Article

//www.dalmacijanews.hr/files/5bd56f4e0e49386a168b46b3/80
Foto: PIXABAY

Psihijatar upozorava: 'Pametni telefoni smanjuju IQ i stvaraju ovisnost'

Manfred Spitzer međunarodno je priznati njemački psihijatar, psiholog i neuroznanstvenik. Direktor je Psihijatrijske sveučilišne bolnice u Ulmu i osnivač Centra za neuroznanost u istom gradu. Nakon diplome na Sveučilištu u Freiburgu predavao je na nekim od najvećih svjetskih sveučilišta, u Heidelbergu, Harvardu, Oregonu…

Objavio je velik broj znanstvenih radova iz područja neuroznanosti, učenja, psihologije i psihijatrije. Dobitnik je brojnih prestižnih znanstvenih nagrada i priznanja, kao što su nagrada Duphar Research Award, koju dodjeljuje Njemačko društvo za psihijatriju, psihoterapiju i neurologiju, nagrada Cogito, koju dodjeljuje Fondacija Cogito, znanstvena nagrada koju dodjeljuje Fondacija Margrit Egner itd. Napisao je nekoliko knjiga s područja psihopatologije, učenja i dječjeg razvoja. Autor je i bestselera Digitalna demencija i Usamljenost, koji su izazvali golemu pozornost javnosti i struke, piše Novi list.

U svojoj hit-knjizi »Digitalna demencija: Kako mi i naša djeca silazimo s uma« upozorava roditelje da djeci, čiji je mozak još u razvoju, ograniče vrijeme provedeno ispred ekrana digitalnih medija. Ključna je premisa da nas elektronički mediji – pametni telefoni, digitalni asistenti, računala, satelitska navigacija i stalna povezanost s internetom – ‘oslobađaju’ uobičajenih mentalnih napora te stoga postajemo sve ovisniji o tehnologiji, a naše psihičke sposobnosti slabe. Mnoga djeca nemaju potrebe pamtiti informacije jer znaju da ih u svakom trenutku mogu ‘uguglati’, a multitasking ili rad na više stvari istovremeno, sumanuto klikanje od stranice do stranice, odvlači djeci pažnju, rasipa energiju i remeti fokusiranje na ono što je važno. Što više vremena provode surfajući i igrajući razne igrice, djeca će imati više problema s pažnjom i koncentracijom. Osim toga, igrice mogu izazvati ovisnost. Nadalje, što više vremena provedu pred ekranima elektroničkih medija, djeca će imati to lošije društvene vještine, bit će nesocijalizirana i frustrirana.

Utemeljene spoznaje

Manfred Spitzer, pored Nicholasa Carra i Susan Greenfield, među prvima se usudio javno postaviti logična pitanja povezana s navedenim opasnostima te predložiti i zauzeti se za njihovo rješavanje koje bi bilo utemeljeno na objektivnim znanstvenim spoznajama. Među prvima je spoznao ozbiljnost problema i dao mu odgovarajući naziv – digitalna demencija – koji je danas već postao općeprihvaćen. Jedna od osnovnih teza iz njegove znanstvene knjige jest da je digitalna pedagogija, odnosno uvođenje laptopa u škole, dokaz čistog neznanja i beskrupuloznih komercijalnih interesa. Poziva se na brojne znanstvene studije koje su pokazale da su digitalni mediji neprikladan alat za učenje. A kritizira i društvene medije koji promiču virtualna prijateljstva, no zapravo istovremeno narušavaju društveno ponašanje i promiču depresiju.

Stoga je posebno zanimljivo da se baš takav sugovornik našao na Weekend Media Festivalu kao jedan od glavnih gostiju ovogodišnjeg izdanja u Rovinju – taj event, naime, upravo okuplja ključne ljude digitalne industrije te niz influencera s društvenih mreža, koji bez upotrebe smartphonea i drugih gadgeta zapravo ne bi ni postojali. Zato je prvo i najlogičnije pitanje koje mu se može postaviti koliko on sam dnevno koristi mobitel?!

