Article

//www.dalmacijanews.hr/files/5d72772129111c6d738b456a/80
Foto: Pixabay

Prometni stručnjak o korčulanskoj tragediji: 'Tragedija je aktualizirala i prijedlog kojeg iznosimo godinama'

Užasna prometna tragedija, u kojoj su jutros oko 00:45 na Korčuli, državnoj cesti D-118, jureći iz smjera Blata prema Veloj Luci, nakon izlijetanja automobila s kolnika i udarca u stablo poginula tri mladića (19, 22 i 24), od kojih nijedan nije bio vezan, zorno pokazuje zašto je Hrvatska po cestovnoj sigurnosti na samom dnu Europske unije…

S 291 poginulim na cestama u 2021. Hrvatska je dosegla godišnju stopu smrtnosti na cestama od 75 na milijun stanovnika. Da za loše stanje sigurnosti cestovnog prometa uzrok nije (samo) pandemija Covid-19 i pokazuje podatak da dok Hrvatska u 2021. ima 22,8 posto više poginulih u cestovnom prometu nego u 2020., Njemačka bilježi 20-ak posto manje (!) i povijesno najmanje poginulih na cestama.

Koliko je naše stanje loše, pokazuje usporedba crnih brojki. U Njemačkoj, koja ima 83 milijuna stanovnika, na cestama je tijekom 2021. poginulo oko 2500 osoba. Po tom je razmjeru, u Hrvatskoj, s 3,9 milijuna stanovnika trebalo biti 117 poginulih, a bilo ih je 291, A bilo ih je dva i pol puta (!) više. Jest, Hrvatska ima znatno veći udio tranzitnog i turističkog prometa, ali istodobno prosječni vozač na njemačkim cestama godišnje prijeđe oko 40 posto više kilometara. Treba li zorniji podatak da stanje u sustavu sigurnosti cestovnog prometa treba mijenjati iz temelja. Hrvatska ima oko 60 posto veću smrtnost na cestama od prosjeka Europske unije.

Užasna prometna tragedija na Korčuli pokazala je da se umjesto na širok raspon mjera, koje doduše imaju smisla, ali većina ih nije učinkovita, trebamo fokusirati na ključnu: povećanje izvjesnosti kažnjavanja za opasne prometne prekršaje. Posebice su opasne prometnice koje lokalno stanovništvo dobro poznaje, kao slučaju dvostruke tragedije na državnoj cesti D-1 kod Tušilovića.

Krajnje neodgovorni mladići iz Smokvice na Korčuli dobro su znali kako je vjerojatnost da će ih iza ponoći, na državnoj cesti od Blata prema Veloj Luci, u jurnjavi nesigurnim Volkswagen Golfom 3 zaustaviti policija te kazniti zbog prebrze vožnje (čl. 54 Zakona o sigurnosti prometa na cestama), neprilagođene vožnje (čl. 51), nevezivanje sigurnosnog pojasa (čl. 163), a možda i alkoholiziranosti… slična riziku da će ih u vožnji pogoditi meteorit. Dakle, praktički, nikakav.

Ova je nesreća i pokazala i koliko je bilo štetno ukidanje odredbe o mladim vozačima. te bi je trebalo, u dorađenoj formi vratiti. Volkswagen Golf III, automobil iz “sigurnosno -pretpovijesnog razdoblja”, vozio je 19-godišnjak, koji je vozački ispit položio 16. rujna 2021. i još čak nije izvadio vozačku dozvolu (vozio je uz potvrdu)! Uh…

Korčulanska prometna tragedija je aktualizirala i prijedlog kojeg iznosimo godinama: od 15. studenoga do 15. travnja treba uvesti obvezu korištenja zimskih guma za sve hrvatske ceste! Definicija da se zimskom opremom smatraju zimske gume i, alternativno, ljetne gume s dubinom profila minimalno 4 milimetra, uz uvjet da su lanci u prtljažniku, apsurdna je, krajnje neodgovorna i opasna. To govorimo i pišemo godinama, no, kad se malo bolje analizira, to je i najveći tehnički apsurd u povijesti cestovnog prometa uopće.

Zimske gume u Dalmaciji ne trebaju? Ljetne gube sigurnosna svojstva prianjanja već ispod +7 Celzijevih stupnjeva, a dalmatinski je asfalt skliskiji je nego na kontinentalnim prometnicama (poznat problem zbog korištenja vapnenjačkog agregata u asfaltnoj smjesi). Svaka zimska noć, s vlagom na cesti stvara opasno stanje. Sjetimo se  pogibije poznatog hvarskog ugostitelja Frane Žuvele, hladnog praskozorja 8. siječnja 2017., na skliskoj cesti kod Starog Grada na Hvaru. Ova je nesreća dodatan krunski dokaz kako trebamo uvesti obvezu korištenja zimskih guma zimi.

