Jeste li znali da je maslačak jedan od najkorisnijih ljekovitih biljaka?

Maslačak (Taraxacum officinale) povoljno djeluje na bubrege, žučni mjehur, gušteraču, želudac, crijeva i krv. Smatra se jednim od najsigurnijih i najvažnijih biljnih lijekova za jetru. Gorke tvari maslačku daju snažno diuretičko djelovanje. Zato se listovi maslačka rabe kod zadržavanja vode, bubrežnih smetnji, celulita i pretilosti. Sadrži i kalij, koji nadomješta količinu tog minerala koji se gubi pojačanim mokrenjem. Korijenje djeluje diuretički i blago laksativno (potiče stolicu). – pišu 24 sata

Zbog visokog sadržaja inulina maslačak se preporučuje dijabetičarima. Pokusi na životinjama pokazali su da biljni pripravci s maslačkom mogu smanjiti razinu šećera u krvi. Listovi maslačka bogati su vitaminima i mineralima te ih je dobro jesti u salatama. Najbolje ih je brati u proljeće prije nego što biljka procvjeta jer nakon cvatnje razvija gorak, okus koji je mnogima neugodan.

Gorčinu možete izbjeći i ako jedete samo gornje dijelove listova. Nakon što maslačak ocvate, obično krajem ljeta, pojavljuju se novi mladi listovi, koji se također mogu skupljati. Stabljike maslačka najbolje su dok biljka cvate. Rijetko se rabe za hranu, no sok iscijeđen iz njih može ukloniti bradavice. Austrijska travarka Maria Treben stabljike maslačka preporučuje u kuri protiv kronične upale jetre (pet-šest stabljika na dan) i dijabetesa (deset komada na dan). Takve kure traju tri tjedna, no nema znanstvenih istraživanja koja bi potvrdila njihovu učinkovitost.

Da biste dobili veliko korijenje, birajte biljke stare najmanje dvije godine. Najkvalitetnije je ono s nepokošena tla, gdje je zemlja bogata i rahla. U tvrđem tlu korijen može biti račvast i pretvrd. Korijenje ubrano u proljeće slađe je od jesenjeg zbog većeg sadržaja fruktoze, no treba ga ubrati prije no što cvjetni pupoljci postanu veliki jer crpe hranjivu snagu iz korijena.

Idealno vrijeme za sakupljanje korijenja je od rujna do veljače – tad sadrži najviše inulina, zbog čega mu je i ljekovito djelovanje snažnije. Može se jesti sirov, tanko narezan ili pržiti pa upotrijebiti za pripremu nadomjestka za kavu.

Od cvjetova maslačka prave se vino i sirup, koji može poslužiti kao zamjena za med. Cvjetove je najbolje upotrijebiti istog dana kad ste ih ubrali, no treba paziti da nisu prskani kemikalijama. Siguran je i u većim količinama. Čak i trudnice mogu rabiti lišće maslačka. Jedino treba izbjegavati maslačke prskane kemikalijama posljednje tri godine.

Djeci može postati mučno ako pojedu previše maslačkovih cvjetova, a tu će pomoći čaj od metvice. Maslačak bi trebalo pustiti da slobodno raste u vrtu, a ne ga uništavati jer privlači korisne kukce – čak 85 različitih kukaca, uključujući pčele, hrane se maslačkom. U voćnjacima potiče brže dozrijevanje voća i stvaranje većih plodova.     

Svježim biljem i kopanjem vrta protiv umora i uroka

Proljeće je stiglo – ptičice pjevaju, cvatu šafrani, raste medvjeđi luk, na stablima se pojavljuju prvi lisni pupoljci, a oni malo sretniji umirovljenici sele se u svoje vikendice.

Jedna od prvih stvari koje sam vidjela jutros tako je bila stražnjica vremešne susjede koja se popela na ljestve, uzela škare i upustila se u orezivanje voćaka. Kao površnom promatraču, čini mi se da time ne postiže željeni učinak jer su joj voćke iz godine u godinu daju sve manje i ružnije plodove. Moguće je da iz mene progovara najobičniji hrvatski jal (koji bi, po mome mišljenju, UNESCO trebao zaštititi kao kulturnu baštinu, da od njega bude barem neke koristi).

No čini mi se da draga gospođa sumnja da sam na nju bacila urok jer me već godinama sumnjičavo promatra dok se bavim “vještičjim” vrtlarskim tehnikama poput malčiranja, sadnje mješovitih kultura i sličnim nesvetim djelatnostima.

Stoga mi je odlučila uzvratiti udarac i na vidno mjesto postaviti kontra urok, koji se sastojao od cipele mog Jure (koju mu je prije dobre dvije godine ukrao pas i odnio u šumu) i potrganih vila koje su došle zajedno s kućom, a uopće se ne sjećam kad su nestale. Budući da se ne razumijem u te stvari, sad nisam sigurna jesam li prokleta ili nisam. Tako da jedem maslačak, sadim povrće i planiram orezati voćke. Nešto od toga sigurno će pomoći.

Ljepljive trake onemogućit će štetnike voćaka

Prije no što voćke procvatu i olistaju važno je obaviti zimsku rezidbu, a potom prskanje bakrenim pripravcima koji su dopušteni i u ekološkom uzgoju. Dodajemo im i mineralna ulja kako bismo uništili zimska jajašca štetnika. Oko debla stavimo ljepljive trake. One će zadržati i uhvatiti gusjenice nekih štetnika, a ni mravi neće moći prenositi uši na stabla.

Travnjak će biti zeleniji ako mu dodamo pijeska

Tijekom suha vremena valja se pobrinuti i za travnjak. Prozračivanje tla posebnim strojem, koji možemo i unajmiti, korisno je ako na travnjak želimo biti ponosni cijele godine. Možemo se i ručno prihvatiti posla te ga još jednom grubo pregrabljati. Kako bi tlo ostalo prozračno, pospemo ga kremenim pijeskom i još jednom grubo pograbljamo te pognojimo.