- Zapravo smo veoma vezani za Šibenik. Nastupili smo na otvorenju tvrđave svetog Mihovila pa bih kazao da smo nekako svi skupa rasli, razvijali se, mi kao bend, Azimut kao klub i Šibenik kao grad koji se transformirao i širi se i dalje - kazao je Toni Starešinić, dodajući da je to njihova lijepa glazbena priča koja će svoj nastavak dobiti ovu subotu kad će u Azimutu održati koncertnu promociju zadnjeg studijskog (dvostrukog) albuma „Zagreb – Berlin“.

- Sve nas je to malo iznenadilo, sve te nagrade jer je album izašao početkom prošlog ljeta, no nedavno je izašao na vinilu pa je to valjda vratilo album natrag među ljude i ispalo je da smo dobili brojne nagrade. Drago nam je zbog toga i to nam puno znači, da je publici ostala ta naša glazba - priznao je Toni.

CHUI u Šibenik donosi i vinilno izdanje albuma, a osim toga za Šibenik pripremaju i posebno izdanje svirke zbog čega će na pozornici biti jako malo mjesta. 

- Spremamo se za Šibenik i bit će to najtjesnija svirka ikad jer ćemo svi imati po svoju klavijaturu - otkrio je djelić plana za koncert u subotu od 21 i 30 u Azimutu. Ulaznice za drugi koncert iz serije „10 za 10' su u prodaji preko Entrio.hr-a i ovo je koncert koji nikako ne bi valjalo propustiti.

Pjesme Splitskog festivala 2023. od 29. svibnja možete poslušati na streaming platformama i radijskim postajama, a uskoro će u prodaji biti i dvostruki CD s novim autorskim skladbama iz Večeri mladih izvođača i Završne natjecateljske večeri.

Album "Splitski festival 2023." sadrži 39 novih pjesama na dva nosača zvuka koje izvode različiti interpretatori, odabrani od strane stručne komisije Splitskog festivala. Ove godine festival pokriva široku paletu žanrova i generacija koji će se predstaviti na splitskim Prokurativama, od popa preko rocka, do predstavnika zabavnog izričaja.

Splitski festival ove godine otvara svoja vrata 23. lipnja, a mladi će se izvođači publici predstaviti 30. lipnja, dok će Završna natjecateljska večer zaokružiti festivalska događanja u nedjelju, 2. srpnja. Tijekom sedam dana događanja na Prokurativama će se izmjenjivati različita domaća i strana imena, a poštivanjem tradicionalnih, stvaraju se i nove umjetničke vrijednosti koje će Splitskom festivalu dati dodatni sjaj. Splitski festival na jednu od najljepših glazbenih pozornica na Jadranu donosi i poznate skladbe u osvježenom ruhu, tradiciju uklopljenu u moderne glazbene izričaje.

Dugogodišnja prisutnost festivala i njegova prepoznatljivost prilika su renomiranim autorima za predstavljanje novih projekata, ali jednako tako izvrsna prilika mladim autorima i izvođačima da se predstave publici i zadobiju njihovo povjerenje.

Vrste stabala odabrane su prema popisu prikladnih koji je pripremio Šumarski fakultet u Zagrebu pa je tako otok od ožujka ove godine bogatiji za šest širokolisnih lipa (Tilia Platyphyllos) uz dječje igralište u Ublima te deset novih čempresa (Cupressus Sepervirens) u proširenju malog, ali impresivnog groblja u Lastovu kojim dominira crkva Sv. Marije u Polju iz 16. stoljeća. Obje su odabrane lokacije na ključnim prometnim pravcima i mjesta čestog zadržavanja gostiju, a vapila su za hortikulturnim uređenjem. 

Stabla su evidentirana u aplikaciji za praćenje sadnje „MapMy Tree“ Evropske agencije za okoliš, a konačni je cilj čitave akcije umanjiti utjecaj ispušnih plinova automobila koji pojačano dolaze tijekom turističke sezone pa time i smanjenje ugljikova otiska nastalog turističkom aktivnošću.

Zajedničko ulaganje HTZ-a, Turističke zajednice Općine Lastovo i same Općine Lastovo, ključno je podržano od strane DVD-a Lastovo koji se brine o tome da mlade sadnice puste čvrsto korijenje u lastovskom tlu. Svako je posađeno stablo označeno propisanom oznakom te opremljeno vrećom za navodnjavanje.

Jedanaest dana dobre hrane, čak šest koncerata, kino na otvorenom, desetak što slikarskih što kulinarskih besplatnih radionica za velike i malene, zabavni kvizovi i natjecanje u spravljanju trogirskih rafiola i sve to uz preko jedanaest tisuća posjetitelja - sve je to samo djelić sadržaja kojim se može pohvaliti ovaj street food festival koji je ovog proljeća održan i u Rovinju i Dubrovniku pod imenom Bavarin i naposlijetku na “domaćem terenu” pod nazivom Babarol.

- Babarol raste i van granica koje sam prvobitno zacrtao i sretan sam što su i drugi gradovi prepoznali kvalitetu sadržaja i hrane koju nudimo i što se u svemu trudimo pronaći i edukativnu i ekološku notu. Planovi za dalje već postoje kako za festivalski koncept tako i neke manje događaje pod kapom branda Babarol - izjavio je direktor festivala Antonio Franić.

Na trogirskom izdanju za posljednji vikend nastupili su Vjeko Ključarić, grupa Pavel, radionice s malenima imale su Anamarija Asanović i Goge Milaković a sve je završilo s fenomenalnim koncertom Marije Mirković i Alke Vuice koje su dupkom ispunile plato iza Kule Kamerlengo.

Kad ćemo opet? Ostaje nam pričekati a do tada neka vas griju uspomene na ovogodišnji Babarol i fotografije koje potpisuje Franko Kelam.