“Imam iPhone i koristim ga, uglavnom kao telefon, oko 20 minuta dnevno, tako mi bar mobitel sam javlja. Sviđa mi se njegova kamera, uostalom najbolja kamera je uvijek ona koju nosite sa sobom, a ponekad koristim karte ili ga koristim kako bih pronašao informacije”, kaže.

Dinosaursko razmišljanje

Njegove teze izazvale su niz kritika, brojni stručnjaci tvrde kako su ti nalazi neutemeljeni i rezultat ‘dinosaurskog’ razmišljanja, no on poručuje: “Pitajte roditelje slažu li se sa mnom. Pametni telefon doista narušava kognitivni razvoj i izaziva ovisnost. I alkohol to čini. Pametne telefone trebalo bi zabraniti barem do 14. godine, kako su već predložili brojni političari. Nakon večere, bez mobitela, jednostavno pravilo. Naime, digitalne tehnologije utječu i na obrazovanje, ne samo na vid, fizičku aktivnost i mentalno zdravlje. Evo nekoliko zanimljivih podataka, istraživanja pokazuju da se knjige i novine u prosjeku dnevno čitaju po 15 minuta, a prosjek boravka na smartphoneima je oko 7 sati dnevno! Kad govorimo o djeci, razmislite što to znači. Kod djece, 22 posto danas ima opasnost od miopije, odnosno deformacije očne jabučice, a kod Kineza to iznosi čak – 80 posto djece! U koroni, u kineskom Wuhanu, za vrijeme najjačeg lockdowna, kod djece od tri, četiri i pet godina je masovno uočeno starenje očiju. Roditelji su ti koji trebaju preuzeti odgovornost za zdravlje svoje djece, a tim ljudima kasnije prijeti sljepoća”, ističe.

Na pitanje što je s mentalnim problemima, dodaje kako nas, nažalost, digitalna tehnologija definitivno nije učinila sretnijima već je uzrokovala brojne ozbiljne probleme.
“Danas želimo da je sve digitalizirano, čak i naša djeca, a ja znam o čemu govorim, imam dijete od šest godina. Naša otkrića ukazuju na to da bismo trebali pristupati korištenju pametnih telefona kod mladih s oprezom, jer oni ne jamče veću razinu obrazovanja, ali tu je i problem mladih žena koje čine populaciju posebno sklonu tjeskobi i depresiji zbog usamljenosti pri upotrebi digitalne tehnologije. Naša istraživanja govore o ogromnom porastu broja samoubojstava kod mladih, posebno žena u zadnjih deset godina. Ne bismo trebali riskirati zdravlje zbog obične zabave, a također neodgovorno je ugrožavati zdravlje budućih generacija zbog profita nekoliko najbogatijih kompanija na Zemlji, a jasno nam je da je to u pozadini”, govori ovaj liječnik za Novi list.

Neugodna upozorenja

A kad su kritike u pitanju, kaže, moram priznati da je bilo problema, suočio sam se i s gorim stvarima od puke kritike, iskreno neki ljudi su mi prijetili da će me ubiti, bilo je neugodnih upozorenja.

“Nemojmo se zavaravati, iza kompanija poput Amazona, Applea, Facebooka, Microsofta ili Samsunga je ogroman lobi, koji je među najbogatijima na svijetu. Dakle, stručnjaci se nemaju šanse boriti protiv ovog lobija. To je poput pušenja i duhanskog lobija, koji je desetljećima uspijevao potisnuti dokaze o karcinomu pluća i uzrokovao milijune smrti, ali u mnogo većim razmjerima”.

Jedan od njegovih znanstvenih nalaza kaže da korištenje pametnih uređaja – smanjuje IQ. Kako to, pitamo?

