Article

//www.dalmacijanews.hr/files/5798ba75b3c7cc27028b4611/80
Foto: Željko Krnčević

Krapanj: 5. po redu ženska regata na vesla "U susret gospi od Anđela" s bogatim programom

Regata će se održati u ponedjeljak (1.kolovoza) s početkom u 20 sati, a sve će pratiti i prigodni program

Mnogi možda ne znaju mnogo o povijesti otoka Krapnja, no "regata u ženskom veslanju" mogla bi vas upoznati s ulogom koju su kroz povijest tog otoka imale žene, odnosno Krapanjke. Regata će se održati u ponedjeljak (1.kolovoza) s početkom u 20 sati, a sve će pratiti i prigodni program. 

Ove godine regata je uvrštena u proslavu 950 godina grada Šibenika.

Za početak ćemo reći da je Krapanj najniži naseljeni hrvatski otok, poznat po spugama i ronilaštvu, a život krapanjskih žena bio je jako težak- svojim radom su uzdržavale polja, vrtle, kuću i obitelj. Ta je činjenica poznata samo Krapljanima.

Riječ je o ženi koja je ustajala u dva sata ujutro, brodima na vesla veslala do polja u Jadrtovcu, Grebaštici, Donjem polju...radila u polju, veslala nazad kući gdje su je čekala djeca, kućni poslovi, vrtli... Naime, na Krapnju je tradicija da žene veslaju, a muškarci stoje na provi ili krmi od broda. Današnjim generacijama tako nešto je nezamislivo.

Krapljani su odlazili na spuge u leutima na vesla i idra od Brijuna do Mljeta. To je bilo izuzetno naporno i opasno, mnogi se nikada nisu na žalost ni vratili. Upravo svjesne tog teškog i opasnog posla krapanjske žene su svoje muževe, očeve, braću oslobađale teških poslova ukazujući im time svoje poštovanje, uvažavanje, ljubav.

Prvi cilj ove regate je upoznati širu javnost s teškim životom Krapljanji, dok je drugi cilj projekta očuvanje i obnavljanje tradicionalnih brodova koji se koriste u regati, kao i krapanjske nošnje.

U regati će sudjelovati sedam gajeta te 35 veslačica. Zanimljivoat je da najstarija, Smiljka Milutin, ima 77 godina. Vozi se uzduž obale Krapnja, otprilike 700m.

Donosimo vam detaljan pregled cijelog programa.

19:00 svečano otvorenje izložbe fotografija, Foto klub Šibenik, "Kako smo lani vozile" sudjeluju: Nikolina Vuković Stipanićev, Mate Gulin, Željko Krnčević, Boris Stanić, Ana Vlahov,Zdenko Zjačić, Dragan Zrnčević.

20:00 Vodiške mažoretkinje (za vijeme trajanja regate)

20:45 dolazak veslačica u cilj

20:50 KUD Spužvar

21:00 Dodjela pehara pobjedničkom timu (dolazak veslačica na binu)

21:10 Svetin Milutin Mačak & Marin Curavić „Veslale su naše mati“

21:20 Siniša Kostelac recital: "Vridne majke, Krapljanke" i "Priko malo mora"

21:30 Pjevačko Društvo Marjan-Marjanke

22:00 Modna revija inspirirana krapljanskim motivima - dizajn Karmen Herceg

22:20 Dokumentarni filmovi o Krapnju iz 70-tih godina prošlog stoljeća:

22:20 Blago Mora - Krapanj

22:35 Život na razini mora - Govorenje Jerka Tanfare

23:15 Klapa Cromatica

00:00 Kraj

Voditeljica programa je Maja Curavić.

hr Wed Jul 27 2016 15:33:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
//www.dalmacijanews.hr/files/61e901b96f52dfd8e18b458a/80

Predstava "Otok" gostuje u Solinu i Omišu

Uloge igraju Karla Brbić i Silvio Mumelaš
Dramska predstava "Otok" u režiji Helene Petković gostuje u ponedjeljak 24. siječnja u 19 sati u Javnoj ustanovi za kulturu Zvonimir Solin i u utorak 25.siječnja u 19 sati u Gradskom kazalištu mladih Mali princ u Omišu. U izvedbi glumaca Karle Brbić i Silvija Mumelaša, "Otok" ponovno igra na dalmatinskim scenama.

