Ekstremne plime poharale dalmatinsku obalu; znanstvenica objasnila situaciju u Kaštelima: “Ovo nije novo normalno”

Nezapamćeno podizanje razine mora protekle je noći prouzročilo veliku materijalnu štetu duž jadranske obale, a najteže su pogođena područja u Dalmaciji, posebno Kaštela. O uzrocima i posljedicama snažnih vremenskih neprilika govorilo se i u središnjem Dnevniku, gdje su stručnjaci pojasnili što se točno dogodilo i kakvu ulogu imaju klimatske promjene, prenosi HRT.

Kaštela su zahvatile iznimno visoke plime uzrokovane snažnim jugom i niskim tlakom zraka, a lokalni vatrogasci ovaj su događaj opisali kao nešto što se ne pamti desetljećima. Iako je riječ o ekstremnom fenomenu, stručnjaci ističu da on ipak nije bez presedana.

Meteorološku i oceanografsku pozadinu događaja objasnila je Natalija Dunić iz Laboratorija za fiziku mora pri Institutu za oceanografiju i ribarstvo u Splitu. Naglasila je kako zabilježena razina mora, iako visoka, nije najveća u povijesti mjerenja.

– Razina mora dosegnula je oko 75 centimetara, što nije bio maksimum zabilježen na mareografskoj postaji u Splitskoj luci – istaknula je.

Pojasnila je kako je do podizanja mora došlo zbog kombinacije više faktora.

– Ono što se sinoć dogodilo je kombinacija podizanja mora uslijed niskog tlaka i snažnog juga koje nagurava vodenu masu prema kopnu – rekla je Dunić.

Na pitanje zašto su Kaštela bila posebno pogođena, istaknula je važnu ulogu geografskog položaja Kaštelanskog zaljeva.

– Kaštela se nalaze u zaljevu koji je izložen smjeru puhanja juga. Jugo nagurava vodenu masu prema obali i zbog specifičnosti zaljeva dolazi do prelijevanja – kazala je.

Govoreći o utjecaju klimatskih promjena, Dunić je upozorila na porast srednje razine mora, što dodatno povećava rizik od poplava u obalnim gradovima.

– Mi imamo zbog klimatskih promjena podizanje srednje razine mora desetak centimetara. Situacija koja je ranije predstavljala maksimum od 90 centimetara, danas uz podignutu razinu mora predstavlja gotovo istu prijetnju kao maksimum od 80 centimetara na nižoj razini mora – navela je.

Kao primjer prilagodbe ekstremnim uvjetima istaknula je Veneciju, koja se godinama bori s poplavama.

– Venecija je kroz svoju povijest mjerenja zabilježila nekoliko maksimuma i naravno oni su se suočili sa snažnim poplavama njihovog grada. Upravo radi toga su projektirali sustav Moses koji je danas vrlo aktivan. Sustav je adekvatno napravljen, za takav specifični oblik i geografski položaj grada. Smanjili su utjecaj olujnog uspora koji se dogodio, a taj olujni uspor je u principu naguravanje mora prema obali uslijed djelovanja snažnog vjetra – objasnila je.

Zaključno je poručila kako događaj u Kaštelima ne treba tumačiti kao „novo normalno“, već kao posljedicu kombinacije poznatih prirodnih procesa i promijenjenih klimatskih okolnosti.

– Dakle, ono što je novo normalno nije sama fizika olujnog uspora i naguravanja mora, nego promjena početnih uvjeta, odnosno povišena razina mora koja čini gradove s rivom osjetljivijima na prelijevanje – zaključila je Dunić.