Putin: Moskva poštuje Ukrajinu, ali Rusija neće biti nova Jugoslavija

Ruski predsjednik Vladimir
Putin izjavio je u četvrtak da njegova zemlja poštuje suverenost
Ukrajine, ali smatra da neke zemlje žele da se Rusija raspadne poput
Jugoslavije, što on neće dopustiti.

Rusija poštuje suverenost
bivših sovjetskih republika, uključujući i Ukrajinu, rekao je Putin u
govoru o stanju nacije pred oba doma ruskog parlamenta u Moskvi.

“Poznato je da je Rusija podupirala ambicije ne samo Ukrajine,
nego i drugih bivših sovjetskih republika da postanu suverene države”,
rekao je ruski predsjednik, prenose agencije.

Istodobno, izrazio je uvjerenje da neke države priželjkuju raspad Rusije.

Neke bi zemlje, ruski “stari neprijatelji”, htjele da se Rusija
raspadne poput Jugoslavije, ali Moskva to neće dopustiti, poručio je
Putin. “Nema dvojbe da bi oni htjeli vidjeti jugoslavenski scenarij
raspada s tragičnim posljedicama. Ali to se nije dogodilo. Nismo to
dopustili”, rekao je u govoru koji je trajao više od sata i često bio
prekidan ovacijama 1100 zastupnika.

Krim

Krim je za Rusiju svet kao što je jeruzalemsko Brdo hrama
sveto za židove, naglasio je Putin. Dodao je da je aneksija Krima bila
potpuno u skladu s međunarodnim zakonima i da Rusija neće popustiti
pritisku Zapada da poluotok vrati Ukrajini.

Putin je govorio upravo u vrijeme kad je u Baselu počela godišnja
ministarska konferencija Organizacije za europsku sigurnost i suradnju,
a kriza u Ukrajini na vrhu je dnevnog reda.

Visoka predstavnica EU za vanjsku politiku i sigurnost Federica
Mogherini rekla je u Baselu da je pripajanje Krima i ruska
destabilizirajuća uloga na istoku Ukrajine teško krši načela OESS-a.

Putina je pozvala da prestane vojno podržavati proruske separatiste na istoku Ukrajine.

Ruski predsjednik, pak, tvrdi da je “tragedija” na jugoistoku
Ukrajine pokazala da je ruska politika bila ispravna iako i dalje
Ukrajinu smatra bratskom zemljom.

Zapad je podržao “udar” u Kijevu. Rat koji je poslije uslijedio
na istoku, dokazuje da je Rusija bila u pravu. “Kako netko može
podržavati oružano preuzimanje vlasti, nasilje, ubojstva? Kako netko
može podržati to što se oružjem krenulo na ljude koji nisu pristali na
to bezakonje?”, pita se Putin.

Osudivši “iskonski cinizam” Zapada, rekao je da bi, čak i da Krim
nije anektiran, Zapad izmislio neko drugo opravdanje za sankcije i zato
optužuje zapadne vlade da pokušavaju podići novu željeznu zavjesu oko
Rusije. “Kadgod netko misli da je Rusija postala jaka, pribjegne tome”.

Rusija neće ući u novu utrku u naoružanju, ali će se pobrinuti za
vlastitu sigurnost. “Rusija ima dovoljno moći i hrabrosti da se
zaštiti”, rekao je.

U svome je govoru kritizirao planove SAD-a o gradnji raketnog
štita u Europi i dodao kako nema smisla razgovarati s Rusijom s pozicije
sile.

Amnestija za povratak kapitala

Putin je u govoru, u nastojanju da brzo pokrene ekonomiju,
predložio amnestiju za one koji vrate kapital u Rusiju, davši na znanje
da neće morati platiti kazne za neplaćeni porez.

“Ako osoba legalizira svoje vlasništvo, imovinu u Rusiji, dobit
će čvrsta zakonska jamstva da neće biti pitanja poreznih vlasti i drugih
agencija za provedbu zakona”, rekao je Putin. “Svi znamo da novac ima
različito podrijetlo, ali sam uvjeren da ‘offshore’ poglavlje u našoj
ekonomskoj povijesti mora biti zatvoreno zauvijek”.

Ruski dužnosnici ranije su objavili kako očekuju da će odljev
kapitala iz zemlja ove godine prijeći sto milijardi dolara, a zemlja bi
zbog toga mogla biti suočena s recesijom.

Od središnje je banke zatražio mjere protiv, kako je rekao,
spekulacija na stranim tečajnim tržištima na kojima rublja rapidno tone.

Stabilnost rublje krunsko je postignuće 14-godišnje Putinove
vlasti, koji je došao u Kremlj u vrijeme kolapsa nacionalne valute i
urušavanja štednih uloga ruskih građana. Velik dio svoje popularnosti
duguje usporedbi između stabilnosti njegove vlasti i kaosa u devedesetim
godinama kada je postsovjetsku ekonomiju uništavala hiperinflacija.

Rublja je, međutim, ove godine izgubila trećinu svoje
vrijednosti, a analitičari smatraju da je eventualno ekonmsko potonuće
upravo najveća opasnost za Putina.

Ruse je stoga upozorio da su pred njima teška vremena i da se
moraju oslanjati na sebe. Zapadne sankcije, nametnute kao odgovor na
rusku ulogu u ukrajinskoj krzi, i pad cijena nafte na svjetskom tržištu
jako su pogodile zemlju.

“Sankcije se moraju gledati kao poticaj. Imamo golemo unutarnje
tržište i resurse i sposobne, inteligentne ljude”, smatra Putin, ali i
naglašava da je Rusija i dalje otvorena za strana ulaganja i zajedničke
projekte.