Sadašnje vrijeme mnogo je opasnije od načina života kakvim se nekad živjelo i sasvim je izvjesno kako je ljudska svijest o nesrećama i katastrofama sve prisutnija. Zaštita i spašavanje stanovništva i materijalnih i kulturnih dobara te okoliša postaje  važno područje djelovanja i interesa čovječanstva. Ne samo  zato što su ratna razaranja u suvremenim ratovima sve teža, a civilne žrtve sve veće, nego i zato što su prirodne i tehničko-tehnološke nesreće, ekološke nesreće sa nesagledivim posljedicama sve ekstremnije i učestalije.

Zbog toga su se razvijale ideje o potrebi sustavnog djelovanja u prevenciji, zaštiti i spašavanju, kroz organiziranje civilne zaštite.

Civilna zaštita je sustav organiziranja, pripremanja i sudjelovanja sudionika, operativnih snaga i građana za ostvarivanje zaštite i spašavanja ljudi, životinja, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša u velikim nesrećama i katastrofama i otklanjanja posljedica terorizma i ratnih razaranja.

Sustav civilne zaštie je od javnog interesa za Republiku Hrvatsku i za sigurnost Republike Hrvatske.

Dana 1. ožujka 1972. god. osnovana je Međunarodna organizacija za civilnu zaštitu kao međunarodna organizacija pri UN-u sa sjedištem u Genevi. Osamnaest godina kasnije, točnije 18. prosinca 1990. godine, Generalna skupština Međunarodne organizacije za civilnu zaštitu je svojom Rezolucijom odredila da se 1. ožujka obilježava kao Međunarodni dan civilne zaštite.

Na dan 1. ožujka, koji se obilježava kao nacionalni Dan civilne zaštite, treba se prisjetiti da je sustav civilne zaštite dao značajan doprinos tijekom Domovinskog rata u zaštiti i spašavanju imovine i života. Njegove je sposobnosti Republika Hrvatska u Domovinskom ratu koristila za pripremu i provođenje preventivnih mjera zaštite (pripreme skloništa i drugih prostora za sklanjanje), te prvenstveno za pripremu i provođenje mjera zaštite i spašavanja od posljedica ratnih djelovanja, kao što su: provođenje evakuacije, sudjelovanju u organiziranju i zbrinjavanju prognanika i izbjeglica, provođenje i nadziranje zamračivanja, zaštita i spašavanje od požara kao sekundarne pojave, raščišćavanje ruševina i prometnica, opskrbljavanje stanovništva pitkom vodom, zbrinjavanje domaćih životinja te humana i animalna asanacija. Tijekom, kao i nakon Domovinskog rata, razminiranje te uklanjanje i dezaktiviranje neeksplodiranih ubojnih sredstava, bilo je posebno značajno područje angažiranja civilne zaštite. 

U obavljanju svojih zadaća pripadnici civilne zadaće dosljedno su poštivali Ženevske konvencije o zaštiti žrtava rata, civila i civilnih objekata, ne dovodeći u sumnju humanitarni karakter svojih djelovanja. 

Danas, civilna zaštita djeluje u sastavu Ministarstva unutarnjih poslova, Ravnateljstva civilne zaštite, krovnog državnog tijela zaduženog za koordiniranje djelovanja sustava civilne zaštite u Republici Hrvatskoj. Područja iz nadležnosti Ravnateljstva civilne zaštite su: prevencija, smanjenje rizika od katastrofa,  operativni segment, državne intervencijske postrojbe, inspekcijski poslovi, razminiranje, radiološka i nuklearna sigurnost, operativni centar i centri 112, međunarodna suradnja, projekti, eksplozivne atmosfere.

Za osiguravanje učinkovitijeg izvršavanja svih propisanih poslova i zadaća, kao unutarnja ustrojstvena jedinica Ravnateljstva civilne zaštite izvan sjedišta za područje Splitsko-dalmatinske, Zadarske, Šibensko-kninske i Dubroovačko-neretvanske županije ustrojen je Područni ured civilne zaštite sa sjedištem u Splitu.

Sustav civilne zaštite ustrojava se na lokalnoj, područnoj (regionalnoj) i državnoj razini, a povezuje resurse i sposobnosti sudionika, operativnih snaga i građana u jedinstvenu cjelinu radi smanjenja rizika od katastrofa, pružanja brzog i optimalnog odgovora na prijetnje i opasnosti nastanka te ublažavanja posljedica velikih nesreća i katastrofa.

