se već devet tjedana u nizu. Ta stop ovaj tjedan iznosi 0.7 na 100.000 stanovnika, a prošli je tjedan iznosila 0.9 na 100.000. ECDC navodi da je porast ipak zabilježen u dvije zemlje.

Podsjetimo, ECDC je u četvrtak objavio novu koronakartu prema kojoj je hrvatska obala na narančastoj listi, a kontinentalna Hrvatska je zelena.


hr Fri Jul 16 2021 19:15:15 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost

Pročitajte još . . .