Božić je dan kada se s puno radosti, nade i žara u svečanom raspoloženju slavi Isusovo rođenje

Božić je jedan od najvažnijih katoličkih blagdana koji slavi
rođenje Isusa Krista. U kršćanskom se svijetu slavi od 4.stoljeća.  Prvi kršćani nisu slavili Božić već samo
Uskrs, a Božić je prvi put proslavljen u Rimu 336. godine. 

Naši stari imali su malo drugačije običaje od nas. Pripreme
su počinjale već početkom studenog za razliku od danas kada pripreme počinju
četiri tjedna prije Božića i to se razdoblje naziva Advent ili Došašće. Četiri
nedjelje Adventa simboliziraju četiri tisućljeća iščekivanja od staranja
svijeta do dolaska Isusa. Prema pučkom vjerovanju, početak Adventa je bio
blagdan sv. Kate koji je ujedno označavao kraj jeseni i početak zime, a važni
datumi su bili dan sv. Barbare zaštitnice vatrogasaca, zatvorenika i rudara te
sv. Nikole, zaštitnika pomoraca. Tada su se palili brodovi, a taj se običaj do
danas zadržao u Komiži na Visu. Danas djecu dariva sv. Nikola, no u prošlosti
je to radila sv. Luca koja je u tradicijskoj kulturi Dalmacije bila važnija.

Darovi su u dalekoj prošlosti bili dosta skromniji. Djeca su
dobivala jabuke, naranče, suhe smokve ili bademe, a oni roditelji koji su bili
jako siromašni i djeci nisu mogli priuštiti niti to kazali bi im, na primjer,
da nisu dobro očistili dimnjak i da se sveta Luca s darovima nije mogla spustiti
kroz dimnjak i doći do čizmica. To se dijelom prenijelo i na sv. Nikolu za
kojeg mališani vjeruju da u čizmicama ostavlja darove dobroj djeci, dok oni
koji nisu bili dobri ujutro u čizmici pronađu šibu koju im je ostavio Krampus.

 U Kaštelima se vjerovalo
da sv. Luca dolazi na tovaru  pa bi djeca
pred kućom ostavljala slamu i vodu kako bi se tovar okrijepio. Običaj je bio i
da se na svetu Lucu otrgne grana neke voćke i stavi u vodu da procvate, a
kasnije bi se kitila kuglicama od tijesta.

Danas se na dan sv. Luce sije pšenica i to je običaj kojem
se najviše vesele djeca jer svaki dan do Božića imaju zadatak zaliti pšenicu i
provjeriti kako napreduje. Vjeruje se da će cijela godina biti uspješna i
bogata ako pšenica lijepo zazeleni te bude gusta i visoka.

Brojni običaji za cilj imaju želju za blagostanjem, dobrim
urodom, napretkom i dobrim zdravljem, a Božić je dan kada se s puno radosti,
nade i žara u svečanom i veselom raspoloženju slavi Isusovo rođenje. Proslavlja
se u krugu obitelji, a sljedeći dan, na Dan sv. Stjepana, posjećuju se rođaci,
prijatelji i susjedi te se s njima svečano proslavlja uz bogatu trpezu.

Svršetak dvanaestodnevnice, odnosno dvanaest božićnih dana,
blagdan je Sveta tri kralja ili Bogojavljenja. Na taj se dan spominjemo triju
mudraca koji su darivali Isusa, odlazi se na misu, skidaju se ukrasi te
završava blagdansko razdoblje.

Na žalost, brojni se božićni običaji naših predaka više ne
prakticiraju, no zaboravimo li ih, Božić će nam se pretvoriti u bjesomučnu
jurnjavu po šoping centrima kojom želimo dokazati ljudima koje volimo da su nam
važni.