Tekst Ivane Vuković "Otok” je komorni dramski tekst s dva lika čiji se izmaštani mediteranski prostor, u maniri magičnog realizma, polagano raspada. Ljubavni odnos u Otoku propituje trenutak kad ljubav prestaje biti dovoljna za preživljavanje odnosa, kad postane nužno da jedan od partnera žrtvuje svoje želje, da se usudi probiti granice svog svijeta kako bi pratio partnera kojem promjena i odlazak postaju nužni. Pokušava naći odgovor kako je moguće da odnos koji se doima savršenim, mogućim jedino u mašti, prestane biti dovoljan.

Predstava "Otok", nastala je u produkciji umjetničke organizacije Thearte. Dramaturgiju potpisuje Nina Gojić, a vizualni identitet Marko Dajak. Premijera je održana početkom ljeta 2019. godine u zagrebačkom gradskom kazalištu Trešnja i od tad je gostovala na dvije lokacije u Splitu, na otoku Zlarinu i u gradu Hvaru, a sada dolazi u Solin i Omiš.
hr Thu Jan 20 2022 07:32:12 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
//www.dalmacijanews.hr/files/61e052646f52dff4d88b45d4/80
Foto: Pexels/Ilustracija

Nos ili grlo: Koji je najbolji način za korištenje kućnih testova?

Jednom kad nabavite test rađa se i pitanje – koristiti ga u nosu ili grlu?

Svi autorizirani kućni testovi daju valjane rezultate samo ako se koriste u nosu. Ali kako omikron varijanta uzrokuje bolno grlo, jedna je mala studija pokazala kako bi se uzorak možda trebao uzeti iz grla. Ta informacija budi brojna pitanja. U Engleskoj tako postoje testovi koji nude i upute za one koji uzroka žele prikupiti iz grla.

KOLIKO SU TOČNI REZULTATI AKO UZRAK UZMEMO IZ GRLA?

U Americi vlada misao kako su kućni testovi točni i kako će pokazati ako u nosu imamo virus.
Glasnogovornik Abbotta, koji proizvodi kućne testove BionxNOW, kaže kako korištenje testa u nosu u 95,6 posto otkriva prisustvo virusa 7 dana nakon pojave simptoma, kada je infekcija najjača. Siemens, koji je nedavno autoriziran, nije želio komentirati ništa o korištenju teksta putem grla, a to su učinili još neki proizvođači osim što su naveli kako nije autoriziran za korištenje u grlu.

Neki nedavni dokazi idu u prilog novoj metodi, a znanstvenici sa sveučilišta Kalifornija su naveli kako rezultati studije koja je uspoređivala rezultate uzorka kućnog i PCR testa kojega moraju obavljati profesionalci te izjavili kako su jednako točni. Rezultati studije dakle daju do znanja da oba testa daju prave rezultate kada je u pitanju omikron varijanta.

Kako su se prilikom ispitivanja rezultati kućnih testova i PCR testa podudarali, moglo bi to značiti da je nos jednako dobro mjesto za uzimanje uzorka. Ista grupa znanstvenika planira provjeriti ove tvrdnje u skoro vrijeme.

A ŠTO MNOGI ŽELE TESTIRATI SE PUTEM GRLA?

SARS-CoV-2  respiratorni virus koji ulazi kor nos ili usta, a on može putovati zrakom te se prenijeti na drugu osobu s tvrde površine. Dok su se prijašnji sojevi virusa fokusirali na pluća, omikron „voli“ nos i grlo. Neke su studije pokazale kako virus prvo nastanjuje grlo pa se seli prema nosu, što znači da uzimanje uzroka iz grla može dati točne rezultate kod osobe koja je zaražena.

- Ovo prvi put vidimo kod COVID-a, pa ima nekog smisla da je razina virusa viša u grlu“, navodi dr. Diana Havilr.

No FDA nije autorizirala kućne testove sa štapićem za prikupljanje uzorka iz grla radi potencijalne opasnosti. 

- Kada su u pitanju kućni testovi, koriste se za nos, a ne grlo“, ističe FDA. Upozorenje je tu radi nekih ljudi koji su koristili kućne testove na grlu nakon što su čitali da to neki rade i da bi takav uzorak mogao dati točne rezultate i od PCR testa.

Studija dr. Havlir je uključila i one koji koriste testove na obrazima, a ona navodi kako je takvo korištenje brzih i PCR testova dalo brojne lažne rezultate.

To ne znači da test na slinu ne daje točne rezultate i da nije koristan – on će poslužiti da se uzme uzroka ali on se treba provjeriti od strane stručnjaka, piše ordinacija.hr

hr Wed Jan 19 2022 21:51:17 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
//www.dalmacijanews.hr/files/61e856966f52dfd2e08b45f7/80
Foto: HRT

Sv. Donat 'to go' - sasvim drukčiji suvenir

Rijetko tko se s putovanja vrati bez suvenira. Iz Zadra, dakako u obliku sv. Donata. I ne bi to bilo ništa neobično da ga ne trebaju sami izraditi. Suvenir 'to go' namijenjen je ponajprije ljubiteljima dobroga vina. Njegova baza je pluteni čep, a za ostalo se pobrinula Zadranka Maja Biloglav.
- Imala sam tu sreću i imam je da se družim s dosta vinara i da posjećujem mjesta koja su vezana uz vino, a kad ste na takvim mjestima uvijek vam taj čep od vinske boce završi u rukama, kaže za HRT Maja Biloglav, autorica suvenira.

I tako je Maja osmislila suvenir slagalicu. Zamisao je bila izraditi dijelove koji bi se lako spojili s plutenim čepom.

Prepoznala je to i lokalna zajednica pa je sv. Donat 'to go' proglašen najboljim suvenirom u akciji gradonačelnika Zadra "Nasmiješeno sunce" za turističku 2021. godinu.
hr Wed Jan 19 2022 19:21:26 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
//www.dalmacijanews.hr/files/61e83c2b6f52df95e18b45a5/80

Otvorena izložba “Zaštita i očuvanje europskih morskih kornjača“

U splitskom Prirodoslovnom muzeju gradonačelnik Ivica Puljak otvorio je danas izložbu “Zaštita i očuvanje europskih morskih kornjača".

Riječ je o putujućoj izložbi Hrvatskog prirodoslovnog muzeja iz Zagreba kao dio EU projekta o podizanju svijesti javnosti o ugroženosti i potrebi zaštite glavate i zelene želve, najčešće vrste kornjača koje žive u Jadranskom i Sredozemnom moru.

- Ova izložba ne samo da pokazuje ljepote žive prirode koja nas okružuje, nego upozorava i na našu obvezu da tu prirodu zaštitimo. Očuvanje prirode, klimatske promjene  i suživot sa tehnologijama teme su koje će definirati naše živote u budućnosti koja dolazi“, poručio je gradonačelnik Puljak izrazivši uvjerenje kako će Prirodoslovni muzej grada pod Marjanom svoju okruglu, stotu obljetnicu rada (utemeljen davne 1924. godine) proslaviti u primjerenijim prostorima. 

Sve nazočne pozdravio je i ravnatelj ustanove Nediljko Ževrnja

“Zaštita i očuvanje europskih morskih kornjača“ fotografijama i zanimljivim pričama približava i informira o životu kornjača, tih simpatičnih tihih moreplovaca. Dio izložbe i educira što i kako učiniti ako se uoči ili pronađe morska kornjača te kako pomoći u njihovoj zaštiti. Djeci i mladima na raspolaganju je edukativni i zabavni materijal o morskim kornjačama. 

U ovom europskom muzejskom projektu (LIFE Euroturtles) sudjeluju partneri iz šest zemalja Europske Unije – Hrvatske, Italije, Slovenije, Grčke, Cipra i Malte.  

Izložba ostaje otvorena do 15. veljače, a može se razgledati u radno vrijeme muzeja.

hr Wed Jan 19 2022 17:29:21 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .