Nadbiskup Barišić predvodio misu na svetkovinu Marije Bogorodice u splitskoj katedrali

„Koliko god je važan dobar početak još je važniji dobar završetak godine“ – kazao je splitsko-makarski nadbiskup i metropolit Marin Barišić predvodeći misno slavlje 1. siječnja na svetkovinu Marije Bogorodice, Novu godinu i Svjetski Dan mira u splitskoj katedrali svetog Dujma. U koncelebraciji su bili: kapelnik splitske prvostolnice mo. don Šime Marović, don Marko Ćubelić i don Nikola Šakić. Misno slavlje uveličao je Mješoviti prvostolni zbor sv. Dujma uz orguljašku pratnju mo. don Ivana Urlića. Misu je prenosio TV Jadran, YouTube kanal i Facebook profil Splitsko-makarske nadbiskupije.

U propovijedi je nadbiskup govorio o svetkovini Blažene Djevice Marije Bogorodice te prenio vjernicima poruku mira naslovljenu „Kultura skrbi kao put do mira“ koju je danas poslao papa Franjo. 

– Godinu 2020. obilježila je velika zdravstvena kriza Covid-19, koja je postala globalni fenomen kojim su zahvaćeni mnogi sektori dodatno pogoršavši duboko međusobno povezane krize kao što su klimatska, prehrambena, ekonomska i migracijska i prouzročivši velike patnje i nevolje. U mislima su mi prije svega svi oni koji su izgubili članove obitelji ili drage osobe i sve koji su ostali bez posla. Posebno želim spomenuti liječnike i medicinske sestre i tehničare, farmaceute, znanstvenike, volontere, kapelane i osoblje bolnica i zdravstvenih centara.

Papa upućuje apel političkim čelnicima i privatnom sektoru da poduzmu odgovarajuće mjere kako bi se osigurao pristup cjepivima protiv Covid-19 i osnovnim tehnologijama potrebnim za zbrinjavanje bolesnih, siromašnih i onih koji su najugroženiji. Sa žalošću konstatira da su, „uz brojna svjedočanstva ljubavi i solidarnosti, ponovno uzeli maha različiti oblici nacionalizma, rasizma i ksenofobije, kao i ratovi i sukobi koji sa sobom nose smrt i razaranje.

“Važno je brinuti se jedni za druge”

Nadbiskup Barišić podsjetio je na Papine riječi da su nas ti i drugi događaji naučili „koliko je važno brinuti se jedni za druge i za stvoreni svijet kako bismo izgradili društvo utemeljeno na bratskim odnosima.“ Zbog toga je Papa za ovogodišnju poruku izabrao temu: Kultura skrbi kao put do mira. Kultura skrbi kao način borbe protiv kulture ravnodušnosti, odbacivanja i sukoba koja je danas tako dominantna.

Nadbiskup je istaknuo da Papa u svojoj poruci govori o Bogu Stvoritelju kao izvoru ljudskog poziva na skrb i uzoru skrbi. o Isusovom životu i poslanju koje uosobljuje vrhunac Očeve ljubavi prema ljudskom rodu, o duhovnim i tjelesnim djelima milosrđa koji predstavljaju srž dobrotvorstva Crkve iz prvih stoljeća. Naime, „podizane su brojne ustanove za pružanje utjehe i okrjepe onima koji trpe: bolnice, ubožnice, sirotišta i domovi za napuštenu djecu, gostinjci i dr.“

Papa u svojoj poruci govori o načelima socijalnog nauka Crkve kao temelju kulture skrbi a to su: promicanje dostojanstva svake ljudske osobe, solidarnost sa siromašnima i bespomoćnima, briga za opće dobro, zaštita stvorenog svijeta. „To je gramatika i pravopis ljudske skrbi. Socijalni nauk Crkve iznad je svih drugih nauka, socijalnih, proleterskih, ideoloških, revolucionarnih… To je temelj budućnosti svakog društva“, kazao je nadbiskup Barišić.

Budući da u vremenima u kojima dominira kultura odbacivanja, suočeni sa sve dubljim nejednakostima unutar i između država, Papa poziva „čelne ljude međunarodnih organizacija i vlada, ekonomskog i znanstvenog svijeta, društvenih komunikacija i obrazovnih institucija da uzmu u svoje ruke ‘kompas’ gore spomenutih načela kako bi se procesu globalizacije dao zajednički pravac, ‘stvarno… ljudski put’. To će nam omogućiti da cijenimo vrijednost i dostojanstvo svake osobe, zajednički djelujemo solidarno za opće dobro i pružimo olakšanje onima koji pate od siromaštva, bolesti, ropstva, oružanih sukoba i diskriminacije.“ 

Nadbiskup je istaknuo Papinu molbu upućenu svima „da uzmu ovaj kompas u ruke i postanu proročki svjedoci kulture skrbi, radeći na prevladavanju mnogih postojećih društvenih nejednakosti. To se može postići samo snažnim i značajnim isticanjem uloge ženâ, kako u obitelji tako i na svim socijalnim, političkim i institucionalnim područjima.“ Ova skrbi, kazao je nadbiskup, nije nešto digitalno da možemo pritisnuti i odmah postati svjedoci skrbi. To je nešto u čemu se trebamo učiti, odgajati i rasti. I zato promicanje kulture skrbi zahtijeva odgojno-obrazovni proces, a odgoj za skrb rađa se u obitelji. Za odgoj i obrazovanje odgovorni su također škole i sveučilišta ali u suradnji s obitelji, potom religije i vjerske vođe.“

Nema mira bez kulture skrbi 

Papa zaključuje kako nema mira bez kulture skrbi. „Kultura skrbi, kao zajednički, solidarni i sudionički predani rad na zaštiti i promicanju dostojanstva i dobrobiti sviju, kao spremnost da se zanimamo, posvećujemo pažnju, spremnost na suosjećanje, pomirenje i iscjeljenje, uzajamno poštivanje i uzajamno prihvaćanje, povlašteni je način izgradnje mira. U mnogim dijelovima svijeta potrebni su putovi mira koji vode ozdravljenju, potrebni su mirotvorci koji su spremni kreativno i hrabro pokretati procese ozdravljenja i novih susreta“, kaže Papa u svojoj poruci. 

Ovo što nam se događa s koronom i s potresima, nastavio je mons. Barišić, „pokazalo nam je da u nama ima kulture skrbi. Solidarnost i ljubav proizašla je iz našega srca. Skupo smo platili ulaznicu u ovu Novu godinu. Gruba je bila 2020. godina, ali smo iz nje ponijeli i nešto dobro: solidarnost i brigu za ugrožene. Željeli bismo da u 2021. nastavimo s više ljubavi, solidarnosti i skrbi jedni prema drugima da nam to ne bude privremeni osjećaj koji će se ugasiti nego da nam bude svakidašnji kruh, način pogleda na bližnje i ovu našu stvarnost“, kazao je nadbiskup te zaželio svima blagoslovljenu Novu 2021. godinu.