Article

//www.dalmacijanews.hr/files/55dcc830fc7d01d60a8b4a0c/80
Foto: Marko Šarić

"Mala Venecija" između Splita i Solina

Prvo kad spomenete Vranjic padnu vam na pamet škver, Salonit i Cemex, a Vranjic daje mnogo više od toga. Na poluotoku su dvostruki prvaci Jadranskih igara, snimala se i kultna serija „Naše malo misto“, a danas je dom i najvećem morskom akvariju u Hrvatskoj

Koliko znate o Vranjicu, malom poluotočiću između Splita i Solina?

 Ne brinite, malo tko zna povijest Vranjica, kojeg su nekad zbog ljepote i neposrednog dodira s morem nazivali i „Malom Venecijom“, a novija istraživanja koja su otkrila da je Vranjic bio naseljen još u prapovijesti daju na većoj važnosti ovom malom mjestu.

Povijest "malog mista"

 Ne tako davnim podvodnim istraživanjima koja su se vršila zajedno sa obnavljanjem mjesne rive, znanstvenici su očekivali antičke nalaze, jer su prije dvije godine u okolici nađene dvije antičke statue. Hidroarheolozi su uz vranjičku rivu pronašli velik broj keramičkih ulomaka iz prapovijesti, točnije iz kasnog brončanog doba, čime se povijest Vranjica pomiče za čak tisuću godina ranije. 

Dok smo obilazili sjevernu šetnicu pogled nam je pao na dizalicu koja se nalazi u Cemexu, naizgled krnjava, bez jedne noge nagnuta kao da visi o jednoj niti i leluja bezvoljno. Kao da govori kako joj je vrime za penziju i da nije ona više za težak rad. U novijoj povijesti, Vranjic je poznat kao industrijsko mjesto na kojem je smješten Salonit, koji je proizvodio azbestne ploče, te po škveru s južne i današnjim Cemex-om sa sjeverne strane. Siva industrija je odvratila većinu građana od Vranjica jer su ga smatrali jako prljavim mjestom, a kako je vrijeme odmicalo tako se Vranjic počeo uređivati i sanirati.

 Zanimljiva je činjenica kako je Vranjic bio župa Solina, te da je najstariji upisnik vjenčanih osoba sačuvao 37 upisa od 16. studenoga 1665. do 31. kolovoza 1676. godine koji je pisan hrvatskom ćirilicom.

Kulturni, sportski i zabavni sadržaji

Možda vam je ipak poznata informacija da se u Vranjicu snimala kultna serija „Naše malo misto“ Miljenka Smoje, te da je ekipa „Cipli dizelaši“ dvostruki osvajač Jadranskih igara 2012. godine i 2014. godine.

 Danas na Vranjicu možete vidjeti postojeći nogometni stadion na kojem igra „Omladinac“ u Prvoj županijskoj ligi, Sportski centar na samom ulazu u Vranjic, možete otići i pogledati utakmicu ženskog rukometnog kluba „Vranjic“, a možete odigrati i vaterpolo utakmicu u moru gdje nastupa vaterpolo klub Vranjic.

U Vranjicu se nalazi i najveći morski akvarij u Hrvatskoj na ukupnoj površini od 800 m2, sa 22 akvarija ukupne zapremnine od 380 m3 koji sadrže karakteristične riblje vrste Jadranskog mora. Takva atrakcija zasigurno privlači velik broj posjetitelja te obogaćuje turističku ponusu ovog malog mjesta.

 Blizu je i maleni otočić Barbarinac po kojem ime nosi istoimena udruga na Vranicu koja je proteklih godina jasno istupala i zalagala se protiv azbestne proizvodnje u Salonitu, a sam spor je digao većinu građana Splita, Solina i Kaštela na noge. Susjedni otočić Sv. Barbare, nekada omiljeno kupaliste Vranjičana, ali i Splićana, i danas okuplja mlade ljeti, u organizaciji eko-udruge "Barbarinac" iz Vranjica, koja tu ljeti organizira pravu feštu na dalmatinski način.

Vranjic u novom svjetlu

 Zaista, ulaže se u šetnicu, kupalište, pazi se na čistoću mora, a ulaže se i u samo mjesto. Dok smo obilazili staru jezgru dojmile su nas palme, skoro svaka kuća uz šetnicu ima u dvoru barem jednu palmu. Osmoljetka je u samom centru, stara kamena diva koja može ispoljiti još mnogo generacija.

