Splitski rektor Ljutić: “Povećat ćemo broj studenata, ali i postelja u domovima”

Rektor Sveučilišta
u Splitu Dragan Ljutić dobio je novi četverogodišnji mandat u kojem, suprotno
trendovima na europskim sveučilištima, planira povećati ukupan broj studenata.
S njim su razgovarali novinari Jutarnjeg lista i o ulaganjima u podizanje studentskog
standarda, novim studijskim programima te poziciji splitskoga Sveučilišta u
Hrvatskoj i svijetu.

Što je obilježilo
vaš prošli mandat? Što ste, među ostalim, napravili?

– Odradili smo ga
pošteno. Riješili smo neke vrlo značajne projekte, otvorili nove studijske
programe, započeli i realiziramo projekt da svaka sastavnica sveučilišta ima
svoju zgradu, počeli i dovršili izgradnju Studentskog doma ‘Bruno Bušić‘
vrijednog 62,5 milijuna kuna. Samostalno smo, unatoč tome što to nije bila naša
obveza, financirali i uredili prostor Tehnološkog parka. Riješili smo uz pomoć
Vlade i dugove koji su iznosili više od 83 milijuna kuna. Uredili smo
parkirališta u kampusu, hortikulturno uredili okoliš…

Koji se novi
studijski programi mogu očekivati?

– I dalje radimo na
utemeljenju i jačanju vojnih studija. Naime, osnovani su specijalizirani vojni
studiji uz potporu zagrebačkog i splitskog sveučilišta. Edukacija se, što je i
razumljivo, odvija iz područja pomorstva. Utemeljili smo studij Mediteranske
poljoprivrede, čiji je sjedište u Sinju. To nije lagan proces, ali smo sigurni
da će zaživjeti na način kao i studij Hotelijerstvo i gastronomija u Makarskoj.
Ni u Makarskoj nije išlo lako. Počevši od ideje,
utemeljenja akreditacije, pa preko razvoja i osiguranja prostora. Uskoro ćemo
dovršiti uređenje prostora u sklopu franjevačkog samostana koji će biti
adekvatni za naše studente. Sve je to proces, kao što je i proces razvoja
Sveučilišta u Splitu velik proces koji traje gotovo 50 godina.

Kako je krenuo novi
studij Komunikacija i mediji?

– Baš smo
zadovoljni. Neki studenti su čak prešli s drugih studija kada su saznali da se
pokrenuo taj studij. To je očito nedostajalo Splitu, jer je svake godine
tridesetak studenata napuštalo Split zbog izbora studija novinarstva.

A ide li dobro
Sveučilištu u Zagrebu?

– Naravno da ide
dobro. Prvenstvena uloga sveučilišta je edukacija, a potom i znanost. Kroz
interakciju profesora i studenata stvara se nova vrijednost. Sveučilište u
Splitu ima izvanrednu suradnju sa Sveučilištem u Zagrebu. Imali smo i s bivšim
rektorom odličnu suradnju, koja se nastavila i sa sadašnjim rektorom. Imamo
zajedničke studije, poput studija kemije na engleskom jeziku. Hrvatska država
je omogućila da svaki student bez obzira na materijalno stanje ima mogućnost
studiranja i edukacije. Imamo devet sveučilišta i dobro su raspoređena. Baš sam
zadovoljan suradnjom.

Sudeći prema nekim
rang-listama, ne bi se baš reklo da je zagrebačko Sveučilište u usponu. Doduše,
začuđujući podatak da je na jednoj takvoj listi najbolje plasirano Sveučilište
u Kragujevcu.