Automobil ima desetak tisuća dijelova, a samo se gumama, ukupnom površinom  papira A4 (četiri ljudska dlana) dodiruje podloge. Tehnička znanost i autoindustrija nude rješenje a mi ga ne koristimo! Kao vapaj za promjene nudimo i sljedeću usporedbu.

Ako bismo usporedili sadašnje stanje i promijenjeno, u kojem bismo raspustili Nacionalni program sigurnosti cestovnog prometa, a uveli samo obvezu korištenja zimskih guma od 15. studenoga do 15. travnja, stanje bi bilo bolje nego sada.

Ova prometna tragedija, koja je u crno zavila Korčulu ukazuje da se trebamo fokusirati na sljedeće mjere:

1. Bitno povećati izvjesnost kažnjavanja! Za to je najvažnije ceste, posebice opasna mjesta, premrežiti radarskim kamerama, uvesti mehanizam objektivne odgovornosti (kaznu prvenstveno plaća vlasnik vozila) te provesti katarzu pravosudnog sustava, u cilju bitnog povećanja njegove pravednosti i učinkovitosti. Treba uvesti posebne mjere za lokalne sredine, posebice otočne (redovita premještanja djelatnika policije iz kontinentalnih u otočne sredine i obrnuto)

2. Vratiti odredbu “mladog vozače” do navršene 24. godine, za koje bi vrijedilo ograničenje snage vozila od 70 kW (95 KS) i uvesti izdavanje samo “privremene vozačke dozvole”, uz definiranje uvjeta (sigurnog ponašanja u prometu) za dobivanje trajne vozačke dozvole.

3. Propisati obvezu korištenja zimskih guma od 15. studenoga do 15. travnja za sve hrvatske ceste, uz mjere subvencioniranja (primjerice povrat PDV-a na jedan komplet guma svake dvije godine, iz PDV-a plaćenog na račun za servisiranje – bila bi to dvostruko korisna mjera).

4. Trošarinu (PPMV) i godišnji porez na vozila (do 10 godina starosti) za nova vozila koja imaju pet zvjezdica za sigurnost po Euro-NCAP sustavu smanjiti za 50 posto, a ako imaju i sustav autonomnog kočenja, ukinuti. Na stara i nesigurna vozila, poput Volkswagen Gola 3 (1991. – 1997.), u kakvom su poginuli korčulanski mladići, otklonom od štetnog populizma i političkog marketinga, uvesti progresivni osiguravateljski malus.

hr Sun Jan 02 2022 18:27:42 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/5a4e5c7fb9e03e72408b463a/80
Foto: Pixabay / Ilustracija

Uvodi se brzo testiranje učenika, ravnatelji imaju puno nepoznanica

Reakcije u društvu različite. Posebice ravnatelja koji i dalje o svemu ne znaju mnogo
Među novozaraženima koronavirusom velik je broj učenika. Trenutačno ih je pozitivno više od 13.600. Prema procjenama Ministarstva obrazovanja, u samoizolaciji ih je oko 30 tisuća. Popriličan je broj i pozitivnih djelatnika u školama - gotovo 2050. U samoizolaciji su 244. Sve je teže organizirati nastavu. Unatoč epidemiološkoj situaciji, cilj je da se nastava prati u učionicama pa će uskoro kod kuće ostajati samo zaraženi učenici. Planira se uvesti i brzo testiranje djece. 

Što bi značilo ukidanje samoizolacije za učenike osnovnih i srednjih škola?

- Sva zdrava djeca išla bi u školu, a bolesna djeca ostala bi kući. Uvjet koji je epidemiološki postavljen za to jest da se djeca moraju tjedno barem jedan put testirati, odnosno samotestirati brzim testovima, objašnjava glavni savjetnik ministra znanosti i obrazovanja Božo Pavičin.    

I dodaje, ponedjeljkom će biti najbolje, ali to svakako neće biti sljedeći ponedjeljak jer moraju još logistički razraditi model. - piše HRT.

Reakcije u društvu različite. Posebice ravnatelja koji i dalje o svemu ne znaju mnogo.

- Jako je puno nepoznanica s obzirom na to testiranje. Nije nam jasno tko, na koji način, dostava testova, kaže Josip Mandurić, ravnatelj OŠ Antuna Mihanovića, Osijek. 

Doznajemo, sve će biti na vrijeme.