Na kraju, svim djelatnicima i pripadnicima operativnih snaga civilne zaštite, službama i pravnim osobama koje se zaštitom i spašavanjem bave u okviru redovite djelatnosti, udrugama i građanima od značaja za sustav civilne zaštite čestitamo Dan civilne zaštite i želimo puno uspjeha u izvršavanju humanitarnih zadaća i aktivnosti u sustavu civilne zaštite.

Na temelju članka 39. Statuta Grada Solina (Službeni vjesnik Grada Solina, br. 7/09, 4/13, 7/13, 3/18, 4/18 – pročišćeni tekst i 2/20 i 3/21), Gradonačelnik Grada Solina dana 07. ožujka 2023. godine, donosi Zaključak o dodjeli uskrsnice umirovljenicima, socijalno ugroženim obiteljima i nezaposlenim osobama s područja grada Solina.

Uskrsnica (bonovi) će se dijeliti u periodu od 27. ožujka 2023. do 07. travnja 2023. godine svakim radnim danom od 8 do 14 sati, utorkom od 12 do 18 sati . Dodjela uskrsnice umirovljenicima, socijalno ugroženim obiteljima s područja grada Solina će se održati u prostorijama Gradske uprave Grada Solina, a za nezaposlene osobe, osobe starije od 60 godina koje ne ostvaruju i nikad nisu ostvarivale dohodak s područja grada Solina u prostorima Doma kulture Zvonimir Solin.

U ponedjeljak, 27. ožujka s radom započinje Športski centar Bazen Zvončac.

Bazen će biti namijenjen za trenažne procese sportskih klubova, priopćili su iz Javne ustanove Športski objekti Split

Zračne luke u Hrvatskoj spremne su za ulazak u šengenski režim. Dogodit će se to točno u ponoć, s ljetnim redom letenja. Putnici unutar EU više neće morati čekati na graničnu kontrolu, sve će ići brže i protočnije, piše Morski.hr

Osim porasta prometa, zajedničko svim zračnim lukama jest da ne očekuju probleme u primjeni šengenskih pravila u zračnom prometu te da zbog ulaska u Schengen ne planiraju dodatno zapošljavanje jer ono ovisi o planiranom prometu i broju operacija zrakoplova.

- Time smo u situaciji da su praktički svi letovi u Hrvatsku iz zemalja šengenskog prostora, odnosno iz Hrvatske u zemlje šengenskog prostora -  tretirani kao domaći letovi, bez ikakvih kontrola. Kada je riječ o dokumentima, očekujemo da će i Schengen i europodručje u kontekstu priprema za novu turističku sezonu biti dodana vrijednost, izjavio je premijer Andrej Plenković.

Što se mijenja u zračnim lukama?

Zračna luka Split - S obzirom na to da je projekt rekonstrukcije i dogradnje putničkog terminala, dovršen 2019., sadržavao i sve kriterije i uvjete potrebne za ulazak u schengenski prostor, iz te zračne luke kažu da nisu potrebne nikakve bitne izmjene u prostoru, a jedina aktivnost je premještanje pultova/kućica za graničnu kontrolu na drugu lokaciju u prostoru odlazaka u putničkom terminalu.

Zračna luka Dubrovnik provodi infrastrukturne radove u zoni dolazaka putničkog terminala za putnike iz destinacija izvan Schengena i trećih zemalja, te pripreme za uvođenje tzv. EES (entry/exit system) sustava, koji bi se trebao primjenjivati od ove godine.

Zagrebačka zračna luka dr. Franjo Tuđman, kao najveća u Hrvatskoj, za ulazak u Schengen povećala je čekaonice putnika u domaćem odlasku, što su budući šengenski odlasci. Šaltere za kontrolu putovnica u odlasku s trećeg kata terminala premjestit će na drugi kat. U međunarodnom dolasku postavit će više kioska za predregistraciju putnika iz zemalja izvan Schengena, a zbog preraspodjele izlaza za zrakoplove prilagodit će i sustav za upućivanje putnika i oznaka unutar terminala.

Zračna luka Rijeka za nužna infrastrukturna ulaganja uložila je 15 do 20 tisuća eura, napominjući da punktovi graničnih kontrola za putnike u dolasku ostaju na svojim pozicijama, a koristit će se samo za putnike koji dolaze iz zemalja izvan schengenskog prostora. Tokovi putnika iz Europske unije i onih izvan nje koji su odlasku razdvojit će se ugradnjom pregrada.

Mladi Bračani okušali su se u subotu pripremi gregade, brudeta i ribe u škartocu s profesionalcima udruge Šefovi kuhinja mediteranskih i europskih regija (ŠKMER) na supetarskoj rivi u sklopu projekta "S ribom mogu sve", a i kako bi se najavio predstojeći 18. Biser mora. Riječ je o događanju u sklopu navedenog projekta kojeg provode Srednja škola Brač iz Supetra i OŠ Vladimira Nazora iz Postira s ciljem poticanja konzumacije ribe i ribljih proizvoda kod djece i mladih. Bili su izloženi i razni proizvodi bračkih srednjoškolaca s autohtonim namirnicama koji nastaju pod okriljem zadruge Lumbrela; od nagrađivane šalše "Ka nonina", marmelade i sokova do prirodne kozmetike, a u skuhanim morskim delicijama guštali su i mještani i supetarski gosti. Sanja Nejašmić, ravnateljica OŠ Vladimir Nazor iz Postira, istaknula je da je projekt njezine škole i jedan od značajnih koraka kako bi se mladi zadržali na otoku promoviranjem struke i autohtonih proizvoda.

-Ovim smo uspjeli, ono što smo željeli, da se Biser mora vrati i na supetarsku rivu, a važno je svima poručiti da ovaj festival koji se održava u Svpetrvs hotelima, ima slobodan ulaz za sve – bilo da su natjecanja kuhara i konobara, brojne radionice i cooking showovi. Ponosni smo da su s nama danas učenici srednjih škola Supetra i Bola, te osmoškolci iz Postira, koji su uz profesionalne kuhare pokazali važnost projekta "S ribom mogu sve", kazala je Martina Rendić, direktorica Turističke zajednice grada Supetra.

Biser mora, najveći je kulinarski festival i natjecanje u ovom dijelu Europe, a svečano će se otvoriti u utorak u 20.30 sati u Svpetrvs hotelima. Od srijede do petka, 29. - 31. ožujka, održat će se do sada najveći broj radionica i popratnih događanja u povijesti festivala kao što su razni cooking showovi, degustacije i stručne radionice za zaposlene u HoReCa sektoru, ali i za znatiželjnike koji žele kušati specijalitete Mauricijusa, Ukrajine, Italije, Slovenije, Austrije, zemalja regije ili, pak, kuhati domaći makedonski ajvar, kušati a la carte slastice, vrhunska hrvatska vina, koktele od travarice i craft džinove.

U središtu svega su natjecanja kuhara, konobara, učenika i nastavnika srednjih i visokih škola u nizu kategorija. Master classove i edukacije vode domaća  i svjetska kuharska imena, a sudionici dolaze iz 20-ak zemalja te će manifestacija, uz veliki broj noćenja, poslovično označiti i početak turističke sezone na Braču.

-Biser mora objedinjuje trodnevna natjecanja, eno-gastro radionice, cooking showove, izložbe, degustacije, prezentacija strane i domaće kuhinje te zabavni programi uz dobre zalogaje i kapljice s velikim kuharskim svjetskim imenima. Ove godine na natjecanju imamo čak 41 međunarodnu školu, a tu je i veliki broj profesionalnih kuhara koji žele odmjeriti svoja znaja i vještine s kolegama te osvojiti nagrade i titule. Imat ćemo oko 200 ulaza u kuharske boksove u različitim kategorijama koje će bodovati međunarodni kulinarski suci, a to su renomirani i iskusni kuhari sa svih strana svijeta koji promiči struku i zajedništvo,  poručila je Nives Delić, voditeljica natjecanja Bisera mora.

Suorganizatori XVIII. Bisera mora su Grad Supetar, Turistička zajednica grada Supetra, Splitsko-dalmatinska županija, Turistička zajednica Splitsko-dalmatinske županije i Svpetrvs hoteli. Manifestacija se organizira se u sklopu provedbe EU projekta "Uspostava regionalnog centra kompetentnosti u sektoru turizma i ugostiteljstva Split" kojem je nositelj Turističko - ugostiteljska škola Split, pa će na Braču biti predstavljeni novi obrazovni programi usklađeni sa stvarnim potrebama poslodavaca.