 Daljnjim obilaskom naišli smo na dvije grupice starijih kako u hladovini uz pivu ćakulaju i pogledavaju prema nama, vjerojatno pitajući se što sad hoćemo. U lučici jedan ribar raspetljava mrežu dok drugi sjedi na brodu i hvata ribu. Djeca se okupljaju u hladovini i zafrkavaju jedni druge ne mareći što netko prolazi i fotografira.

 Male uske uličice, stari kameni zidovi u kombinaciji s betonom i modernim bojama, a i bungevilija kao čest dekorativan detalj nad ulaznim vratima nas podjsjećaju da je u Vranjicu ljepše nego se doima pored sive zone.

 Za obilazak Vranjica zaista ne treba mnogo vremena, a zasigurno ćete vidjeti poneki detalj koji će vam upasti u oko i kojeg ćete zadržati samo za sebe. 

"Prošetajte" bogatom fotogalerijom i uvjerite se sami zašto je Vranjic dobio nadimak "mala Venecija".

hr Tue Aug 25 2015 21:57:49 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
//www.dalmacijanews.hr/files/62f286b018d1cbed578b4678/80

Neviđeno: Ovog petka na vrhu Vršina Full Moon Perun, glazbena poslastica za dušu

Udruga Žrvanj pokrenula je prvi PAF - Perun art festival koji će uključivati nekoliko događaja na brdu Perun i s njegove podstranske ili žrnovačke, odnosno splitske strane

Perun je mitsko brdo koje nosi ime vrhovnog praslavenskog božanstva. Reljefno dijeli Žrnovnicu i Podstranu, no zahvaljujući aktivnostima udruge Žrvanj, planinarskog društva Perun te turističkih zajednica, ovaj prostor sve je umreženiji. 

Već su obnovljeni i opremljeni desetci kilometara tematsko-poučnih staza preko Peruna i oko njega, a ovo ljeto kreće kulturna manifestacija koja će dodatno povezati ovaj prostor.

Udruga Žrvanj i Općina Podstrana organiziraju prvi Full Moon Perun u sklopu 1. PAF-a, Perun art festivala.

Bit će ovo veličanstven događaj iznad Gornje Podstrane za sve ljubitelje prirode i klapske pisme. Naime, vrijedna udruga Žrvanj pokrenula je prvi PAF - Perun art festival koji će uključivati nekoliko događaja na brdu Perun i s njegove podstranske ili žrnovačke, odnosno splitske strane. Suorganizatori događaja su Općina Podstrana, TZ općine Podstrana i Planinarsko društvo Perun.

Naime, prvi u nizu bit će jedinstveni Full Moon Perun, susret tradicionalnih dalmatinskih klapa u noći punog mjeseca. Sve će početi u petak, 12. kolovoza 2022. iza 20 sati. Voditelj programa je poznati radijski voditelj Vedran Očašić.

Klape će nastupiti na Vršini iznad Gornje Postrane, ispred tamošnje povijesne crkvice Sv. Jure. U njenom dvorištu još se nalaze prapovijesni ostaci i dokazi postojanja života na novom prostoru i prije dolaska Grka.

Klapa Praska (mj) i klapa Sveti Florijan (m) će posjetiteljima podariti dalmatinsku pismu onako kako se pjevala u prošlosti, bez mikrofona, bez rasvjete, a mladi i talentirani operni pjevač Vjekoslav Kastelančić otpjevat će nekoliko solo pjesama bez pratnje instrumenata.. Prirodna pozornica nudi ništa manje od - spektakla - panorama Splita, Podstrane, dalmatinski otoka, Mosor...

Nema naplate ulaza, a slično kao na Sanu Sustipanske noći, posjetitelji sjede na jastucima ili dekicama, a u noći punog mjeseca uživat će u nastupu triju klapa.

Organizator apelira na posjetitelje na krajnji oprez zbog velike suše i požarne opasnosti. Ako je ikako moguće, poželjno je izbjegavanje nošenja šibica i upaljača te bilo kakvog izvora vatre.

Posjetitelji mogu svoje automobile parkirati u Gornjoj Podstrani. Tada se uređenom planinarskom stazom (Križni put) pješači 20-ak minuta do crkvice Sv. Jure. Preporučljivo je ponijeti sa sobom nešto vode te svjetiljku.




hr Tue Aug 09 2022 18:09:42 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
//www.dalmacijanews.hr/files/62f2704e18d1cb205b8b45b8/80
Foto: KŠ

Najstarija turistkinja na Viru Bernardica Baier ušla je u 99. godinu: "Nemam recept za dugi život, djeca me paze"

Nigdje ne uživa kao na ljetovanju u naselju Prezida kod zagrebačke obitelji Cvidrak i Sirovec, pazi je i njeguje kćerka Ankica Jungmann
Prije pet godina gospođa Bernardica Baier najavila je kako će se na otok Vir vratiti na ljetovanje, što je redovito činila do 2020. kada je zbog pandemijske krize odustala od putovanja. Ove godine vratila se na otok na kojemu ljetuje već petnaestak godina sa svojom kćerkom Ankicom Jungmann. Gospođa Bernardica ušla je u 99. godinu i ne odustaje svog životnog stila, radosti i ljetovanja u Viru.

