Scraping projekt: 26 milijuna eura za ribare koji žele uništiti brod

Kriza u ribarstvu, skupo održavanje brodova, a često i odmakle godine tjeraju ribare da nakon desetljeća ribarenja odustanu i brodove prepuste odnosno uništenju koćarica i plivarica za desetak ili više tisuća eura, takozvanom scrapingu – trajnoj mjeri obustave ribolovne aktivnosti.

Scraping je jedna od mjera koja je stupila na snagu ulaskom Hrvatske u Europsku uniju. Jedan je to od načina na koji se pokušava smanjiti izlov ribe na Jadranu. Tako su našim ribarima ponuđena određena materijalna sredstva da se “riješe” svojih brodova. Dva su pak načina za to: da ih pošalju u rezalište ili da ih prenamijene za neku drugu djelatnost.

U tu svrhu osigurano je ukupno 4,76 milijuna eura, 3,57 milijuna eura osigurano je iz Europskog fonda za ribarstvo, a preostalih 1,19 milijuna eura iz hrvatskog proračuna, a svi oni koji su odlučili prestati baviti se ribarstvom svoj su zahtjev mogli poslati Ministarstvu poljoprivrede do početka ožujka, do kada je natječaj bio otvoren. 

Na adresu Ministarstva stigla su ukupno 92 zahtjeva. Tada je rečeno kako će samo 40 brodova moći ući u taj krug natječaja, a na Ministarstvu je bila odluka kome će dodijeliti sredstva. Danas je situacija malo drugačija – novca ima samo za njih 18.

– Nakon završenog natječaja za mjeru 1.1. Trajna obustava ribolovnih aktivnosti (tzv. scraping) koja se financira iz Europskog fonda za ribarstvo, Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju izdala je konačne odluke o dodjeli sredstva za 18 korisnika koji su zadovoljili uvjete propisane Pravilnikom i tekstom Natječaja, a ujedno ostvarili i najveći broj bodova. Ukupno je dodijeljeno skoro 36 milijuna kuna, što je gotovo 100% raspoloživih sredstava. Uništenje/prenamjena 18 ribarskih plovila za koje je potpora odobrena mora se obaviti u ovlaštenim brodogradilištima /rezalištima. Svi korisnici koji su podnijeli zahtjev za potporu dobit će Konačan izvještaj o provedenom natječaju putem AGRONET-a ili e-maila. Krajnji rok za predaju Zahtjeva za isplatu je 1. prosinac – doznajemo iz Ministarstva.

Dobra vijest je ta da do kraja godine stiže i novi natječaj za sve hrvatske ribare koji se više ne žele baviti gospodarskim ribarstvom te ako udovolje kriterijima natječaja, brod će im biti uništen, a oni će za to dobiti novac. Za novi natječaj će biti osigurano čak 26 milijuna eura što bi značilo da će biti uništeno pet puta više brodova.

“Ne režite brodove već radite maksimalno”

Po već utvrđenim cjenovnim tablicama odšteta za brod od 50 BRT iznosila bi 83 tisuće eura, a za duplo veći 250 tisuća eura. Od toga iznosa vlasnici brodova platili bi uništavanje svog broda. Dakle, nakon što im brod bude uništen u jednom od četiri hrvatska certificirana brodogradilišta i pomno zbrinuti s obzirom da je ipak riječ o opasnom otpadu, novac će im 
biti isplaćen.

Unatoč “dobroj“ zaradi i mogućnosti da s dobivenim novcima imaju lijepu i pristojnu mirovinu ili se pak okrenu nekoj drugoj profitabilnijoj djelatnosti, ima i onih ribara koji svog “plovećeg prijatelja“ ne bi dali ni za svo bogatstvo ovog svijeta, a jedan od njih je i barba Mate, ribar sa splitskog područja. 

– Ja svoj brod nisam dao i ne dam. Još uvik od ovoga normalno živim. Mnogi moji poznanici su se odlučili riješiti svog broda, ali ja svoj ne dam ni za kakve pare. Cijena je 2.500 eura po brutto toni što znači da bi za brod od 18 metara mogli dobiti oko 120 do 130 tisuća eura. Tko ima veći brod to mu se svakako isplati – kazao nam je barba Mate koji radi sve po zakonu i uspije ipak nešto i uštedjeti.

–  Treba raditi maksimalno da bi se moglo živit normalno i nešto mizerno i uštedit. Još uvik imamo poticaje od države i cijena plavog dizela je trenutno dobra. Na ovaj način se još uvik može radit, ali iduće godine toga neće bit pa je pitanje kako ćemo preživljavati. Ali smislit ću već nešto – dodao je sa smješkom ribar Mate.

Podaci iz 2014. godine pokazuju kako za ribarstvo Hrvatska raspolaže s 58.870 četvornih kilometara mora, a cjelokupni ulov u BDP-u manji je od jedan posto. U Registar ribarske flote upisano je 4039 plovila gdje više od 80% čine plovila manje od 12 metara duljine. 

Najznačajniji dio ukupne tonaže hrvatske ribolovne flote čine plivarice, a najznačajniji dio ukupne snage višenamjenska plovila koja su tipična za mediteranski oblik ribolova.Scraping će se provoditi do kraja 2017. godine nakon koje će se vjerojatno ukinuti jer iz Europske unije nisu zadovoljni činjenicom da se potpuno zaboravilo na cilj ove mjere, a to je 
smanjenje izlova ribe odnosno očuvanje resursa.