Niske mirovine i manjak radne snage u svijet rada vratili 20.000 umirovljenika

 Zakonskim izmjenama išlo se na
ruku i korisnicima najnižih mirovina, kojima je omogućeno radno aktiviranje bez
umanjenja mirovine.

U potrazi za radnom
snagom poslodavci se snalaze na različite načine, a jedan od izlaza je
angažiranje umirovljenih radnika. Broj radno aktivnih umirovljenika povećava se
iz mjeseca u mjesec i dosegao je gotovo 20 tisuća.

Na radno
aktiviranje umirovljenika utječu niske mirovine, nedostatak radne snage, ali i
zakonske pogodnosti.

Promjenama u
mirovinskom sustavu od početka 2019. godine umirovljenicima sa starosnom
mirovinom omogućen je rad na pola radnog vremena, uz zadržavanje isplate
mirovine, piše tportal.

Prema podacima
Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, u radnom odnosu je bilo 19.767
korisnika prijevremene, starosne i obiteljske mirovine zaposlenih do polovice
punog radnog vremena.

To je za 560 više
nego mjesec ranije, a na godišnjoj razini taj broj viši je za 4.566 odnosno 30
posto. U ukupnom broju zaposlenih umirovljenika prevladavaju muškarci (60
posto), ali u posljednja tri mjeseca zaposleno je više žena nego muškaraca.

Najviše
umirovljenika na pola radnog vremena, njih 3.652, radi u trgovačkim
djelatnostima. Slijede stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti s gotovo tri
tisuće umirovljenika, a na trećem mjestu je prerađivačka industrija s 2.586
korisnika mirovine.

Nakon tih
djelatnosti, umirovljenički rad je najzastupljeniji u administrativnim i
pomoćnim uslužnim djelatnostima. Nakon izbijanja pandemije aktivirao se i
značajan broj umirovljenih zdravstvenih djelatnika.