- Bog nam je svima dao život i ovu ljepotu da u njoj uživamo. More je predivno, čisto, blagoslovio ga je dragi Bog. Čekala sam cijelu godinu kako bih na ljeto išla na kupanje - kaže gospođa Bernardica koju u virskom naselju Prezida, gdje više od 15 godina ljetuje kod obitelji Cvidrak i Sirovec, svi od milja zovu – baka.

Tako je prije svih naziva njezin domaćin i prijatelj Nikola Cvidrak, njegova kćerka Žana Cvidrak Sirovec, zet Goran Sirovec i Nikoline unuke Lana, Lorena Lola i Mila. Kada su na okupu, odaju dojam složne obitelji, a baka Bernardica umjesto uobičajenog pozdrava svima šalje poljupce.   

- Nismo se usuđivali putovati u vrijeme korone, pa smo bili doma u Bochumu u Njemačkoj - opisuje Barnardičina kćerka Ankica posljednje dvije godine bez ljetovanja. 

- Sada smo opet sretni, jer je na Viru zaista prekrasno. Svugdje smo bili i ljetovali, pa mogu reći da je Jadransko more zaista nešto posebno. Ovo se more ne može platiti - dodaje 72-godišnja Ankica koja je iz rodnog Bihaća u Njemačku otišla 1970-ih, kada je njezina mama Bernardica bila službenica u bihaćkom MUP-u, odnosno tadašnjem SUP-u. 

- Ja sam svoju mirovinu zaradila, a onda sam 1990-ih otišla u Njemačku kod svoje kćerke - prisjeća se baka Bernardica.

Rođena je u bihaćkoj Dobrenici u veljači 1924. gdje je Bernardica provela djetinjstvo, mladost i zrele godine, ali je potom drugu polovicu života provela i još uvijek provodi u prohladnoj i industrijskoj ruhrskoj oblasti, saveznoj pokrajini Sjeverna Rajna-Vestfalija. Nekoliko tjedana ljetovanja i sunčanja pod jarkim mediteranskim suncem zato okrijepi dušu, pa je baka Bernardica prva na plaži. Ne zaustavljaju je vrućina, jugo ili bura, jedino joj pomisao na unuka Svena potjera misli nazad u Bochum.

- Eh, da mi je ostati na Viru, ali moram kod svog Svena. Planiram ga dovesti na Vir i spojiti s jednom od Nikolinih unuka. Neka živi u Viru. Zdravlje i pamet su ionako najvažniji za život, a hvala Bogu, ja još uvijek mogu sama - kaže Bernardica ne otkrivajući tajnu dugog života, lucidnosti i životne vitalnosti. 

- Ne znam zašto sam dugovječna, nemam neki recept. Djeca me paze i njeguju, a valjda sam i zaslužila - poruka je najstarije turistkinje na otoku Viru. 


hr Tue Aug 09 2022 16:35:03 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
//www.dalmacijanews.hr/files/62f2457e18d1cbf75a8b45ad/80
Foto: DFF

U Solinu se održava Dalmatia film festival, ulaz je besplatan

Dalmatia film festival
Sedmo izdanje Dalmatia film festival, filmski festival igranog, dokumentarnog i promotivnog filma, održat će se 10. 8. i 11. 8. na ljetnoj pozornici Gradina u Solinu, s početkom u 21 sat.

DFF donosi izbor premijernih kratkih igranih filmova, među kojima su dobitnici brojnih međunarodnih nagrada, a svaka večer završava s jednim dugometražnim filmom iz najnovije produkcije.

Ulaz je slobodan. 


hr Tue Aug 09 2022 13:31:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
//www.dalmacijanews.hr/files/62f20d8e18d1cbf95a8b457c/80

Uz Anda eksperte, strah od bijelih kuta nestane dok trepneš!

Svijest o važnosti vida i njegovim poremećajima ipak ljude ranije preplaši, pa se i stoga jave na pregled prije nego drugim specijalnostima

Znaš li da se pregledom vida može dobiti uvid u šire stanje zdravlja organizma, tko je tihi kradljivac vida i zašto se radi širenje zjenica? 

Sve to i još više, saznali smo iz prve ruke u razgovoru s #AndaExpert dr. Anom Jurin Sičajom!

Imaju li ljudi strah od bijelih kuta i plaše li se otići na pregled vida?

Općenito ljudi negiraju probleme sa zdravljem ako ih primijete do te mjere da im remete njihovo svakodnevno funkcioniranje. Svijest o važnosti vida i njegovim poremećajima ipak ljude ranije preplaši, pa se i stoga jave na pregled prije nego drugim specijalnostima. Strah od bijelih kuta duboko je ukorijenjen u svijest ljudi, ali mislim da se pravilnim pristupom pacijentu može prevladati.

Kako pridobivate njihovo povjerenje i što je najvažnije u radu s pacijentima?

Detaljna anamneza uz aktivno slušanje pacijenta može nam otkriti puno o dijagnozi i pomoći u liječenju. Individualan pristup, dovoljno vremena za pregled, kao i ljudski odnos u komunikaciji, važni su čimbenici dobivanja povjerenja pacijenta, naravno uz stručnost i iskustvo.

Koji je najčešći problem očiju s kojim vam pacijenti dolaze?

Najčešći problem su zamućenja vida zbog refrakcijske greške oka, kratkovidnost - miopija, dalekovidnost -hipermetropija, astigmatizam ili poremećaj vida na blizinu uslijed prezbiopije, odnosno staračka dalekovidnost. Od ostale problematike javljaju se pacijenti s crvenilom oka, osjećajem suhoće, alergijskog konjunktivitisa te osobe, češće mlađe dobi, koje žele nositi kontaktne leće.

Je li očni tlak raširen problem i među kojom dobnom skupinom?

Povišen očni tlak, jedan od glavnih uzroka glaukoma izraziti je problem u svijetu baš zbog slabih, pa čak i nikakvih simptoma koje izaziva u početku bolesti. Simptomi se javljaju tek u uznapredovalom stadiju, kad je već došlo do oštećenja vidnog živca i do smetnji u vidnom polju. Zato se i naziva „tihi kradljivac vida". Češći je u starijoj populaciji, osobito s pozitivnom obiteljskom anamnezom, kod miopije, u osoba s povišenim ili sniženim krvnim tlakom, osoba koje uzimaju kortikosteroide te zbog drugih imunoloških ili reumatoloških bolesti. Zato osobe čiji uži članovi imaju dijagnozu glaukoma obavezno moraju napraviti pregled uz mjerenje očnog tlaka. Svaka osoba  iznad 45 – 50 godine života bi trebala izmjeriti očni tlak. Otkrivanjem povišenih vrijednosti na vrijeme te adekvatnim liječenjem može se usporiti propadanje očnog živca.

Zašto je potrebno napraviti širenje zjenica, je li to bolna metoda pregleda?

Širenjem zjenica dobije se uvid u stanje očne pozadine gdje se pregledava očni živac, krvne žile i žuta pjega, kao i periferija oka što je osobito važno kod miopije. Metoda je potpuno bezbolna i obavlja se primjenom kapi za oči koji zamute vid u trajanju par sati.

Je li istina da se pregledom očiju može dobiti uvid i u šire stanje zdravlja organizma kao što je stanje krvnih žila, krvni tlak i dijabetes?

Pregled očne pozadine otkriva komplikacije šećerne bolesti, povišenog krvnog tlaka kao i upalnih stanja organizma. Izgled krvnih žila se mijenja, mogu se utvrditi krvarenja na mrežnici kao i stvaranje "divljih krvnih žila" u vidu dijabetičke retinopatije i makulopatije koje zahtijevaju daljnje liječenje. Senilna degeneracija žute pjege, koja je jedan od vodećih smetnji vida u starijoj populaciji uz kataraktu otkriva se pregledom očne pozadine .

Je li briga o zdravlju očiju danas potrebnija nego prije zbog štetnog UV zračenja, plavog svjetla, digitalizacije?

Moderni životni stil, upotreba kompjutera, TV-a, mobitela ili korištenje mekih kontaktnih leća dovodi do smetnji vida, osjećaja  pijeska u očima, pečenja ili nelagode u očima. Sunčevo zračenje, klimatizirane prostorije, vjetar i utjecaji okoliša pogoršavaju simptome te je zbog toga potrebna adekvatna zaštita očiju sunčanim naočalama kao i dioptrijskim naočalama s odgovarajućim zaštitnim slojevima, između ostalog i zaštite od plavog svjetla.

Kada je u pitanju zdravlje očiju, ne čekaj sutra! Rezerviraj svoj termin online putem za specijalistički pregled vida u najbližoj Anda poliklinici!

hr Tue Aug 09 2022 09:35:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .