Euro nam je snizio kamate i podigao plaće, ali evo gdje Hrvatska zapinje…

Glavni ekonomski analitičar Hrvatske udruge poslodavaca Hrvoje Stojić osvrnuo se na ekonomsko stanje Hrvatske tri godine nakon uvođenja eura. U objavi na LinkedInu analizirao je učinke zajedničke valute na gospodarstvo, istaknuvši i pozitivne i negativne strane dosadašnjeg razdoblja, uz poruku da je nakon monetarne stabilnosti ključno usmjeriti se na rast produktivnosti.
U naslovu objave naveo je: „Euro je odradio svoje. Sad su na redu ulaganja u produktivnost.“
U uvodu je naglasio da se, tri godine nakon ulaska u europodručje, mogu jasno sagledati učinci te odluke na domaću ekonomiju, prenosi net.hr.
Napisao je:
„Na treću godišnjicu uvođenja eura, pogledajmo kakvo je ‘prolazno vrijeme’ za našu ekonomiju.U kombinaciji sa snažnom deregulacijom financijskog sektora smanjena je premija rizika u odnosu na referentnu risk-free cijenu kapitala za oko 2 postotna boda. Posljedica toga su po prvi puta u povijesti niže kamatne stope za hrvatska poduzeća u odnosu na prosjek euro područja. To još više vrijedi za stanovništvo! Jeftinije financiranje izravno je povećalo profitabilnost te opći kapacitet tvrtki za ulaganja.
Povećana je vrijednost hrvatskih poduzeća.
Zbog nižeg troška kapitala, oborena je i diskontna stopa, što je povećalo sadašnju vrijednost budućih novčanih tokova poduzeća.3. Uštedjeli smo gotovo 200 milijuna EUR zbog nestanka troška konverzije EUR/HRK.
Time je poboljšana konkurentnost izvoznika kao i turizma kroz niže transakcijske troškove i manji valutni rizik.
Produktivnost nam je realno porasla oko 13% od 2019. (u odnosu na svega 1,6% prosječno u euro području).
Uvođenje eura je važan katalizator za brži rast ulaganja u produktivnost na temelju pravodobnih odgovora na rastuće konkurentske pritiske, kao i optimizma naših kompanija.“
Nakon niza pozitivnih pokazatelja, Stojić se osvrnuo i na slabosti koje, prema njegovoj ocjeni, ograničavaju puni potencijal koristi od uvođenja eura. Posebno je naglasio izazove vezane uz rast plaća i inflaciju.
Velikim slovima postavio je pitanje:
„A GDJE ONDA ZAPINJEMO?“
U nastavku je naveo:
„5. Rast ukupnih primanja zaposlenih (+26% realno od 2019.) sve više je potican državnim intervencijama. I dvostruko je brži od realnog rasta produktivnosti. To ograničava rast profitabilnosti i smanjuje kapacitet za daljnja ulaganja u produktivnost u dijelovima hrvatske ekonomije.6. Inflacija je viša nego u euro području.
Ubrzan rast cijena usluga (s razina 30–40% nižih od prosjeka EU) dodatno pogonjen rastom kupovne moći doveo je do više inflacije nego u euro području. Posljedica je pogoršanje cjenovne konkurentnosti dijela hrvatskih poduzeća, osobito onih izloženih međunarodnoj konkurenciji.
Pozitivan učinak eura na konkurentnost je neupitan.
Članstvo u euro području katalizator je za brža ulaganja u produktivnost u očekivanju rastućih konkurentskih pritisaka. Za potpuni efekt presudna su daljnja ulaganja i inovacije, iznimno je važno usklađivanje rasta primanja zaposlenih u javnom sektoru s rastom produktivnosti, te zadržavanje discipline u javnim financijama.“