Zaštita Drniškog pršuta na razini Europske unije je “sveto pismo” za proizvođače

Drniški uzgajivači pršuta čekali su 40 godina zaštitu te delicije, a nakon što je prije 10 dana Europska komisija objavila da je “Drniški pršut” i službeno dobio zaštićenu oznaku izvornosti i zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla, to je postalo sveto pismo za proizvođače, kazao je na konferenciji za novinare u uredu župana Zvonimir Marin, predsjednik udruge proizvođača drniškog pršuta koja ima 16 članova.

– Ministarstvo poljoprivrede je u ožujku 2012. godine donijelo Rješenje o registraciji oznake zemljopisnog podrijetla čime je naziv ‘Drniški pršut’ postao zaštićen u Hrvatskoj što je dovelo drniški pršut na listu registriranih autohtonih proizvoda. Potom je u ožujku 2014. godine upućen zahtjev Europskoj komisiji za registraciju naziva zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla ‘Drniški pršut’ na razini Europske unije što je objavom u Službenom listu EU sad i potvrđeno – podsjetio je danas na dugu i tešku proceduru šibensko-kninski župan Goran Pauk, prenosi ŠibenikIN.

Šibensko-kninska županija financirala je s 30 tisuća kuna potrebnu dokumentaciju, a ustaljeni način i postupak proizvodnje odnosno obrade osigurao je visoku kakvoću proizvodnje drniškog pršuta, njegovu konkurentnost i tržišnu isplativost.

Predsjednik Udruge proizvođača drniškog pršuta istaknuo je kako oni sami ne bi uspjeli doći do zaštite jer je riječ o neprofitabilnoj udruzi, a procedura je skupa.

– Zato smo zahvalni županiji jer se nama sada otvara veliko europsko tržište, a očekuje se i da će cijena pršuta biti veća i do 50 posto. Naših 16 njihovih članova udruge ove je godine proizvelo 80 tisuća komada, a kapacitet je i veći od 160 tisuća. Kad govorimo o drniškom pršutu treba istaći razliku u odnose na druge hrvatske pršute po klimi drniškog kraja u kojima se na pogodan način za meso smjenjuju bura i jugo, a tehnologija je sada zaštićena – pojasnio je Marin.

“Potencijali za razvoj poljoprivrede u županiji su još uvijek nedovoljno iskorišteni”

Demantirao je nevjernike u porijeklo sirovine od koje se dobiva drniški pršut.

– Sirovinu nabavljamo manjim dijelom iz hrvatske proizvodnje, a dijelom uvozimo jer nas domaće tržište ne može pratiti. Ističem, međutim da je meso uvezeno iz kontroliranog uzgoja susjednih zemalja, a nikako iz Kine kako neki misle. Trebate znati da, od klanja, smije proći samo 72 sata do prerade – istaknuo je Zvonimir Marin.

Župan Goran Pauk rekao je i da je Šibensko-kninska županija s 25 tisuća kuna nastavila pratiti i dio aktivnosti vezanih za zaštitu dalmatinske pečenice oznakom zemljopisnog podrijetla,  pruža stručnu pomoć i na zaštiti dalmatinske pancete, čega je nositelj Udruga dalmatinskih pršuta koje je drniška udruga član, a nositelj tog procesa je Veleučilište u Kninu.

– Potencijali za razvoj poljoprivrede u županiji su još uvijek nedovoljno iskorišteni, pa je neophodno nastaviti i dalje s poticajnim mjerama za unapređenje poljoprivredne proizvodnje, a s ciljem povećanja kvalitete i kvantitete poljoprivredne proizvodnje – zaključio je župan.

Veleučilište u Kninu, kako je rekla Marina Krvavica, upravo dorađuje i Specifikaciju mesnih odlika dalmatinske pramenke sukladno EU direktivama, a riječ je projektu koji je pokrenula i financirala Šibensko-kninska, Zadarska i Splitsko-dalmatinske županija.

– Svojim proizvodima ne možemo zadovoljiti veliko europsko tržište i zato moramo inzistirati na njihovoj posebnosti. Postupak se standardizira i time dobivamo na kvaliteti proizvoda. Uz pečenicu, pancetu, pramenku treba raditi i na zaštiti kaštradine, a to su sve proizvodi koje, prije svega moramo ponuditi našim turistima – rekla je Marina Krvavica s kninskog Veleučilišta.