Europa ide naprijed, Dalmacija se bori s odlagalištima. Stručnjak: “Otpad je postao naš najveći razvojni problem”

U Dalmaciji se o otpadu govori tek onda kada problem postane vidljiv, neugodan i hitan. Kada se odlagališta približe granicama kapaciteta, sustav počne pokazivati pukotine i postane jasno da improvizacija više nije opcija. Upravo zato tema gospodarenja otpadom danas više nije samo komunalno pitanje, nego ozbiljno razvojno, okolišno i političko pitanje budućnosti Splita, Splitsko-dalmatinske županije, ali i Hrvatske.

Koliko je situacija ozbiljna, što Hrvatska može raditi bolje i postoji li realan put prema održivijem sustavu teme su okruglog stola o gospodarenju otpadom koji će se održati u četvrtak, 16. travnja, u Splitu. Donosimo razgovor s Mirkom Budišom, zamjenikom direktora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, stručnjakom koji godinama prati razvoj sustava, infrastrukturne izazove i stvarne mogućnosti prelaska Hrvatske iz modela “skupi i odloži” u model kružnog gospodarstva.

– Europa već godinama ide prema kružnom gospodarstvu i što manjem odlaganju otpada, dok Hrvatska, iako je napravila vidljiv pomak, još uvijek velik dio sustava temelji upravo na odlagalištima. Danas se nešto više od polovice komunalnog otpada i dalje odlaže, premda su europski ciljevi znatno ambiciozniji: do 2035. godine na odlagalištima bi smjelo završavati najviše 10 posto ukupno nastalog otpada, a čak 65 posto trebalo bi se reciklirati. To znači da Hrvatsku čeka još mnogo posla, od dogradnje sortirnica i kompostana, preko dovršetka mreže centara za gospodarenje otpadom, pa sve do ozbiljnijeg promišljanja energetske oporabe otpada – kazao je Budiša.

Kada se taj okvir spusti na dalmatinsku razinu, problem postaje još konkretniji. Najveći izazov za Split i Splitsko-dalmatinsku županiju danas je, upozorava Budiša, ubrzano popunjavanje Karepovca. Uzrok tome nisu samo količine otpada, nego i činjenica da su stope odvojenog prikupljanja i oporabe još uvijek preniske. Na razini županije odvojeno se prikupi nešto više od 22 posto komunalnog otpada, dok se stvarno oporabi tek oko 12 posto ukupno nastalih količina. Drugim riječima, prevelik dio otpada i dalje završava ondje gdje bi u suvremenom sustavu trebao završavati tek manji ostatak.

– Za sada su definirane i pokrenute konkretne mjere kojima je cilj produljiti operativni vijek Karepovca do izgradnje Centra za gospodarenje otpadom u Lećevici, čija je realizacija planirana do kraja 2028. godine. Prema projekcijama, kapaciteti Karepovca mogu se stabilizirati unutar postojećih dozvola i važeće prostorno-planske dokumentacije, što bi trebalo osigurati prijelazno razdoblje do uspostave županijskog centra – pojasnio je Budiša.

Važno je pritom razumjeti da se održiv sustav ne može graditi samo na jednoj odluci, jednoj lokaciji ili jednom projektu. Hrvatska je u posljednjih pet do šest godina u sustav gospodarenja otpadom uložila više od 500 milijuna eura. No, infrastruktura sama po sebi nije dovoljna, bez promjene svijesti, bez aktivnijeg sudjelovanja građana i bez realnog sagledavanja troškova komunalne usluge, ni najbolji projekti ne mogu dati puni rezultat. Loše gospodarenje, najskuplja je opcija, kako financijski, tako i okolišno.

– Moramo raditi na sustavu koji će istodobno biti funkcionalan, financijski održiv i usklađen s europskim ciljevima. Otpad se ne smije promatrati isključivo kroz dnevnu politiku i kratkoročna prepucavanja, jer u tom slučaju sustav stagnira, postaje skuplji i dugoročno proizvodi veću štetu za okoliš. Za Dalmaciju, gdje su prostor, turizam, kvaliteta života i zaštita okoliša neraskidivo povezani, ta je poruka posebno važna – rekao je Budiša.

Na pitanje što konkretno Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost može učiniti u Splitu, Budiša razdvaja nadležnosti. 

– Sustavima komunalnog otpada upravljaju gradovi i općine, dok je uloga Fonda financijska, savjetodavna i poticajna. Kroz pozive i natječaje sufinanciraju se projekti odvojenog prikupljanja otpada, nabava komunalne opreme i vozila, razvoj infrastrukture poput sortirnica i kompostana, edukacija građana, sanacija divljih odlagališta te zahvati vezani uz postojeća odlagališta – kaže Budiša i dodaje kako je Split u stalnoj i intenzivnoj komunikaciji s Fondom, što pokazuje da rješenja ne mogu dolaziti iz izolacije, nego isključivo kroz suradnju institucija, lokalne samouprave i struke.

Hrvatska već ima primjere sustava koji funkcioniraju, osobito kada je riječ o posebnim kategorijama otpada poput ambalaže, vozila, guma te električnog i elektroničkog otpada. To pokazuje da prelazak na kružno gospodarstvo nije teorijska ambicija, nego ostvariv cilj. 

– Najveći izazov ostaje komunalni otpad, upravo onaj koji najviše opterećuje lokalne sustave i najizravnije utječe na svakodnevni život građana. Rješenje ne leži samo u edukaciji, nego i u jasnim pravilima, odgovornosti i sankcioniranju neodgovornog postupanja. Samo tako otpad može prestati biti problem koji se gomila i postati resurs koji se koristi – zaključuje Budiša.

Zato će okrugli stol koji se u četvrtak, 16. travnja, održava u Splitu biti više od još jednog protokolarnog susreta. U trenutku kada Karepovac postaje simbol ograničenja postojećeg modela, a Lećevica još uvijek projekt koji Dalmacija čeka, razgovor o budućnosti gospodarenja otpadom postaje razgovor o budućnosti razvoja, odgovornosti i kvaliteti života na ovom prostoru.