“Naša istraživanja sugeriraju da digitalni mediji ometaju razmišljanje, snižavaju IQ, pa čak i samom svojom prisutnošću, narušavaju kreativnost i izazivaju frustracije. Ako zaista želite obaviti posao, isključite svoje smetnje. Upravo su smartphonei pritom najveći problem, rekao bih da doziranje čini otrov, a upravo nam je takav telefon stalno u ruci i pri ruci. Jer, ovisnost o digitalnim tehnologijama funkcionira isto kao bilo koja druga ovisnost, primjerice o kokainu. Ista područja mozga se aktiviraju, a isto je i s ovisnostima bez supstanci, kao što su kockanje ili gaming. Ukratko: znamo da digitalni IT narušava učenje i obrazovanje i znamo da je obrazovanje koje steknete u dobi od 20 ili 25 godina jedini najbolji prediktor demencije kasnije u životu”.

Ono što je posebno zanimljivo je da su istraživanja pokazala da uvođenje digitalnih tehnologija u škole uopće nije pomoglo rastu znanja, ističe.

“Da, prije pandemije ljudi su mislili da postoji gornja granica od pet ili osam sati korištenja pametnih telefona dnevno. Ali sada znamo da to može biti 50 posto više, što postaje zaista zabrinjavajuće, priznajte si. Svi su postali premoreni, što je dodatno povećalo teret pandemije. Ljudi su gubili još više vremena, fizički su nazadovali i osjećali se manje dobro. Većina ljudi misli da nam je bolje i ne vide nikakve negativne posljedice za naše zdravlje, dobrobit ili društvo. No digitalna tehnologija ima masivan negativan učinak na zdravlje, obrazovanje i budućnost našeg demokratskog društva. Ono što me zaista začuđuje je količina nezainteresiranosti za to u javnosti, kao i u intelektualnim krugovima, ali i medijima. Napisao sam knjigu o pandemiji i jasno zagovarao upotrebu telefona, koja je bolja od video chata i također je bolja za planet, jer troši mnogo manje energije.

Naravno, od rada kod kuće postoje i mnoga poboljšanja za čovječanstvo, na taj način može se uštedjeti puno vremena, prometa, zagađenja i ugljičnog dioksida. Nisam isključiv i znam da u svemu ima i dobrih stvari, govori dr. Spitzer. Vraća se na problem fizičkih promjena zbog takvog načina života: “Naravno da korištenje pametnih telefona uzrokuje rast kratkovidnosti, to je jasno zašto, ali tu je i problem fizičke aktivnosti, posebno djece. S obzirom na to da 70 posto pretile djece i mladih postanu pretile odrasle osobe, rizik od dijabetesa i hipertenzije se povećava, a time i rizik za srčane i moždane udare. Naravno, s vremenom ćemo naučiti živjeti s novom tehnologijom. No, ono što je potrebno kako bismo došli do te točke je ozbiljna evaluacija neželjenih posljedica na zdravlje, obrazovanje i društvo. A to se još nije dogodilo. Zapravo, nismo ni blizu kretanja u tom smjeru zbog neumornog lobiranja digitalne industrije”, kaže.

hr Tue Sep 28 2021 10:43:44 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
//www.dalmacijanews.hr/files/61742a2a6f52dfa95d8b4621/80

Gruntovčani 21. stoljeća na kazališnoj pozornici

Predstava Gruntovčani zagrebačkog Satiričkog kazališta Kerempuh, utemeljena na istoimenoj seriji koja zauzima gotovo mitski status u povijesti hrvatske televizije, na programu je 31. Marulićevih dana u subotu 23. listopada u Hrvatskom narodnom kazalištu Split s početkom u 20 sati. Dobro poznati predložak Mladena Kerstnera za scenu je adaptirao Boris Svrtan koji, zajedno s Rajkom Minkovićem potpisuje režiju, a u predstavi tumači ulogu Cinobera.

Popularna i omiljena dramska serija “Gruntovčani” autora Mladena Kerstnera u režiji Kreše Golika uvodila je brojne televizijske gledatelje u živopisan, autentičan i duhovit prikaz društvenoga života i mentaliteta “malog čovjeka” u fiktivnom podravskom selu. U ovoj priči koja se događa u današnje vrijeme, u 21. stoljeću, zatičemo poznate i nezaboravne likove iz Kerstnerovog remek-djela – Dudeka, Regicu, Presvetlog, Cinobera, Martina, Matulu, Babicu, Besnoga, Greticu i druge koji se suočavaju s velikim izazovima novoga doba. 