- Ravnatelji će biti detaljno obaviješteni kada dobijemo testove, nakon što distribucija krene, kaže Pavičin.

Pitanja ima još. Ravnatelji kažu - važno je da kod testiranja postoji međusobno povjerenje.

- Ima roditelja koji rade testove odmah čim se pojavi šmrcanje, a ima i roditelja koji šalju djecu u školu i pod temperaturom i slično, kaže Jadranka Salopek, ravnateljica OŠ Ante Kovačića, Zagreb.

- Sama ideja nije loša, u smislu da se smanji broj samoizolacija i da učenici budu što više na nastavi, kaže Henry Ponte, ravnatelj Gimnazije Andrije Mohorovičića, Rijeka.  

I premijeru je očito dosta primjedbi na online nastavu.

- Smatramo da je u interesu cijelog obrazovnog procesa da su učenici više u učionicama, u razredu, nego na online nastavi, rekao je Andrej Plenković.

I epidemiolozi su zadovoljni.

- Uzimanjem briseva se rano otkrivaju pozitivni, ne ulaze u kolektiv, ostaju kući, i na taj način se kontrolira širenje virusa, rekla je Jasna Valić, epidemiologinja Zavoda za zdravstvo Istarske županije.

Dodaje, to u europskim državama nije novost. Na putu do provedbe te mjere nekoliko je zapreka: treba nabaviti 3 milijuna testova, obaviti distribuciju u 2400 školskih objekata i ostvariti iskren odnos s roditeljima koji će testiranje provoditi.

hr Wed Jan 26 2022 21:20:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/61f182d8e8e9ba3c028b4580/80
Foto: Screenshot

MUP Srbije objavio snimku pretraga otoka u Beogradu: "Ne odustajemo od potrage za Matejom"

Iz srbijanskog MUP-a poručuju da nastavljaju intenzivnu potragu
Srbijanska policija danas je objavila videosnimku pretrage Velikog ratnog otoka u Beogradu u potrazi za hrvatskim državljaninom Matejom Perišem, čiji je nestanak prijavljen 31. prosinca.

Iz srbijanskog MUP-a poručuju da nastavljaju intenzivnu potragu te navode da je u posljednjih 48 sati obavljena terenska pretraga tog riječnog otoka paralelno s hotelom Jugoslavija do Galijske bare. - prenosi HRT.

- Srpska policija maksimalno je angažirana, poduzima sve mjere i radnje iz svoje nadležnosti i ne odustaje od potrage za Matejom Perišem, poručuju iz MUP-a Republike Srbije.

U potragu su, uz pripadnike Policijske uprave za grad Beograd, uključeni pripadnici Žandarmerije, kao i policijskih uprava Pančevo, Smederevo i Požarevac, a putem Interpola obaviještene su i policije zemalja u okružju.



hr Wed Jan 26 2022 18:15:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/6130b0636f52df531c8b45a6/80
Foto: Pixabay

DORH će istraživati neproduljenje ugovora invalidnoj čistačici u Javnoj ustanovi "Športski objekti"

Sve je to bilo u jeku "pilanja stupića" na parkingu kojemu je zakupac Tonći Omrčen, a baš je čistačica iz Javne ustanove supruga jednom od radnika u Omrčenovoj tvrtki
Zbog osnovane sumnje u počinjenje kaznenog djela povrede ravnopravnosti na adresu Javne ustanove "Športski objekti" stigla je kaznena prijava pučke pravobraniteljice. Navela je kako okolnosti neproduljenja ugovora čistačici s invaliditetom u toj ustanovi, priču koja je prva naštetila splitskom gradonačelniku Ivici Puljku i njegovom timu na početku mandata, treba istražiti DORH. Nije stoga navela ni tko je odgovoran za takav propust.

Sve je to bilo u jeku "pilanja stupića" na parkingu kojemu je zakupac Tonći Omrčen, a baš je čistačica iz Javne ustanove supruga jednom od radnika u Omrčenovoj tvrtki pa se od početka takav postupak doveo u svezu s političkom osvetom novoizabrane vlasti, a uzme li se u obzir i kako je Omrčen simpatizer Željka Keruma.

U međuvremenu se dogodila i kakofonija oko snimke sjednice Upravnog vijeća, a na kojoj je odlučeno o sudbini čistačice.

U Upravnom vijeću, privremenom, sjedili su Nenad Uvodić, Igor Skoko, Anita Birimiša, Dražen Čular i Mario Egotić, a kojima je Puljak želio "zaštititi interes Grada Splita do imenovanja članova novog Upravnog vijeća". Novo je vijeće imenovano krajem listopada, a sada su u njemu Zoran Zindović, Ante Alujević, Ante Burilović, Tomislav Vilović i Petra Jelić. 

Čular je, u jednoj od snimki koja se pojavila u javnosti, ustvrdio kako je otkaz čistačici bio "politički zgodan", kasnije je Skoko na optužbe odgovorio kako ne postoji snimka sa sjednice kojoj je "pala odluka" nego tek na idućoj na kojoj su nezadovoljstvo odlukom izrazili neki članovi.

Tema je ostala nedovršena, a rijetko se kada naknadno takav postupak spočitavao splitskom poteštatu sve do današnjeg dana.

Novinari su jutros pitali gradonačelnika Puljka o kaznenoj prijavi pučke pravobraniteljice, a on je tek kratko kazao kako se takvo pitanje treba uputiti u Javnu ustanovu "Športski objekti" uz dodatak kako on ima informaciju da osoba nije bila prijavljena kao osoba s invaliditetom.
hr Wed Jan 26 2022 16:30:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/60ba5a296f52df2c9a8b457c/80

Kriva interpretacija nove odluke Stožera: Pacijenti ne moraju imati covid potvrde za ulaz u zdravstvene institucije!

Oni koji nemaju covid-potvrdu, a dolaze radi planirane hospitalizacije ili planiranog dijagnostičko terapijskog zahvata koji generira aerosol i dalje će se, kao i dosad, ako se procijeni visok rizik izloženosti infekciji, zaprimati, izolirati i testirati

Jučer je na snagu stupila odluka Stožera zbog su se danas pojavile interpretacije da će svi pacijenti odsad morati imati covid-potvrde za ulaz u sve zdravstvene institucije, pa i za odlazak liječniku obiteljske medicine ili za bolničke ambulante. No kako doznaje Index, to nije točno.

I dalje ostaju iznimke koje su vrijedile i ranije, u primarnoj zdravstvenoj zaštiti covid-potvrde nisu potrebne

Riječ je o "Odluci o uvođenju posebne sigurnosne mjere obveznog predočenja dokaza o testiranju, cijepljenju ili preboljenju zarazne bolesti covid-19 prilikom prijema pacijenata u prostorima zdravstvenih ustanova, trgovačkih društava koja obavljaju zdravstvenu djelatnost i privatnih zdravstvenih djelatnika" koju je u ponedjeljak potpisao načelnik Stožera civilne zaštite Davor Božinović.

U njoj stoji pacijenti i njihova pratnja za ulazak u zdravstvene ustanove moraju imati covid-potvrdu ili drugi valjan dokaz o cijepljenju, preboljenju ili testiranju. No radi se samo o dodatnom preciziranju odluke u kojoj se, u skladu s odlukom Ustavnog suda, dodaje i detaljno obrazloženje odluke. I dalje vrijede iznimke iz prethodne odluke prema kojima u primarnoj zdravstvenoj zaštiti covid-potvrde nisu obavezne.

Potvrdio je to, na Indexov upit, šef Stožera Davor Božinović.

Covid-potvrde, prema tim iznimkama koje i dalje vrijede, pacijenti nisu dužni predočiti ni kada dolaze u zdravstvenu ustanovu radi pružanja hitne medicinske pomoći ili radi pružanja zdravstvene skrbi zbog sumnje na covid-19 ili potvrđene bolesti covid-19.

Oni koji nemaju covid-potvrdu, a dolaze radi planirane hospitalizacije ili planiranog dijagnostičko terapijskog zahvata koji generira aerosol i dalje će se, kao i dosad, ako se procijeni visok rizik izloženosti infekciji, zaprimati, izolirati i testirati.

Beroš: Za pacijente se ništa ne mijenja

Da se ovom odlukom za pacijente ništa ne mijenja za Index je potvrdio i ministar zdravstva Vili Beroš. Kazao je kako će pacijenti i dalje obiteljskim liječnicima, ali i u ambulante u bolnicama moći bez covid-potvrda, kao i dosad.

- Riječ je o sigurnosnoj mjeri koja se prilagođava zakonu, precizira se obveza poslodavca da provjerava covid-potvrde tamo gdje se moraju provjeravati i da covid-potvrde moraju posjedovati oni za koje vrijedi ta obveza, ali za pacijente se ništa ne mijenja. Iznimke koje su vrijedile i do sada za primarnu zdravstvenu zaštitu vrijede i dalje. - rekao je za Index ministar zdravstva Vili Beroš. 


hr Wed Jan 26 2022 16:14:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .