I posljednjeg turističkog vikenda u kolovozu promet je pojačan, i to u oba smjera, i prema unutrašnjosti i prema moru. Vozači su se morali naoružati strpljenjem jer se jučer mjestimično vozilo u kolonama, a kraća čekanja bila su i na naplatnim postajama Lučko i Demerje u Zagrebu.

Hrvatske autoceste naplatile su do polovine kolovoza gotovo 30 milijuna eura cestarina, osam posto više nego lani u isto vrijeme, prema zadnjim podacima. Uz to je 41,3 milijuna vozila prošlo hrvatskim autocestama od početka godine do unatrag desetak dana, 12 posto više nego lani. Na vrhuncu sezone, usput, kroz neke od 399 naplatnih kućica prođe i 300 vozila u sat vremena, prema podacima. piše Jutarnji list. 

Očekuje se da će ovogodišnji prihodi HAC-a, koji upravlja s 1100 kilometara autoceste (još 200 kilometara drže Bina Istra i Zagreb - Macelj), nadmašiti lanjske rekordne od ukupno 398 milijuna eura, i to za 10 posto. No, ono što se često javlja kao pitanje jest - može li se od hrvatskih autocesta zaraditi više? Susjedi Slovenci, usporedbe radi, s upola manje kilometara autoceste, 605 km, sustavom vinjeta ostvaruju značajno više prihoda, oko 450 milijuna eura godišnje. Slikovito, Hrvatska svaki metar autoceste u godini dana naplati 300 eura, Slovenci višestruko više, 740 eura.

Da se o sustavu vinjeta i ne razmišlja, potvrdio je nedavno ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković kad je najavljivao uvođenje novog sustava naplate cestarina. Sustavom vinjeta, ukratko, vozač plaća neograničenu vožnju u određenom vremenu, a sustavom kakav mi planiramo uvesti i dalje bi se plaćalo po prijeđenom kilometru.

Ideja je, naravno, kaže Butković, ubrzati promet, maknuti naplatne kućice i doskočiti prometnim čepovima u sezoni.

-Ispitivanje provedeno 2019. pokazuje da je 70 posto vozača bilo upravo za model ‘plati koliko voziš‘ umjesto klasične vinjete. Sustav naplate klasičnim vinjetama polako se napušta, a ovdje je riječ o elektroničkom plaćanju cestarine bez zaustavljanja, izjavio je Butković.

Iz HAC-a su najavili da bi ova godina potencijalno mogla biti zadnja godina modela naplate preko naplatnih kućica.

Od iduće godine planira se postupno uvođenje novog modela elektroničkog plaćanja cestarine bez zaustavljanja, projekta teškog oko 100 milijuna eura, koji bi u potpunosti trebao zaživjeti do 2025.

Taj model naplate, dakle, ne bi se temeljio na sustavu vinjeta, kao što to imaju susjedi Slovenci, nego sustavu kamera koje bi, uz tablicu vozila, bilježile boju, obujam, profil vozila i procjenu očekivanog vremena prolaska. Naplata će se obavljati preko uređaja ENC i sustava ALPR, točnije svi korisnici će se morati registrirati u sustavu preko registarske oznake.

Butković je objasnio da to znači da više neće biti rampi i naplatnih kućica, da će vozači imati poseban račun s kojeg će se skidati sredstva ulaskom i izlaskom s autoceste.

-Više nema rampi, nema gužvi i cilj je povećati promet na autocestama. Novi sustav bi mogao omogućiti prolaz i do 3000 vozila u sat vremena, rekao je.

Ne slažu se svi stručnjaci s tim modelom. Recimo, Ivan Dadić, professor emeritus i bivši dekan zagrebačkog Fakulteta prometnih znanosti, nedavno je za Euractiv rekao da jedino vinjete mogu spriječiti gužve na autocestama. Prema njegovu mišljenju, planirana tehnologija je preskupa u usporedbi s vinjetama, a i koristi bi od vinjeta bile višestruke: potaknule bi turistička putovanja i korištenje ostalih usluga na autocestama.

Iz HAC-a su procijenili da bi vrijednost uvođenja novog sustava naplate mogla biti oko 100 milijuna eura.

Međutim, ponude koje je deset tvrtki dostavilo HAC-u prije mjesec dana kreću se od 80 milijuna eura do gotovo 250 milijuna eura. Tako su najjeftiniju ponudu od 80 milijuna eura dali iz slovačke tvrtke SkyToll i TollNet​, koja je slične sustave radila u Slovačkoj, Češkoj, Urugvaju i Rusiji.

Nešto skuplja je austrijska tvrtka Kapsch Traffic s 90 milijuna eura, isto koliko nudi i kineska CTFO Jeton Technology. Među ponuđačima su i tri hrvatske kompanije King ICT, Končar Digital i Ericsson Nikola Tesla. Od njih tri najviše traži Ericsson, oko 220 milijuna eura za novi sustav, slijedi King ICT s oko 190 milijuna eura, te Končar Digital s 96 milijuna eura bez PDV-a. Najskuplju ponudu od 244 milijuna eura predala je španjolska tvrtka SICE​. HAC ima 90 dana da izabere najbolju ponudu. Dvije trećine će se financirati kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti.

Na kraju, novi sustav naplate uključuje ukidanje 339 naplatnih kućica na ukupno 77 ulaza i izlaza s autoceste. Tamo sada radi oko 900 radnika, prema riječima predsjednika Nezavisnog cestarskog sindikata (NCS) Anđelka Kasunića. Trećina bi trebala u mirovinu, a ostali radnici na naplatnim kućicama, prema Kasunićevim riječima, ne bi trebali postati višak, nego dobiti nova zaduženja, poput rada u tzv. mobilnim jedinicama, koje love neplatiše i naplaćuju kazne.

 Prema sadašnjim informacijama, kazna za prekršitelje, koji se ne bi registrirali prilikom ulaska na autocestu, iznosila bi sto eura plus cestarina, ali moguće je da će do konačnog prijedloga zakona biti i povećana.

Ovih dana počinje berba ranih sorti grožđa. Zanimanje za njegov otkup ove je godine iznimno veliko jer je u nekim krajevima Hrvatske zbog vremenskih ekstrema urod potpuno podbacio. A kada je nečega malo i potražnja velika cijene skaču u nebu.

Grožđe je u Istri gotovo dvostruko skuplje u odnosu na lani. Unatoč tomu obitelj Nikol Banko rasprodala ga je i prije nego što je ubrano. Ovisno o sorti i načinu branja za kilogram postiže cijene od eura pa do eura i 60 centi. 

Potražnja je rekordna pa su i takve cijene. Što za vinogradarstvo nije loše.

U Dalmaciji cijene još i veće, kilogram se prodaje i po 3 i pol eura. Zbog bolesti, kiša i tuče, grožđa je malo na tržištu., piše HRT

- Ove godine pogotovo bile sorte su tražene i ljudi ne pitaju kolika je cijena, samo je bitno da ga ima. Niti ne pitaju za sortu, rekao je Tomislav Glavić, predsjednik Udruge vinara i vinogradara Nadin. 

Sinjski gradonačelnik Miro Bulj, donio je Odluku o subvencioniranju/refundaciji troškova autobusnog prijevoza redovitih i izvanrednih studenata s područja Grada Sinja sve do 22.prosinca 2023. godine.

Od ove godine studente će voziti drugi sinjski prijevoznik 'Litre Tours' što je promjena u odnosu na dosadašnji 'Promet Sinj' koji je prethodnih godina vozio studnete.

- Ja sam razgovarao s predstavnicoma obje prijevozničke tvrtke i ove godine sam izabrao povoljniju ponudu prijevoznika Litre Tours d.o.o. Litre je svoju cijenu do kraja godine ostavio na 2,25 Eura, kao što je bila i protekle akademske godine, dok je Promet Sinj za prijevoz studenata ponudio cijenu od 3,10 Eura po učeniku, kazao je gradonačelnik Bulj u programu Hit radija.

Gradonačelnik Bulj istaknuo je kako Grad Sinj vodi računa o svojim učenicima i studentima te želi omogućiti sigurno putovanje do obrazovnih ustanova.

Istaknuo je i problem s nerentabilnim linijama prema Sinju i omogućio potpuno sufinanciranje učenicima koji stanuju unutar pet kilometara od škole. Kazao je kako županija nije napravila ništa po tom pitanju unatoč njegovim upozorenjima. Učinio je sve kako bi učenici dobili besplatan prijevoz, no izgleda da je zapelo u Županiji. 

Splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban svečano je otvorio likovnu koloniju „Sveti Jeronim“. Kolonija se nalazi ispred crkvice sv. Jere na Marjanu.

Likovna kolonija održava se prigodom obilježavanja 30. obljetnice Splitsko-dalmatinske županije i blagdana Svetog Jeronima, a u njoj su sudjelovalo 14 slikara i 12 kipara koji su donijeli svoj umjetnički prikaz sveca.

Sudionici Likovne kolonije "Posvete svetom Jeronimu" su Goran Balić, Ana Marija Botteri, Duje Botteri, Josip Botteri Dini, Željko Bubalo, Alma Čače, Vladimir Davidenko, Nikola Džaja, Lili Gluić, Karin Grenc, Marko Gugić, Kažimir Hraste, Petar Jakelić, Kuzma Kovačić, Ivan Listeš, Đani Martinić, Duje Matetić, Zvonimir Mihanović, Matko Mijić, Tea Morić Šitum, Hrvoje Marko Peruzović, Dijana Iva Sesartić, Frane Šitum i Vice Tomasović.

-Pogledajte samo popis umjetnika, ovo je najbolje što Hrvatska nudi, a okupili su se na predivnoj lokaciji, lokaciji smiraja, uz crkvicu sv, Jere. Izložba njihovih radova bit će otvorena 28. rujna u 11 sati u Sveučilišnoj galeriji, kazao je, župan Blaženko Boban.

Organizatori kolonije su Splitsko-dalmatinska županija, Sveučilište u Splitu, kao i župa Sveti križ, Veli Varoš.

-Sveti Jeronim i njegova priča koja je zemljopisno vezana uz naš kraj, živi u srcu svakog Dalmatinca. Od one njegove duhovite na koju je ponosan svaki Dalmatinac, štiteći svoj temperament i naglost - Bože, oprosti mi jer sam Dalmatinac - pa do intelektualnog nivoa, jedne kozmopolitske djelatnosti. On je već tada svojim prijevodima stvorio kozmopolitsku ujedinjenost. Ovo je mjesto zaista sveto, ja sam emocionalno vezan uz to jer sam još kao srednjoškolac dolazio ovdje. Vrata su bila srušena, sve je bilo uništeno i organizirao sam skupinu srednjoškolaca, radili smo u brodogradilištu, tukli smo ruzinu, zaradili i popravili crkvu, Već 60 godina, svaku godinu na sv. Jeru organiziramo ovdje misu i druženje bratovštine, rekao je umjetnik Zvonimir Mihanović.

U četvrtak, 28. rujna u 11 sati u Sveučilišnoj galeriji u Splitu bit će otvorena izložba radova nastalih na likovnoj koloniji. Isti dan na rasporedu je i svečana sjednica Županijske skupštine u Hrvatskom narodnom kazalištu u Splitu – u 11 sati i 30 minuta na platou ispred kazališta počinje zabavni program u kojemu nastupaju Sinjske mažoretkinje i Hrvatski puhački orkestar gradska glazba Imotski, a svečana sjednica započinje u 12 sati.

U petak, 29. rujna u 9 sati u Biskupovoj palači u Splitu otvara se Međunarodni znanstveni skup „Lica svetog Jeronima“. Isti dan, u 20 sati, u Hrvatskom narodnom kazalištu u Splitu održat će se pretpremijera dokumentarnoga filma „Naš sveti Jeronim“, autorice Antonije Hrvatin Roth, urednice religijskoga programa Hrvatske radiotelevizije. Film je nastao na inicijativu Splitsko-dalmatinske županije, a sniman je u Splitu, Solinu, Jeruzalemu, Rimu te ostalim lokacijama vezanim uz život i djelovanje svetoga Jeronima.

 

Ekološki ronilački klub Lanterna u nedjelju, 24. rujna, organizira međunarodnu ekološku akciju čišćenja podmorja u uvali Lovište. Prva je to akcija ovog tipa za Lanternu, novi ronilački klub na poluotoku, a već su uspjeli animirati i goste iz inozemstva da daju svoj doprinos ljepšem i čišćem podmorju. Akciju je financirala Općina i TZ općine Orebić na čijem se području nalazi i ovo mjesto.

-U čišćenju podmorja sudjelovat će ronioci s čitavog Pelješca i Korčule, kolege iz Metkovića, Bosne i Hercegovine..., a dolazi nam i ekipa vatrogasaca iz Münchena. Zahvaljujemo i Hrvatskoj gorskoj službi spašavanja, koji će se pridružiti s medicinskim timom i dva svoja gumena čamca u koja ćemo tovariti smeće, kao i Lučkoj kapetaniji, koja će biti tu sa svojim brodom, kaže Igor Đuričić, predsjednik Ekološkog ronilačkog kluba Lanterna.

Iako je ovo prva njihova akcija ovog tipa, vjeruju da će prerasti u tradicionalnu, jer potrebe, nažalost, ima.

-Uvala je poprilično velika i poznato je sklonište za goste na brodovima i jedrilicama, koji su dosta nepažljivi i bacaju plastične i staklene boce te drugi otpad u more. Već smo ronili uvalom i uvjerili se da ćemo u nedjelju imati posla, kaže Igor.

Okupljanje sudionika je u 10 sati na rivi, očekuje se između 40 i 60 sudionika, a nakon što domaćini odrade „briefing“ i razvezu ronioce po uvali, čišćenje bi  trebalo početi oko 11 sati. U 14 sati planiran je ručak u restoranu Porat te dodjela zahvalnica sudionicima. U slučaju lošeg vremena, akcija se neće odgađati, jer, kako kaže Igor, „svakako će biti mokri“.

-Lovište je specifično po tome da ima puno sunčanih dana, a i pratimo prognozu koja kaže da će u nedjelju okrenuti na buru, ističe Igor, napominjući kako su animirali i najmlađe, pa će djeca, sukladno mogućnostima, iznositi otpad iz mora i tako dati svoj doprinos u širenju svijesti o važnosti očuvanja prirode.