Kada u njihov miran život u Gruntovcu bane državna tajnica Marinela Puvalo, predstavnica novog tipa hrvatskog kapitalizma, i donese megalomansku ideju o gradnji spojnice na europski koridor i industrijske zone, stvari se do te mjere uzburkaju da karakteri i mentalitet dobro poznatih likova uz peripetije i međusobne sukobe dođu do punog izražaja. U apsurdnom sudaru toga gruntovačkoga mentaliteta sa zahtjevima suvremenoga diktiranoga napretka izlaze na površinu sve prepoznatljive društvene i osobne mane, od licemjerja duhom skučene i intrigama premrežene sredine preko sitnotrgovačke surovosti i zadrtosti takozvanih bližnjih pa sve do univerzalne poante o naivnosti i krahu svakoga pokušaja dobrote i idealizma. 

Kajkavska humorna i emotivna komedija, u urnebesnom ritmu koji je nalik kriminalističkom romanu, postavlja nam pitanje kakvo smo to društvo kada najveći poštenjak i idealist biva od svih izmanipuliran, odgurnut, izrugan, proglašen nepotrebnim i pomalo ludim čovjekom. Gruntovec tako postaje razbijeno ogledalo u kojemu naša društvena slika izgleda kao apsurdna maska nečega što je jednom bilo ljudski toplo i normalno lice, ali je odavno izgubilo vezu sa samim sobom i sa svojim izvorom. 

Tome se, naravno, danas možemo samo smijati, a katarza će doći kad se najmanje budemo nadali.

Gruntovčani se svojim humorom dotiču egzistencijalnih problema i ljudskih vrlina i mana oživljavajući pritom svoje likove prepoznatljivim melodioznim kajkavskim dijalektom. Transpozicijom na satiričku scenu društveni problemi i vječna pitanja egzistencije uspostavit će još čvršću vezu s današnjicom te nas usto podsjetiti na kultni status i vrijednost ovoga televizijskoga remek-djela.

Ulogu Dudeka tumači Matija Šakoronja, Regica je Mirela Videk Hranjec, Presvetli Hrvoje Kečkeš, a osim njih u predstavi igraju: Josip Brakus, Maja Posavec, Boris Svrtan, Anita Matić Delić, Nina Erak – Svrtan, Filip Detelić, Ines Bojanić, Ornela Vištica, Luka Petrušić, Karlo Mlinar i Ivica Zadro.

hr Sat Oct 23 2021 17:28:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
//www.dalmacijanews.hr/files/6173fbf96f52df8a5d8b461b/80

Više od 100 učenika na ovogodišnjim Danima tehničke kulture!

Zajednica tehničke kulture najavljuje kako do kraja 2021. godine u splitskim osnovnim školama namjerava organizirati još jednu manifestaciju „Dani tehničke kulture 2021“ te Festival tehničke kulture 2021.

U suorganizaciji Zajednice tehničke kulture grada Splita, dijela njenih udruga članica i splitske osnovne škole Spinut, 21. i 22. listopada obilježeni su Dani tehničke kulture 2021. – dvodnevna manifestacija predstavljena kroz različite radionice tehničkih aktivnosti, organizirane s ciljem promoviranja i populariziranja tehničkih aktivnosti među djecom osnovnoškolskog uzrasta.  

