Zbogom gužvama: Uvodi se sustav vrijedan 100 milijuna eura, a moći će proći 3000 auta po satu

I posljednjeg turističkog vikenda u kolovozu promet je
pojačan, i to u oba smjera, i prema unutrašnjosti i prema moru. Vozači su se
morali naoružati strpljenjem jer se jučer mjestimično vozilo u kolonama, a
kraća čekanja bila su i na naplatnim postajama Lučko i Demerje u Zagrebu.

Hrvatske autoceste naplatile su do polovine kolovoza gotovo
30 milijuna eura cestarina, osam posto više nego lani u isto vrijeme, prema
zadnjim podacima. Uz to je 41,3 milijuna vozila prošlo hrvatskim autocestama od
početka godine do unatrag desetak dana, 12 posto više nego lani. Na vrhuncu
sezone, usput, kroz neke od 399 naplatnih kućica prođe i 300 vozila u sat
vremena, prema podacima. piše Jutarnji list. 

Očekuje se da će ovogodišnji prihodi HAC-a, koji upravlja s
1100 kilometara autoceste (još 200 kilometara drže Bina Istra i Zagreb –
Macelj), nadmašiti lanjske rekordne od ukupno 398 milijuna eura, i to za 10
posto. No, ono što se često javlja kao pitanje jest – može li se od hrvatskih
autocesta zaraditi više? Susjedi Slovenci, usporedbe radi, s upola manje
kilometara autoceste, 605 km, sustavom vinjeta ostvaruju značajno više prihoda,
oko 450 milijuna eura godišnje. Slikovito, Hrvatska svaki metar autoceste u
godini dana naplati 300 eura, Slovenci višestruko više, 740 eura.

Da se o sustavu vinjeta i ne razmišlja, potvrdio je nedavno
ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković kad je najavljivao
uvođenje novog sustava naplate cestarina. Sustavom vinjeta, ukratko, vozač
plaća neograničenu vožnju u određenom vremenu, a sustavom kakav mi planiramo
uvesti i dalje bi se plaćalo po prijeđenom kilometru.

Ideja je, naravno, kaže Butković, ubrzati promet, maknuti
naplatne kućice i doskočiti prometnim čepovima u sezoni.

-Ispitivanje provedeno 2019. pokazuje da je 70 posto vozača
bilo upravo za model ‘plati koliko voziš‘ umjesto klasične vinjete. Sustav
naplate klasičnim vinjetama polako se napušta, a ovdje je riječ o elektroničkom
plaćanju cestarine bez zaustavljanja, izjavio je Butković.

Iz HAC-a su najavili da bi ova godina potencijalno mogla
biti zadnja godina modela naplate preko naplatnih kućica.

Od iduće godine planira se postupno uvođenje novog modela
elektroničkog plaćanja cestarine bez zaustavljanja, projekta teškog oko 100
milijuna eura, koji bi u potpunosti trebao zaživjeti do 2025.

Taj model naplate, dakle, ne bi se temeljio na sustavu
vinjeta, kao što to imaju susjedi Slovenci, nego sustavu kamera koje bi, uz
tablicu vozila, bilježile boju, obujam, profil vozila i procjenu očekivanog
vremena prolaska. Naplata će se obavljati preko uređaja ENC i sustava ALPR,
točnije svi korisnici će se morati registrirati u sustavu preko registarske
oznake.

Butković je objasnio da to znači da više neće biti rampi i
naplatnih kućica, da će vozači imati poseban račun s kojeg će se skidati
sredstva ulaskom i izlaskom s autoceste.

-Više nema rampi, nema gužvi i cilj je povećati promet na
autocestama. Novi sustav bi mogao omogućiti prolaz i do 3000 vozila u sat
vremena, rekao je.

Ne slažu se svi stručnjaci s tim modelom. Recimo, Ivan
Dadić, professor emeritus i bivši dekan zagrebačkog Fakulteta prometnih
znanosti, nedavno je za Euractiv rekao da jedino vinjete mogu spriječiti gužve
na autocestama. Prema njegovu mišljenju, planirana tehnologija je preskupa u
usporedbi s vinjetama, a i koristi bi od vinjeta bile višestruke: potaknule bi
turistička putovanja i korištenje ostalih usluga na autocestama.

Iz HAC-a su procijenili da bi vrijednost uvođenja novog
sustava naplate mogla biti oko 100 milijuna eura.

Međutim, ponude koje je deset tvrtki dostavilo HAC-u prije
mjesec dana kreću se od 80 milijuna eura do gotovo 250 milijuna eura. Tako su
najjeftiniju ponudu od 80 milijuna eura dali iz slovačke tvrtke SkyToll i
TollNet​, koja je slične sustave radila u Slovačkoj, Češkoj, Urugvaju i Rusiji.

Nešto skuplja je austrijska tvrtka Kapsch Traffic s 90
milijuna eura, isto koliko nudi i kineska CTFO Jeton Technology. Među
ponuđačima su i tri hrvatske kompanije King ICT, Končar Digital i Ericsson
Nikola Tesla. Od njih tri najviše traži Ericsson, oko 220 milijuna eura za novi
sustav, slijedi King ICT s oko 190 milijuna eura, te Končar Digital s 96
milijuna eura bez PDV-a. Najskuplju ponudu od 244 milijuna eura predala je
španjolska tvrtka SICE​. HAC ima 90 dana da izabere najbolju ponudu. Dvije
trećine će se financirati kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti.

Na kraju, novi sustav naplate uključuje ukidanje 339
naplatnih kućica na ukupno 77 ulaza i izlaza s autoceste. Tamo sada radi oko
900 radnika, prema riječima predsjednika Nezavisnog cestarskog sindikata (NCS)
Anđelka Kasunića. Trećina bi trebala u mirovinu, a ostali radnici na naplatnim
kućicama, prema Kasunićevim riječima, ne bi trebali postati višak, nego dobiti
nova zaduženja, poput rada u tzv. mobilnim jedinicama, koje love neplatiše i
naplaćuju kazne.

 Prema sadašnjim
informacijama, kazna za prekršitelje, koji se ne bi registrirali prilikom
ulaska na autocestu, iznosila bi sto eura plus cestarina, ali moguće je da će
do konačnog prijedloga zakona biti i povećana.