– Postoje razne
liste i različit je poredak. Međutim, mi, a tako i većina naših kolega, najviše
gledamo prepoznatljivost sveučilišta gledajući znanstveni doprinos. Znači,
objava znanstvenih radova, utjecaj tih znanstvenih radova na svjetsku znanost,
utjecaj pojedinog znanstvenika na svjetsku znanost i broj radova po pojedincu
na nekom sveučilištu. Dakle, kada gledamo taj doprinos po pojedincu, onda
iskaču neka sveučilišta. Imate cijeli niz kategorija koji se promatra,
uključujući utjecaj sveučilišta na lokalnu sredinu, veza s gospodarstvom,
prepoznatljivost od drugih…

Različiti su
kriteriji koji i se promatraju. Zbog toga su građani nekad zbunjeni rang-listama.
Dakle, Sveučilište u Zagrebu dobro radi, a jako je dobro da se sve više
hrvatskih sveučilišta pojavljuje na različitim listama. Naš najveći interes je
da naš rad prepoznaju potencijalni studenti. Ne samo studenti iz naše bliže
sredine ili naše države nego da nam dolaze studirati studenti iz inozemstva. Ne
samo iz susjednih država nego iz čitave Europe i Sjeverne Amerike, kao što je
to slučaj na Medicinskom fakultetu u Splitu. Posjetio sam brojna sveučilišta u
svijetu.

Mi se u Hrvatskoj
nemamo čega sramiti, a mogu reći da smo prepoznatljivi u Europi. Svi žele s
nama surađivati. Primjerice, jedno privatno europsko sveučilište osniva
medicinski fakultet. Nas su zamolili da nadgledamo proces njegove uspostave.
Osobno se zalažem za jedinstveno hrvatsko sveučilište. Važnu ulogu Sveučilište
u Splitu ima kao domaćin u udruženja UniAdrion. Riječ je o udruženju više od 50
sveučilišta iz Jadransko-jonske regije.

Kada će se početi
graditi novi studentski dom u kampusu?

– Krenuo je
projekt. Zadovoljni smo što je taj projekt prepoznao premijer Plenković i
Vlada. Imat ćemo oko 500 novih kreveta. Investicija će biti vrijedna između 150
i 200 milijuna kuna, a Vlada je sve učinila da se projekt djelomično financira
novcem iz fondova Europske unije. Očekujem da će biti gotov do kraja moga novog
mandata. Tada ćemo imati i više studenata. Oko 300 dodatnih kreveta pokušat
ćemo osigurati prilagodbom bivšeg doma Željezničar.

Imat ćemo oko 2000
postelja u studentskim domovima. Potrebe su između 2500 i 3000. Split je zbog
razvijenog turizma u dosta nezavidnoj situaciji jer je skupo zemljište i cijena
nekretnina je visoka. Vrlo je visoka cijena najma stanova. Treba priznati da je
prihvatljiva cijena smještaja velik poticaj za studente prilikom odabira neke
sredine u kojoj će studirati. Onim studentima koji su smješteni u stanovima,
tražimo način kako da im pomognemo da ne bi morali napustiti smještaj u svibnju
te da bismo im ublažili cijenu najma. Traže se mogućnosti, premda to nije lako.

Koliko sada ima
studenata na Sveučilištu u Splitu i koliko će ih biti do kraja vašeg mandata?

– Sada imamo oko 20
tisuća studenata, a moja procjena i procjena mojih suradnika je da ćemo taj
broj povećati za još tisuću-dvije do kraja mandata. Planiramo otvaranje nekih
novih studentima atraktivnih studija, poput molekularne biologije. Sveučilište
u Splitu, za razliku od mnogih sveučilišta, nema pad broja studenata. S mnogih
europskih sveučilišta nude se mnoge pogodnosti hrvatskim maturantima da dođu
studirati kod njih. Znači da imaju problem s brojem studenata.

Mi se u Hrvatskoj
nemamo čega stidjeti. Znanje naših studenata je na izuzetno visokoj razini.
Sveučilište u Splitu ima veliku perspektivu. Svi žele s nama surađivati i
cijene naš rad. U prvom redu cijene našu znanost, naše znanje, a potom i sve
ostalo, piše Jutarnji.hr.