21. listopada održane su tri radionice tehničkih aktivnosti. Prva radionica u jutarnjem terminu – ujedno i radionica kojom su službeno započeli Dani tehničke kulture 2021. - je bila radionica modelarstva, koja se održala pod mentorstvom profesora Martina Olujića, člana DPTK Split i predsjednika ZTK grada Splita. Na radionici je sudjelovalo dvadeset i dvoje učenika petog razreda, koji su izrađivali jednostavne uporabne predmete (držač za ubruse) uspomoć ubodnih pila i pomoćnih alata. Druga radionica po rasporedu bila je radionica robotike koju je vodila Ella Rinčić, stručna suradnica u ZTK grada Splita. Na radionici je učenicima prezentiran robot mBot 2, a učenici su sami istraživali razne mogućnosti kretanja, upotrebe senzora te načina programiranja istoga. Radionici je prisustvovalo 26 učenika trećeg razreda. Popodnevni termin je bio razerviran za radionicu elementarne elektronike. Radionica se održala pod mentorstvom profesora tehničke kulture i informatike te člana DPTK, Dragana Stanojevića. Na radionici je sudjelovalo sedamnaest učenika osmog razreda. Učenici su se na radionici upoznali sa svojstvima elektroničkih elemenata, te su samostalno izrađivali elektroničke sklopove.

Drugog dana, 22. listopada, održane su dvije radionice. Prva radionica koja se provela u jutarnjem terminu bila je Arduino radionica, na kojoj je prisustvovalo sedamnaest učenika osmih razreda. Radionicu je vodio profesor računalstva Ante Vlah, član KMT Elektrotehničke škole u Splitu. Učenici su imali priliku upoznati Arduino platformu, izraditi projekte s LED diodama, tipkalima, servo motorom te senzorske programe. Zadnja radonica kojom je obilježeno „zatvaranje“ Dana tehničke kulture 2021. u OŠ Spinut održala se istoga dana, u poslijepodnevnom terminu – radionica brodomodelarstva i radio upravljanog jedrenja. Radionici je prisustvovalo devetnaest učenika sedmog razreda. Radionicu je vodio promotor brodomodelarstva u JK Zenta, Duje Luković, koji je učenicima približio princip funkcioniranja radio-upravljanih jedrilica.   

Kroz održane radionice tehničkih aktivnosti (sveukupno njih pet) na Danima tehničke kulture 2021., obuhvaćen je ukupno 101 učenik OŠ Spinut! Zajednica tehničke kulture najavljuje kako do kraja 2021. godine u splitskim osnovnim školama namjerava organizirati još jednu manifestaciju „Dani tehničke kulture 2021“ te Festival tehničke kulture 2021.


hr Sat Oct 23 2021 14:11:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
//www.dalmacijanews.hr/files/5f101528daf72d5e378b45c0/80
Foto: DalmacijaNews

Mate Mišo Kovač hospitaliziran je u splitskoj bolnici, stabilno je

Nije pozitivan na koronu, ali morao je ostati u bolnici zbog respiratornih poteškoća.

Mate Mišo Kovač prije nekoliko je dana završio u splitskoj bolnici zbog visoke tjelesne temperature i lošeg stanja. Nije životno ugrožen, u dobrom je stanju, ali je i dalje na plućnom odjelu bolnice.

Nije pozitivan na koronu, ali morao je ostati u bolnici zbog respiratornih poteškoća.

Prije samo nekoliko dana izbačen je spot za pjesmu "Čuvajte mi pismu" koju je objavio još 1999. godine na albumu "Budi čovjek dobre volje".


hr Fri Oct 22 2021 21:52:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
//www.dalmacijanews.hr/files/6171aae16f52df4b5c8b4592/80

Počela je dvodnevna manifestacija "Dani tehničke kulture 2021" u OŠ Spinut

Na današnjoj radionici je prisustovalo 17 učenika
O organizaciji Zajednice tehničke kulture grada Splita započela je dvodnevna manifestacija "Dani tehničke kulture 2021" u OŠ Spinut. 

Prvog dana održavanja radionica na Danima tehničke kulture, programu je bila radionica elementarne elektronike. Vodio ju je član DPTK Split, Dragan Stanojević, prof. tehničke kulture i informatike u OŠ Petra Kružića u Klisu i OŠ Vjekoslava Paraća u Solinu.

Na radionici je prisustovalo 17 učenika 8.a razreda, koji su se upoznali sa svojstvima elektroničkih elemenata te izradjuju elektroničke sklopove.


hr Thu Oct 21 2021 20:02:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .